Da li je korporativna Amerika objavila rat državi?

Poslovni svijet potresla je informacija o mega spajanju u farmaceutskoj industrija, međutim postavlja se pitanje da li je u sjenci poslovnog dogovora i nešto više.

Autor: B92, TELEGRAM

Stručnjaci su saglasni da je američki Fajzer (Pfizer) kupio Alergan samo kako bi mogao da se preseli u Irsku i izbegne plaćanje poreza u SAD.

Američki farmaceutski div Fajzer potvrdio je da kupuje Alergan, vlasnika “botoksa”, za 160 milijardi dolara. Time se stvara najveća farmaceutska kompanija svih vremena, vredna najmanje 300 milijardi dolara, ali mediji prenose da je cela Amerika van sebe zbog sasvim drugog razloga.

U saopštenju o preuzimanju uočeni su detalji koji potvrđuju sumnje da Fajzer ovom transakcijom pokušava da izvede najveću poresku inverziju ikad i američki državni budžet skrati za stotine milijardi dolara poreskih prihoda.

Još gore, da jedna velika tradicionalna korporacija beži iz Amerike nezadovoljna poslovnom klimom i odnosom države prema industriji, težak je politički udarac, za predsednika Baraka Obamu i njegovog naslednika. Demokratska kandidatkinja Hilari Klinton napala je Fajzer a Bernie Sanders javno je pozvao Obamu da zaustavi njegovo preseljenje.

Evo što se do sada zna o tome:

1. Zašto je nastala uzbuna oko Fajzera i Alergana?

U saopštenju o spajanju s Alerganom, Fajzer je neobično podigrao prognoze o uštedama koje prate svako spajanje, zbog kojih se spajanja među ostalim i rade.

Umesto najava smanjenja troškova, naglasak je stavljen na buduće restrukturiranje, odnosno podelu nove kompanije na dve. Za javnost, to je bio konačni dokaz da se sprema najveća poreska inverzija u istoriji.

2. Može li se Fajzer podeliti nakon akvizicije?

Fajzer je još 2013. pod pritiskom ulagača izdvojio veterinarske lekove u posebnu firmu Zoetis. S Alerganom koji osim Botoksa ima i vrlo jaku diviziju za druge dermatološke tretmane i oftalmološke lekove, može nastaviti restrukturiranje. Ulagačima se jedino neće sviđati što Fajzer ne planira deljenje pre 2018. Inače, kako sada stvari stoje odluka bi prošla kroz skupštinu akcionara kao ništa.

3. Kako bi se Fajzer podelio?

Kako su objasnili analitičari Mudisa, deljenje novog farmaceutskog giganta na dve kompanije trebalo bi da stvori inovativnu farmaceutsku kuću fokusiranu na istraživanje i razvoj kojoj će lekovi koji se upravo razvijaju u Alerganom bitno doprineti. Alergan radi na lekovima za gastroenterološke poremećaje i bolesti centralnog nervnog sistema.

4. Šta je uopšte poreska inverzija?

Poreska inverzija je oblik finansijskog inženjeringa koji najčešće primenjuju američke multinacionalne kompanije ali nije stran ni drugima, s ciljem smanjenja poreskih izdataka.

Kompanija kupi konkurenta koji ima sedište u drugoj zemlji sa manjim porezima i prestroji se tako da sedište prebaci u tu drugu zemlju. U većini slučajeva stvarna, operativna centrala ostane u izvornoj zemlji, samo se druga država postaje nadležna za njihov porez.

5. Kad je to počelo?

Prva velika inverzija dogodila se 1982. kad je građevinska korporacija MekDermot preselila sedište iz Nju Orleansa u Panamu. Nakon talasa sličnih poteza, država je 2004. donela zakon protiv poreskih inverzija u kojemu je, međutim, kompanijama ostavljena mogućnost preseljenja sedišta dokle god je kupuju kompanije koje dosežu minimalno 25 odsto njihove veličine. Tako su preseljenja u male poreske oaze ispala iz mode jer tamo nije bilo dovoljno velikih meta, a Evropa je postala puno atraktivnija.

6. Zašto američke kompanije tako često sele?

Glavni razlog je američka poreska politika, jedna od najstrožih u razvijenom svetu. Američke korporacije plaćaju 39 odsto poreza na prihode na domaćem tržištu i dodatni na dobit povučenu iz stranih filijala.

Ako firma ima podružnicu, recimo u Dablinu, Irskoj plaća 12,5 odsto poreza a američkoj poreskoj 26,5% na dobit koju iz te podružnice povuku u Ameriku. To znači da je ukupni poreski trošak te firme uvećan do 39 odsto.

7. Koliko novca kompanije imaju u inostranstvu?

Druge zemlje obračunavaju niži porez na dobit iz inostranstva. Ako američka kompanija uspe da preseli sedište u inostranstvo, američki poreznici gube pravo na naplatu poreza na dobit povučenu iz inostranih podružnica. Na taj su način američke kompanije na polju od poreznika sakrile dva biliona dolara i to je glavni motiv inverzija.

8. Zašto su inverzije kontroverzne?

Već se dugo sumnja da mnoge američke kompanije traže mete za akvizicije u Evropi samo da si inverzijom smanje porez a ne zbog dugoročnih strateških razloga motivisanih rastom. Američki predsednik Barak Obama nazvao ih je “korporativnim dezerterima” koji “nisu domoljubi” jer ne žele da doprinose američkom budžetu. U većini slučajeva od toga se ne stvara politički problem, dokle god za akvizicije i spajanja postoji objektivni poslovni razlog, čak i kad se zna da će transakcije smanjiti prihode od poreza. Protive se veštačkim investicijama kojima je jedini razlog izbegavanje poreza.

9. Gde je u tome tačno Fajzer?

Priča se da Fajzer već dve godine traga za firmom koju bi kupio kako bi mogao da izvede poresku inverziju. Lani je bez uspeha pokušavao da preuzme britanskog rivala AstraZeneca kako bi smanjio poreski trošak s 27 na 21 odstoo. Alerganovo sedište je u Dablinu. Irska je poznata kao poreska oaza. Fajzer očekuje da će mu se porezi sa 25 odsto godišnje koliko je platio 2014. smanjiti na 17 odsto u prvoj godini nakon spajanja.

10. Ima li načina da se zaustavi?

Američko ministarstvo finansija je prošle sedmice predložila nove mere protiv izbegavanja plaćanja poreza. One među ostali predviđaju ograničenje mogućnosti inverzije za kompanije koje u stranim kompanijama steknu ukupno između 60 i 80 odsto udela. Tako se misli sprečiti kompanije da kupovinom niza manjih konkurenata jednostavno menjaju adrese u inostranstvu. Ali Fajzer je s Alerganom dogovorio ulazak u 56 odsto vlasništva i te ga mere ne bi obuhvatile. Tako da trenutno nema zakonskog načina da se zaustavi njihov plan.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close