I dok evropski političari muku muče kako ublažiti teret neviđene ekonomske i energetske krize, kod nas se ništa ne dešava…
Primjer 1.
Češka vlada donijela je odluku o ograničavanju cijena električne energije i plina kako bi zaštitila građane od rastućih cijena na tržištu. Kao i druge evropske zemlje, Češka je odlučila zaštititi građane ali pravna lica od rasta cijena na tržištu zbog smanjenog dotoka ruskog gasa u Evropu, te sve nezvijesnije energetske situacije koja se očekuje preko zime. Češki premijer je izjavio kako će Češka vlada garantovati visine cijena te da će biti nemoguće da neko plaća mnogo skuplje nego prošle godine.
Primjer 2.
Hrvatska Vlada je uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije osigurala stabilne cijene električne i toplotne energije za domaćinstva i preduzetnike. Pored ove mjere, usvojena je i odluka o direktnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, te su ograničene cijene devet prehrambenih proizvoda među kojima su ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso, i to za više od 30 posto, u cilju očuvanja kupovne moći građana.
Primjer 3.
Vlada Austrije objavila je sredinom juna paket mjera koji će, kako je navela, koštati ove godine šest milijardi eura. Ove mjere uključuju povećanje raznih beneficija, kao i eliminisanje takozvane “hladne poreske progresije” po kojoj poreski obveznici po automatizmu ulaze u viši platni razred poreza na dohodak. Mjere su donesene kako bi se zaštitili prihodi domaćinstava, budući da se definisani raspon dohotka u poreskim razredima ne mijenja, dok plate imaju tendenciju rasta zajedno sa inflacijom.
Za to vrijeme u Bosni i Hercegovini već više od 6 mjeseci domaći vlastodršci ne uspijevaju smanjiti cijenu goriva za pola marke. S obzirom na to da je bh Parlament sastavljen iz Dva doma, političari su uspjeli da usvoje dva različita teksta Zakona o ukidanju akciza.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u martu ove godine je izglasao ukidanje akciza na šest mjeseci. Kako je tada objašnjeno (prema cijenama u tom periodu) to bi dovelo do pojeftinjenja goriva u iznosu od 0.50 KM. U međuvremenu je došlo do drastičnog povećanja cijena goriva.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH podržao je ukidanje akciza, ali samo na mjesec dana – prema prijedlogu Dušanke Majkić, delegatkinje SNSD-a. Za taj amandman glasali su i iz HDZ-a BiH.
S obzirom na različitost tekstova Zakona , političari su se poslužili onom – “kad ne znaš šta ćeš, ti napravi Komisiju”, pa je tako napravljena Komisija za usaglašavanje tekstova. Sjednica Komisije održana je juče i usvojen je prvobitni prijedlog na ukidanje od 6 plus eventualno 3 mjeseca, što jeste dobra vijest. Međutim – sada slijedi zakazivanje sjednica oba doma Parlamenta BiH, na kojima bi se trebala potvrditi ova odluka.
Treba dodati, da predstavnici SNSD-a juče nisu bili na sjednici.
Pola godine kod nas se ne uspijeva sniziti cijena goriva za pola marke. Duže od toga traje borba građana BiH sa rastom cijena. Ono što zabrinjava jeste činjenica da cijene u BiH rastu brže nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije. Istovremeno, prosječna plata u zemljama EU veća je za 250% o prosječne plate u BiH. Iflacija je duplo veća nego u zemljama EU, u Bosni i Hercegovini sad aje na nivou od preko 16%.
Val poskupljenja u BiH započeo je krajem prošle godine, a vlast nije poduzela ništa da to zaustavi. S poremećajima na globalnom tržištu iluzorno je očekivati da vlast zaštiti građane a jednu priliku su već propustili.
Inflacija je, čini, se izmakla kontroli, a na drugoj strani donosioci mjera nisu uradili ništa konkretno. Osim kratkotrajne i za izbore “zanimljive sadake” u vidu 100 ili 200 KM za penzionere, za mlade i slično.
Mnogi građani, pogotovo oni sa nižim primanjima, biće u težoj poziciji da pokriju rastuće troškove, kako za osnovne namirnice, tako i za režije, jer te stvari čine najveći dio kućnog budžeta. A domaćim političarima je svejedno. Jer evo zašto im je svejedno
Prihodi od indirektnih poreza u osam mjeseci 2022. godine iznosili su 6 milijardi i 436 miliona KM i veći su za 1 milijardu i 73 miliona KM ili 20 % u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 5 milijardi i 363 miliona KM. Nakon što je UIO u osam mjeseci 2022. godine privredi vratila 1 milijardu i 367 miliona KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 5 milijardi i 70 miliona KM i veći su za 665 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.
Dakle ponovimo jednostavnim rječnikom, budžeti države, entiteta i Brčko Distrikta ove su godine puniji za 665 miliona KM. I taj novac razlog je što je njima dobro, i što ne žele da se išta promijeni.
A upravo o tome priča naš sagovornik , ekonomski analitičar Slaviša Raković. Kako kaže za BUKU 2022. godina biće upamćena po inflaciji koja je osiromašila građane, a obogatila budžete.
“Inflacija je iznad EU stopa iako po svim parametrima treba da bude u tim okvirima” ističe Raković za BUKU.
On dodaje da prethodne četiri godine pamti po bezličnoj vlasti, niko ne zna ni ministre, a i premijer je bio samozatajan.
“Rekordno male investicije u infrastrukturu, razvoj državnog hotelijerstva, sveopšta blokada svega i svačega. Uglavnom to je bilo batrganje po bespućima. Srećom u takvim uslovima privreda ima nešto slobodnije ruke pa nismo propali, naprotiv brzo odustajanje od besmislenog lockdowna je pomoglo” kaže Raković za BUKU.
Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba kaže da je vlast je u Bosni i Hercegovini na svim nivoima pokazala i dokazala svoje pravo lice koje smo imali priliku da vidimo još u pandemiji.
“Vlast je potpuno oguglala i ponaša se kao da vodi privatnu firmu a ne državu ili entitet. Zarađivali su na lijekovima, a sada zarađuju na ekonomskom ugnjetavanju svoga naroda i još na tome profitiraju i čak će na tome izvući političke poene jer taj višak novca ponovo vraćaju građanima i kupuju njihove glasove. Samim tim produžuju njihovu agoniju. Ova vlast je pokazal da ne funkcioniše ni u normalnim uslovima a onda kada je došla pandemija pa su vidjeli kako to izgleda kada troše novac i privilegije sopstvenog naroda. Sada to radi na ovej način izbjegavajući da izvrši svoje obeveze i da se brine o nama. Da zaštiti i tržište, da zaštiti i standard građana, da ograniči inflaciju koja divlja sa cijenema goriva i energenata” ističe Vukelić.
Kako kaže, oni uopšte ne pomišljaju da bilo šta urade.
“Ovo će biti kako strahovit udar na džepove građana ali i pravnih lica koji su u realnom sektoru i bićemo zabilježeni kao vjerovatno jedina zemlja a sigurno među tri rijetke u svijetu koja ama baš ništa nije uradila da ograniči inflaciju i odrekne se dijela prihoda u korist poboljšanja standarda građana” zaključuje Vukelić.
buka
