U Bosni i Hercegovini više od 20 godina od rata žrtve silovanja i seksualnog zlostavljanja su i dalje stigmatizirane i izolovane od porodice te od društva. Nisu dobile adekvatnu pomoć, a nemaju ni satisfakciju da je pravda zadovoljena osudom počinilaca.
To je ujedinilo predstavnike vjerskih zajednica u BiH, koji su učestvovali u izradi Priručnika za vjerske službenike, sa uputama kako pomoći žrtvama da se izbore sa traumama i nastave život kao ravnopravni članovi društva.
Seksualno nasilje u ratu je fizička rana, a stigma ožiljak društva, koji ukoliko se ne tretira postaje kamen spoticanja za ove i naredne generacije, kaže doktorica Branka Antić Štauber iz Udruženja snaga žene i podsjeća koliko je važno destigmatizirati žrtve i govoriti o ovoj tabu temi
“Svaka ćelija traumatizirane osobe zaista pati od traume i od strahote koju je preživjela. Stigma koju čini društvo, okolina koja ne priznaje i ne prepoznaje, ne želi da pomogne, da rehabilituje je zaista nešto što čini život traumatiziranim osobama veoma teškim, ponekad neizdrživim”, ističe Antić Štauber.
Izuzetno je važno uključenje u društvo, dodaje doktorica Branka Antić Štauber.
“Jer većina naših korisnica je našla nekako svoju mirnu luku i mjesto na kome može da govori o tome, da bude mirna i da bude sigurna da njen život nije došao do kraja. Većina njih ima izoliranost jednu potpunu, zatim autoizoliranost, nizak nivo samopoštovanja i nažalost mnoge od njih, čak 95 posto, su danas žrtve nasilja u svojim porodicama”, navodi Antić Štauber. EMBED PODIJELI
Nasilje nasilja radi
Žrtve, naročito one u manjim sredinama, skupile su hrabrosti da pomoć potraže od vjerskih službenika, podsjeća predsjednik Međureligijskog vijeća Husein ef. Smajić i dodaje da je upravo zbog toga važno da svi vjerski službenici budu osposobljeni da pruže pomoć i podršku.
“Iskustvo Islamske zajednice je da smo proteklih godina uspjeli oko 40 žrtava silovanja i seksualnog zlostavljanja u ratu da im na određen način pomognemo i da ih vratimo u njihove porodice i da ih vratimo u jedno stanje normalnog života kako je to bilo prije ovih strašnih događaja”, riječi su ef. Smajića.
Nadbiskup Vrhbosanski kardinal Vinko Puljić dodaje da je jedna od glavnih zadaća vratiti dostojanstvo žene u društvu.
”Prevažno je izgrađivati javno mnijenje. U javnom mnijenju treba se stvoriti ozračje dostojanstva žene. Na poseban način tu želimo pomoći da sama sebe prihvati u tim ranama i da ih liječi, a onda i društvo da prihvati tu stvarnost. U Ovoj cijeloj situaciji moramo shvatiti da svako ljudsko biće ima tri strukture, duh, duša i tijelo, a to znači da moramo na svim tim razinama pomoći i medicinski i psihološki i duhovno. U tom duhu mi ostajemo u katoličkoj crkvi na razini duhovnosti , ali želimo surađivati i sa svim tim drugim strukturama kako bi dostojanstvo žene bilo vrednovano.”
Zamjenik mitropolita Srpske pravoslavne crkve Vladislav Topalović poručuje da je važno za žrtve da osjete povjerenje i sugurnost.
”Najbitnije je žrtvama dati smisao i upravo vjera može da pomogne svakoj žrtvi da nađe smisao svoje patnje. Crkve i vjerske zajednice imaju ogroman potencijal da stave tu temu koja je u našem društvu tabu na dostojno mjesto gdje će se o njoj pričati i raspravljati. Ja mislim da se tako može stvoriti jedna kritična masa u našem društvu koja će onda produkovati istinu o žrtvama ratnog silovanja i onda ćemo imati tu temu obrađenu ne samo sa oltara ili iz vjerskih objekata nego ćemo imati tu temu i u pozorištu i u filmu i u književnosti i obrađenu i u javnom mnijenju obrađenu na pravi način.” EMBED PODIJELI
Sedam žena, sedam iskustava nasilja
Upravo dugogodišnji rad sa žrtvama ponukao je i predstavnike udruženja žrtava i vjerske zajednice pa su uz pomoć ambasade Velike Britanije i populacionog fonda UN-a u saradnji sa ljekarima i psihoterapeutima sačine priručnik u kojem se daju praktične preporuke kako pomoći žrtvama da pobijede svoje traume, prevladaju užas koji su preživjele i nastave život kao ravnopravni i uspješni članovi društva.
Priručnik će dobiti svaki vjerski službenik u BiH kako bi mogao što bolje i efikasnije pomoći žrtvama.
- Mirna SadikovićU novinarstvu je od 1994. Na Tuzlanskoj televiziji stiče prva novinarska iskustva kao reporter, a potom radi i kao urednik do 1999. Radila je na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji “Nezavisnih novina”, a 2001. postaje dio ekipe Radija Slobodna Evropa. Obrađuje političke i ekonomske teme.[email protected]
RSE
