Svake godine sve manje stanovnika, a sve više glasača
Svake godine sve manje stanovnika, a sve više glasača.
Svi amandmani na Izborni zakon BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, 26. marta ove godine, a koji su se odnosili na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i davanja većih ovlaštenja Centralnoj izbornoj komisiji, stupili su na snagu.
Podsjetimo, Šmit je odlukom odredio uvođenje “izbornih tehnologija” u proces glasanja, a to se odnosi na skenere, video nadzor na biralištima i elektronsku identifikaciju birača.
Odlukom je Šmit dao ovlasti CIK-u da imenuje predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora u cijeloj državi, koji ne smiju biti članovi političkih stranaka biti obavljati dužnosti u tijelima političke stranke. Ostale članove biračkih odbora i njihove zamjenike imenuje opšinska izborna komisija, na prijedlog političkih subjekata.
Osim toga, Šmit je nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala”, koji se pojavljuju uoči izbora I koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju.
Svojim izmjenama, Šmit je zabranio I glasanje za više od tri osobe sa stranačke liste, dok je do sada taj broj bio neograničen.
Ipak za sada je jasno da od skenera za brojanje glasova, što je najavljivano kao veliki pomak neće biti neke koristi u ovom izbornom procesu jer će se skeneri koristiti kao pilot projekat u samo nekoliko opština i na neznatnom broju biračkih mjesta.
I predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić je govoreći o ovom segmentu na konferenciji za medije, rekla da će se i na biračkim mjestima sa skenerima, kao i do sada, glasovi prebrojavati ručno, a skeneri će se samo isprobati u praksi.
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije, je više puta ponovio da bi uvođenje skenera onemogućilo izborne prevare, kršenje zakona i da se na listama dodaju preferencije, da se poništavaju listići dodavanjem nečega i slično.
A tu je i stari problem višak glasača- na izborima 2022. godine je bio rekordan čak 513.509!
Nekako nam “uspjeva” da iz godine u godinu imamo sve manje stanovnika i sve više birača.
Faruk Hadžić, ekonomista, je te 2022. godine bio iznenađen viješću CIK-a o biračkom spisku jer je, i bez detaljne analize, zaključio da je teško povjerovati da toliko ljudi živi u Bosni i Hercegovini i ima pravo glasa. Stoga je proveo analizu kako bi procijenio stvarni broj građana s pravom glasa i koliko osoba viška je na biračkom spisku. Ovo je važno jer ta razlika otvara prostor za manipulacije biračkom voljom.
Hadžić je koristio podatke s Popisa stanovništva iz 2013. -3.531.159 kao osnovu za procjenu broja građana s pravom glasa.
Na temelju tih podataka, kao i dodavanjem novorođenih i oduzimanjem umrlih, te uzimajući u obzir promjene u populaciji po dobnim skupinama svake godine, izračunao je maksimalni potencijalni broj glasača na izborima svake dvije godine.
Analiza je pokazala značajne diskrepancije. Na primjer, za izbore 2014. godine, broj ljudi s pravom glasa prema biračkom spisku bio je značajno veći od maksimalnog broja ljudi s pravom glasa prema procjeni iz analize. Slične razlike su se nastavile i u narednim godinama.
“Uglavnom, podaci za 2014. godinu pokazuju da je maksimalni broj stanovnika mogao biti 3.525.582, mladih u dobnoj skupini 0-17 670.545, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.855.037. Međutim, tada je objavljeno da pravo glasa ima 3.278.908, što je razlika od čak 423.871! Evo čak i da dodamo broj osoba koje su mogle glasati iz inostranstva, opet je razlika nerealno visoka”, naveo je Hadžić.
Na isti način, ažurirao je podatke za svaku narednu godinu, pa je tako u 2016. godini razlika je bila nešto manja- maksimalni broj stanovnika mogao je biti 3.511.164, mladih u dobnoj skupini 0-17 631.148, što znači da je broj mogućih glasača mogao biti 2.880.016, ali je pravo glasa imalo 3.203.228, što je razlika od 323.212.
U 2018. godini broj stanovnika u Bosni i Hercegovini se smanjio na 3.496.236, dok je zvanično pravo glasa imalo 3.352.933, što je razlika od 464.707.
“Kako je za dvije godine došlo do velikog povećanja broja osoba sa pravom glasa, velika je misterija. Ova razlika je opet smanjena 2020. godine na 399.584 i onda dolazimo do izbora ove godine”, pita se Hadžić
“Za izbore 2022., objavljeno je da pravo glasa ima rekordnih 3.368.666 osoba. U 2022. godini ipak, broj stanovnika će na kraju biti oko 3.417.759, gdje je broj mladih bez prava glasa 562.602, a onih sa pravom glasa 2.855.157. Razlika za izbore 2022. je rekordna i iznosi 513.509! Dakle, kada uključite i broj osoba koje glasaju iz inostranstva, opet je razlika preko 450.000 osoba koje imaju pravo glasa prema biračkom spisku i osoba kojih ima zaista u Bosni i Hercegovini. Ovaj broj upravo otvara nekoliko novih pitanja i mogućnosti za manipulacije”.
Za oktobarske izvore u Centralni birački spisak upisano je rekordnih 3.406,088 birača.
Buka
