Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović: Nemam ambicija biti patron bh. Hrvatima

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović dao je jučer u Mostaru ekskluzivni intervju za „Dnevni avaz“, nakon što je okončao dvodnevnu posjetu BiH. Predsjednik Josipović, koji u svojoj zemlji uživa veliku popularnost i podršku, čest je i dobrodošao gost u našoj zemlji. Njegova odmjerena politika i uvažavanje integriteta i dostojanstva BiH smirujuće djeluju na cijeli region.

No, Josipović je u razgovoru s našim novinarom otkrio i neke od činjenica s kojima će se BiH morati suočiti, bolje prije nego kasnije. Josipović, koji će za nekoliko mjeseci uvesti zemlju u članstvo u Evropskoj uniji, poručio je da će BiH ulaskom Hrvatske u EU imati svu političku i tehničku podršku.

Ali poručuje da će i BiH, kao i svi ostali, morati ispuniti sve uvjete koje se pred nju postave te se uhvatiti ukoštac s reformama, od kojih je jedna od ključnih borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, koja nikada ne završava!

Dobri odnosi

Tokom posjete BiH susreli ste se s nekoliko bh. zvaničnika. Kako ocjenjujete političke odnose BiH i Hrvatske?

– Naši odnosi su zapravo vrlo dobri, iako je točno da imamo određena otvorena pitanja. Tu volim istaći da su ta otvorena pitanja rezultat prošlosti, dakle, raspada bivše države i rata. Dok ove nove generacije političara nastoje to riješiti ne generirajući nijedan novi sukob ili prijepor. Ostalo nam je još dosta toga da riješimo. Ono što je važno jeste da sva ta otvorena pitanja koja imamo nisu vruća, ne izazivaju niske strasti, političke probleme i ne priječe suradnju tamo gdje možemo i moramo surađivati.

Čini se da je posljednji trilateralni sastanak u Briselu već donio konkretne rezultate…

– Sigurno. Mislim da suradnja u regiji, sastanci koji se održavaju i određeni zaključci na različitim nivoima doprinose rješavanju problema koje imamo. Ali volio bih istaći da od 1. jula Hrvatska kao članica Europske unije može i mora dati jedan novi element u te naše odnose. Nama je strateški interes da sve zemlje u regiji, posebno BiH, uđu u EU. Tu ćete imati svu našu političku i tehničku pomoć.

Kako će ulazak Hrvatske u EU utjecati na evropski put BiH i ostalih zemalja regiona? Može li to ubrzati put BiH ka istom cilju?

– Naše članstvo u EU otvara nove mogućnosti. Kao prvo, na mjestima gdje se bude odlučivalo o pitanjima važnim za BiH, imat ćete nekoga tko vas razumije, tko vam je prijatelj i tko će nastojati da te odluke budu povoljne za vas.

Drugo, postoje europski projekti, pa i europski fondovi o prekograničnoj suradnji koji su dostupni nama, a onda, naravno, i vama kroz projekte koje ćemo zajedno raditi. Osim toga, ima nešto što možda nije mjerljivo na taj način, jedna opća klima, jedan mentalitet koji ćemo zajedno graditi i podijeliti.

Podsjećam da veliki broj građana BiH ujedno čini i državljane Hrvatske, i to nisu samo Hrvati. Imamo u bihaćkom i cazinskom kraju oko 70.000 Bošnjaka koji su naši državljani. Ima i nešto Srba. Mislim da će to pozitivno utjecati na opću, proeuropsku klimu u BiH. Vas čekaju reforme kakve smo i mi imali, možda u nekim elementima i zahtjevnije, jer očito da Europa sve više traži i sve više očekuje. Ali mislim da će, kada BiH riješi svoje određene unutarnje probleme i neslaganja, taj proces ići vrlo brzo.

Slovenija je na određenim otvorenim pitanjima kočila Hrvatsku na putu ka EU. Hoće li te mehanizme koristiti i Hrvatska kada je u pitanju BiH?

– Neće. Vidite, i sa Slovenijom se na kraju svelo na mehanizme koji su određeni oblik međunarodne medijacije. Mi smo sasvim odlučni o tome, a postoji deklaracija Hrvatskog sabora da nećemo miješati bilateralna pitanja s pitanjima ispunjavanja uvjeta za članstvo u EU. Mi ćemo se toga držati.

Kako komentirate aktuelne političke odnose u BiH, ispunjavanje uvjeta za EU, posebno presudu „Sejdić-Finci“?

– Moje, ali i načelo Hrvatske je da se ne miješamo u unutarnje stvari kada je riječ o BiH, ali i drugim zemljama. Nemamo ambicija biti patron Hrvatima u BiH niti negdje iza neke zavjese nastojati utjecati na neke političke procese. Mi želimo da vi riješite, nitko umjesto vas to ne može riješiti, ovo ključno pitanje – pitanje jednakopravnosti naroda i pojedinaca. Zaista, složio bih se, a to su rekli i svi vaši političari, to je ključno pitanje. Kako ga i kada riješite tako da su svi faktori zadovoljni, tada ćete imati široko otvorena vrata i unutarnjim reformama i europskim integracijama.

Činjenica je da legitimni predstavnici Hrvata nisu u vlasti na federalnom nivou…

– To je to pitanje koje prepoznaju političari i Bošnjaci i Srbi. To jeste pitanje kako učiniti to da reprezentativni zastupnici svakoga od tri naroda i stranaka budu inkorporirani u vlast. Vidim da ima nekih novih inicijativa. Volio bih da postignete sporazum.

Provesti zakon

Hrvatska se odlučno uhvatila ukoštac s organiziranim kriminalom i korupcijom. Očekuje li to i BiH?

– Borba protiv korupcije jedna je od najvažnijih zadaća u europskim integracijama i s tim smo se i mi suočili. Mi smo naprosto počeli provoditi zakon. To je ono što će se i od vas očekivati. Pri tome smo vidjeli da je ta korupcija, na koju se s pravom ukazivalo u Hrvatskoj, neki put povezana i s korupcijom u europskim zemljama. Očekujemo od naših europskih partnera da sudjeluju u istragama koje smo započeli. Pokazalo se da te reforme i borba protiv korupcije nikada ne završavaju, jer se uvijek ima još za učiniti, da su sve te reforme učinile naše društvo boljim. Društvo je puno senzibilnije na korupciju.

Kako je stvorena politička klima u Hrvatskoj za tako odlučnu akciju?

– Neovisnost pravosuđa je iznimno važna. Važno je, kada postoje indicije i dokazi i naznake da je bilo tko, vidjeli ste na primjeru bivšeg premijera protiv kojeg se vodi postupak i koji je sada u pritvoru, da je u pravosuđu postupak prema svima jednak.

Važno je da su javnost i pravosuđe senzibilizirani na korupciju i da danas apsolutno nije moguće da postoji takav slučaj korupcije koji bi vlast, vlada ili neko drugi zataškao. Kod nas je danas potpuno nezamislivo da bi neki političar nazvao predsjednika suda i suca i nešto mu rekao. Takav političar bi odmah bio brisan sa scene.

 

Granica na arbitraži

 

Koja su to najvažnija otvorena pitanja između BiH i Hrvatske?

– Recimo, granica na jugu i na sjeveru. Postoji taj sporazum Tuđman – Izetbegović, koji definira granice na način kojim ni u jednoj ni u drugoj zemlji nisu svi zadovoljni. Da li će to parlamenti ratificirati, ja ne znam. Vidjet ćemo. Ali, ako i ne ratificiraju, postoji mehanizam. Mi ćemo, vjerojatno, pred neku arbitražu ili međunarodni sud, pa će se riješiti to pitanje na civiliziran način. Dakle, tu tempo nije najbolji, ali to su pitanja koja će se rješavati.

 

Neka pobijede Hrvatska i BiH

Šta očekujete od današnjih nogometnih utakmica reprezentacija Hrvatske, ali i BiH?

– Očekujem da Hrvatska pobijedi. Volio bih i da BiH pobijedi. Ali možda je i važnije od samog rezultata da te utakmice, govorim o utakmici Hrvatske i Srbije, prođu bez nasilja i vrijeđanja protivnika, a posebno bez vrijeđanja vezanih za nacionalnost igrača i navijača.

avaz