Svakoga dana u saobraćajnim nesrećama pogine oko 3.400 ljudi, što znači da svake godine pogine 1.25 miliona osoba na globalnom nivou.
Jedna trećina tih smrti uzrokovana je brzom vožnjom, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Sa saobraćajnim nesrećama kao najčešćim uzrokom smrti među mladima, neke zemlje su iznašle inovativne načine za sprječavanje brze vožnje.
U Finskoj, kazne za prekoračenje brzine vezane su uz plaću. Finci su napravili sistem “dnevne kazne” koji se izračunava na temelju dnevnog dohotka počinitelja – i uglavnom dijeljenjem dnevnog dohotka na dva dijela.
Što je vozač više preko ograničenja brzine, to je veći broj dnevnih novčanih kazni koje će platiti.
To je dovelo do velikih novčanih kazni za bogate vozače nakon što su uhvaćeni u prebrzoj vožnji.
Godine 2002. Anssi Vanjoki, bivši direktor Nokie, dobio je novčanu kaznu od 116.000 eura nakon što je uhvaćen kako vozi motor 75 km/h u zoni gdje je ograničenje 50 km/h.
I 2015., finski biznismen Reima Kuisla kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 54.000 eura za vožnju od 22 km/h preko ograničenja.
Progresivna kazna
Finska nije jedina zemlja koja primjenjuje tzv. “progresivnu kaznu” zbog prekoračenja brzine.
Švicarska koristi sličan sistem, a trenutno drži svjetski rekord zbog prebrze vožnje. Kazna je izrečena švedskom motoristi 2010. godine nakon što je uhvaćen zbog vožnje od 290km/h. Kažnjen je iznosom od 3.600 švicarskih franaka dnevno na 300 dana uzastopno – što je oko 1.080.000 švicarskih franaka u konačnici.
Velika Britanija uvela je strožije kazne za prebrzu vožnju u 2017. Vozači mogu biti novčano kažnjeni do 175% sedmičnog dohotka, na kliznoj skali, ovisno o težini prekršaja. Međutim, iznos je ograničen na maksimalno 2.500 funti.
Dok europske zemlje vode na listi najvećih kazni zbog prebrze vožnje, one također vode u i po broju prevrtanja automobila i zatvaranja vozača.
U Francuskoj, Finskoj, Španiji i Njemačkoj svi imaju zakone koji mogu poslati prekršitelje prebrze vožnje u zatvor.
Iza kazni
Dok je kazna primarni mehanizam koji većina zemalja koristi za sprječavanje prebrze vožnje, neke zemlje istražuju pozitivnije načine zaštite korisnika ceste i potiču odgovornu vožnju.
U sklopu misije za postizanje 0 smrtnih slučajeva u saobraćaju do 2020. godine, Švedska je istodobno pojačala zakone o vožnji i poboljšanju infrastrukture.
Gotovo polovina onih koji nastradaju na svjetskim cestama WHO klasifikuje kao “ranjivi korisnici ceste”: pješaci, biciklisti i motociklisti.
S tim u vidu, Švedska je izgradila više kružnih tokova, manje raskrsnica, a vozila ne mogu ići gdje ljudi prelaze ulice. Izgrađeno je više pješačkih mostova, a bicikli su odvojeni od ostatka prometa.
U Velikoj Britaniji, u međuvremenu, osiguravajuća društva koriste tehnologiju koja potiče odgovorniju vožnju.
Telematski sistemi, inače poznati kao rekorderi crne kutije, mogu se ugraditi u vozila kako bi nadgledali vožnju vlasnika automobila. Oni su najčešće usmjereni na mlade vozače početnike, dobnu skupinu koja se obično suočava s najvišim premijama osiguranja.
Crna kutija se postavljaja besplatno, osiguravajuće društvo nudi popuste za njihove osiguravajuće premije, bilo plaćanjem unaprijed ili kao dio sistema nagrađivanja za dobru vožnju.
WHO predviđa da će se globalno broj saobraćajnih nesreća povećavati, budući da će više ljudi u zemljama u razvoju voziti automobile. Inovativni pristupi za poticanje dobre vožnje i obeshrabrivanje prebrze vožnje bit će od vitalnog značaja ako novonastala 2030 Agenda za dnevni red i održivi razvoj ispuni ambiciozni cilj o prepolovljavanju globalnog broja smrti i povreda u saobraćajnim nesrećama do 2020. godine.
Piše: John McKenna (Weforum.org)
S engleskog preveo: Resul Mehmedović
Dialogos.ba
