Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 8. mart

8. mart (ožujak) (8. 3.) je 67. dan godine po gregorijanskom kalendaru (68. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 298 dana.

Događaji

1917. – Februarska revolucija, narod Rusije diže revoluciju protiv cara Nikole II. na vlast dolazi privremena vlada na čelu sa Aleksandrom Fjodorovičem Kerenskim;
1953. – Predstavljena Cockta, jugoslavenska verzija Coca Cole;
1957. – Sljedeći izraelsko povlačenje s okupirane egipatske teritorije, Suecki kanal ponovo je otvoren za međunarodni saobraćaj.
1971. – Osnovan je kor “Kolegijum muzikum”, akademski kamerni kor studentkinja Fakulteta muzičke umjetnosti u Beogradu.
1973. – Otvoren je najviši tunel na svijetu, a najduži u Americi – Ajzenhauer tunel.
1974. – U Parizu je otvoren aerodrom “Šarl de Gol”.
1976. – Najveći ikad viđeni kameni meteorit, težak 1.774 kg, pao je u Džilin, Kina.
1983. – IBM izbacuje na tržište PC DOS verziju 2.0.
2010. – Istočnu Tursku pogodio potres jačine 6,1 stepeni. 51 osoba je poginula, stotine povrijeđeno, 287 građevina je uništeno, a oko 700 teško oštećeno.

Rođeni

1491. – Il Rosso Fiorentino, italijanski slikar;

1714. – Carl Philipp Emanuel Bach (Weimar, 8. mart 1714. – Hamburg, 14. decembar 1788.), njemački kompozitor i čembalist. Prozvan “berlinskim” ili “hamburškim” Bachom .
Sin je i učenik Johanna Sebastiana Bacha. Bio je komorni čembalist na dvoru Fridricha II. u Berlinu, te crkveni muzičar direktor u Hamburgu. Glavni je predstavnik specifičnoga sjevernonjemačkog “osjećajnog” stila u razdoblju rane klasike. Snažno je uticao na razvoj ranoklasične instrumentalne muzike, osobito klavirske. Njegov priručnik za sviranje klavira i muzičku interpretaciju glavni je izvor o izvodilačkoj praksi njegovog vremena. Komponovao je simfonije, više od 50 klavirskih koncerata, oko 170 klavirskih sonata, oratorije, kantate, njemačke solo-pjesme, crkvenu muziku.

1879. – Otto Hahn (Frankfurt am Main, 8. mart 1879. – Göttingen, 28. juni 1968.), njemački hemičar i fizičar.
Zajedno sa Fritzem Strassmanom otkrio je 1939. cijepanje jezgre atoma urana pomoću neutrona, čime je otvorio eru atomskih reaktora, koji rade na osnovi te nuklearne reakcije. Iako “otac atomske bombe”, Hahn je protivnik atomskog naoružanja. Godine 1944. dobio je Nobelovu nagradu za hemiju.

1907. – Konstantin Karamanlis, grčki političar i državnik;

1924. – Georges Charpak (nekad Dąbrowica, Poljska – danas Dubrovicia, Ukrajina, 8. mart 1924. – 29. septembar 2010.) je bio francuski fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1992. godine, zbog otkrića višeanodnog proporcionalnog brojača, mjernog instrumenta za otkrivanje i mjerenje elementarnih čestica ionizirajućeg zračenja, što prestavlja usavršeni oblik Geigerovog brojača i proporcionalnog brojača.

1933. – Marko Martinović, hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik;

1946. – Jasna Diklić rođena je 8. marta 1946. godine u Sarajevu. Kao kći čuvene glumice i lutkarske rediteljke Amalije praktično je prohodala u teatru, no, svoje prve glumačke korake načinila je na sceni sarajevskog Malog pozorišta gdje se odvijala praktična nastava po dobru znanog Dramskog studija Festivala malih i eksperimentalnih scena MESS, čijoj je prvoj generaciji i sama pripadala, da bi glumu diplomirala na Odsjeku scenskih umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Prvi profesionalni angažman dobila je u Narodnom pozorištu u Banjaluci, 1969. godine, no, ubrzo se vraća na matičnu scenu Malog pozorišta koje će domalo ponijeti ime Kamerni teatar 55. Do 1992. godine na ovoj sceni ostvarila je na desetine uloga među kojima su nezaboravnim ostale one u Zagrljenicima Miodraga Žalice, Djelovanju gama zraka na čudovišne nevene Paula Sindela, Brisanom putu Milice Novković, Plavoj Jevrejki Isaka Samokovlije, a ona osobno izdvaja još i uloge Vrhu Safeta Plakala u režiji Dubravka Bibanovića 1977. i Lutkinom bespuću Safeta Plakala u režiji Vladimira Milčina 1991. godine.
Oba potonja lika, prema riječima autora, pisana su upravo za Jasnu Diklić i otuda i vodi porijeklo njegovo opredjeljenje da u ratu, pišući sa režiserom Dubravkom Bibanovicem tekst prve predstave tek osnovanog SARTR-a, Sklonište, kultni lik ove groteske Minu Hauzen profilira prema glumačkoj mjeri i glumačkom habitusu Jasne Diklić. Jasnina maestralna kreacija lika Mine Hauzen u Skloništu (koje je doživjelo 110 izvođenja u zemlji i 27 u inostranstvu), ponukala je Plakala da pred kraj rata napiše i njegovo drugo poglavlje pod naslovom Memoari Mine Hauzen koje će u režiji Zorana Bečića biti praizvedeno kao prvi mirnodopski projekat SARTR-a. I u ovoj predstavi Jasna je 125 puta briljirala postižući ono u glumi najteže: da ti ljudi zaborave osobno ime i pamte te po imenu lika, te da kod ljudi koji ne razumiju tvoj jezik zazoveš emocije zvali se oni Poljaci, Švedi ili Nijemci. Za ovu kreaciju proglašena je Ženom 1997. godine u umjetnosti BiH.

1949. – Antonello Venditti, italijanski kantautor;
1950. – Seid Memić Vajta, bosanskohercegovački pjevač;

Umrli

1702 – Vilim III, engleski, škotski i irski kralj
1869 – Hector Berlioz, francuski kompozitor
1874 – Millard Fillmore, američki političar i predsjednik

1923 – Johannes Diderik van der Waals (Leiden, 23. novembar 1837 – Amsterdam, 8. mart 1923), holandski fizičar
Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine.

1930 – William Howard Taft, američki političar i predsjednik
1942 – José Raúl Capablanca, kubanski šahista
1998 – Mustafa Hajrulahović, general Armije RBiH

Praznici

Danas je međunarodni Dan žena. Druga međunarodna konferencija žena socijalista je 8. marta 1910. u Kopenhagenu, na inicijativu njemačke revolucionarke Klare Cetkin, ustanovila praznik u znak sjećanja na demonstracije američkih žena u Čikagu 8. marta 1909.

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close