Međunarodni dan sreće je predstavila Opšta skupština Ujedinjenih nacija 2012. godine a po prvi put je obilježen 2013. godine.
Putem seminara i obrazovnih savjetovanja i programa, cilj ovog dana je obrazovati i povećati javnu svijest o prednostima sreće.
Izvorna ideja obilježavanja ovog dana dolazi iz Kraljevine Butan iz himalajske regije Azije. Stanovništvo u tom dijelu Azije se smatra najsrećnijim ljudima na svijetu zbog holističkog pristupa životu i značaju koji se stavlja na blagostanje stanovnika i zajednice, kao i na materijalno bogatstvo.
Svima ovaj dan služi kao koristan podsjetnik da sreća ne mora nužno proizilaziti iz materijalnih stvari, ili slave i glamura – već prijateljstva, porodice i emocionalnog blagostanja. Širom svijeta se organizuju mnoge manifestacije i kreiraju internet stranice u kojima svako može učestvovati.
Sreću svako definiše drugačije. Mi smo se na Svjetski dan sreće odlučili da posegnemo za mislima njemačkih pjesnika i filozofa. Pročitajte šta su o sreći govorili, Gete, Kant, Arent…
“Srećna je samo ona duša koja voli.”
Ovo je rekao pjesnik Johan Volfgang fon Gete koji time upućuje na duše koje vole, a takođe i na njegovu ljubav prema umjetnosti i kulturi koja ga je pratila kroz čitav život. Njegov posao ga je uisitnu učinio srećnim, što nije bilo samo pisanje već i nauka. Njegova djela “Jadi mladog Vertera” i Faust” učinili su ga svjetski poznatim.
“Sreća je jedino što se udvostručava…
… kada se dijeli.” Za filozofa i ljekara Alberta Švajcera etnička i društvena koegzistencija ljudi i životinja put za srećan život. Švajcer se zalaže za sreću kako ljudi tako i životinja.
“Sreća nije dar bogova…
…već plod unutrašnjeg stava.” Glavno interesovanje psihoananloitičara Eriha Froma počiva na istraživanju društvene koegzistencije. Kako se slažemo sa drugima je stvar unutrašnjeg stava, kaže From.
“Miran i skroman život donosi mnogo više sreće nego težnja za uspjehom…
…povezana sa stalnim nemirom.” Ovaj citat potiče sa jedne cedulje koju je fizičar Albert Ajnštajn navodno dao slugi umjesto novca. Ova cedulja je na aukciji dostigla cijenu preko milion evra.
“Sreća se često ogleda u malim stvarima…
…a nesreća u zapostavljanju malih stvari.” Pisac i slikar Vilhelm Buš važi za pionira stripa. Njegova najpoznatija priča je “Maks i Moric” ispričana sa toliko humora i detalja o dvojici dječaka.
“I nesreća je sreća ako na nju pristaneš”
Pisac Herman Hese je u svom život preživio mnoge teške udarce, kao na primjer bolest svog sina, propast njegovog braka i smrt oca. Hese se međutim uvijek oporavljao vraćajući se pisanju i slikanju.
“Kuća, domovina, ograničavanje…
… su sreća i svijet.” Pisac Teodor Fontane je u svom životu vidio mnogo svijeta. Živio je u Londonu, Berlinu i Magdeburgu, a mnogo vremena je proveo na putovanjima. Njegov roman “Efi Brist” je danas obavezna školska lektira, ga je etablirao kao jednog od najpoznatijih njemačkih autora.
“Mi nismo na svijetu da bismo bili srećni…
…već da vršimo našu obavezu.” Njemački filozof Imanuel Kant, prvenstveno poznat po njegovom djelu “Kritika čistog uma” u kojoj kritički analizira ljudsku spoznaju. Za njega je sreća nije ništa od onog što je dio čovjekove prirode.
“Pravo na traganje za srećom…
… je toliko nesporno kao i pravo na život, čak je identično sa pravom na život. ” A pravo na život ima i Adolf Ajhman, izjavila je svojevremeno njemačka politikološkinja Hana Arent, što joj se više puta spočitavalo. Ajhman, jedna od vodećih ličnosti nacističkog režima, koji je odgovoran za bezborjne zločine, osuđen je na smrt.
“Sreća nije beskrajna kobasica…
…od koje se svakodnevno može odrezati po komadić.” Ovaj citat potiče iz “Bajke o sreći” Erika Kestnera, u kojoj piše o željama ljudi. Kestner je prvenstveno poznat po svojim djelima “Leteći razred” i “Emil i detektivi”.
