Vrhovni sud Holandije izrekao je danas pravosnažnu presudu po žalbama na presudu Apelacionog suda iz 2017. godine, kojom je potvrdio presudu tog suda da je Holandija djelimično odgovorna za smrt 350 muškaraca koji su 13. jula 1995. pripadnici holandskog bataljona protjerali iz UN-ove baze znajući da će biti ubijeni.
Žalbe su uložili i predstavnici udruženja žrtava genocida u Srebrenici, ali i država Holandija.
Više od 6.000 članova porodica ubijenih u genocidu u Srebrenici tužilo je 2007. godine Holandiju zbog uloge holandskog bataljona UN u zaštićenoj zoni Srebrenica ljeta 1995. godine, kada su snage Vojske Republike Srpske ušle u grad, te nakon toga ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Vrhovni sud po tužbi Srebreničanina Hasana Nuhanovića ranije je donio i odluku prema kojoj je Holandija odgovorna za smrt tri Bošnjaka iz Srebrenice.
Šarić: ‘Značajna presuda u vremenu negiranja genocida
Direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC) Velma Šarić smatra da je presuda Vrhovnog suda Kraljevine Holandije jako značajna jer dolazi, kako kaže u pravo vrijeme kada se bosanskohercegovačko društvo suočava sa velikim problemom poricanja genocida i glorifikacije ratnih zločina.
“Presuda, po meni, nedvojbeno pokazuje da je Holandija pravna država i da se želi uključiti u cijeli proces suočavanja sa prošlošću. Smatram da je ovo jedan važan korak. Naročito u vrijeme kada mi nakon komemoracije u Srebrenici, raspravljamo, po riječima visokog predstavnika, o donošenju zakona koji će zabraniti negiranje i poricanje genocida u Srebrenici”, kaže Šarić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njenim riječima, presuda može pomoći u tom segmentu i pokazati da međunarodna zajednica ustrajava u svojim naporima u očuvanju sjećanja na ono što se desilo, ali i u suočavanju sa posljedicama genocida. Ona dodaje da razumije da presuda nije zadovoljavajuća za udruženja žrtva.
“Jer, zaista, kada pomislimo na gubitke koje su preživjeli, te na njihovu dvadesetpetogodišnju borbu dokazivanja onoga što se desilo, činjenica da je dokazana odgovornost Holandije 30 posto, vjerovatno nije nešto što će zadovoljiti žrtve”, objašnjava Šarić i ukazuje da se presuda mora posmatrati u širem kontekstu tranzicione pravde.
Presuda, dodaje ona, je važna naročito za proces pomirenja i budućnosti, prije svega mladih ljudi.
“Mislim da ova presuda ukazuje da će se ustrajati u naporima da se suočimo sa prošlošću i da nađemo načina da se okrenemo rješavanju nekih ozbiljnih problema koje imamo, u ovom slučaju to je poricanje genocida od strane političara iz Republike Srpske i Srbije i naravno glorificiranje ratnih zločina što je još veći problem koji mi u bosanskohercegovačkom društvu imamo”, zaključuje direktorica PCRC.
Na godišnjicu genocida u Srebrenici ove godine ukupani su posmrtni ostaci još 33 žrtve genocida, pronađeni u više masovnih grobnica, a porodice su za njima tragale duže od 20 godina.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.
Na komemoraciji žrtvama genocida počinjenog prije 24 godine u “Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija” ove godine čule su se osude genocida, te pozivi na donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i pozivi na pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava čija tijela još nisu pronađena.
U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada “Global Human Rights Award” i Unije novinara BiH 2003.
Marija Arnautović
Novinarstvom se počela baviti 1998. godine u Radiju Crne Gore. Od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE, te urednica i voditeljica magazina TV Liberty.
[email protected]
