logo
bios

Šta države rade s imovinom oduzetom kriminalcima?

Objavljeno prije 3 sedmice . u pon, okt 29th, 2018

Oduzete firme, povezane s kriminalnim aktivnostima, često nisu poslovale po tržišnim principima, što dodatno otežava upravljanje njima, kažu u Ministarstvu pravde Srbije.

Imovina stečena izvršenjem krivičnog djela, protivpravno sticanje imovine, nelegalno bogaćenje nauštrb privrednih društava i drugih lica… lijepo su sročeni pravni izrazi za narodu jednostavnije odrednice – krađa i lopovluk. Kada policijski organi, tužilaštva i sudovi otkriju njihove malverzacije i oduzmu im na taj način stečeno nelegalno vlasništvo, dođe se do još jedne blaže inačice nekadašnjeg termina „nacionalizacije“. S tim da sada privremeno ili trajno imovinom u ime države raspolažu njene agencije, direkcije, uredi.

„Uzimajući u obzir da niti jedna od država ranije nije imala ovakvu vrsti specijaliziranih državnih organa, tj nije do tada postojao pravni okvir niti potrebna iskustva u radu, mislim da je u početnom periodu bilo određenih nesnalaženja, ali da danas možemo govoriti o sve efikasnijem radu ovih institucija.

Treba napomenuti da se radi o specifičnim institucijama koje sa jedne strane imaju isključivi zadatak da rade na izvršenju sudskih odluka kojima je određena imovina privremeno ili trajno oduzeta, zbog toga što je pribavljena krivičnim djelom, dok sa druge strane one imaju vrlo složen i odgovoran zadatak da sa tom imovinom upravljaju na najbolji mogući način kako bi se ona sačuvala i (ekonomski) najbolje iskoristila, a da se pri tome zaštite prava vlasnika, odnosno korisnika imovine“, kaže Eldan Mujanović iz Centra za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu iz Sarajeva.

Oni su radili na uspostavljanju agencija, njihovom osnaživanju i pratili razvoj do danas. Stoga sve agencije redom ponavljaju njihovu rečenici kako je „upravljanje imovinom koja je privremeno ili trajno oduzeta u okviru krivičnog postupka izuzetno složen i izazovan posao“. Zavirimo u podatke s terena.

Trajno oduzeta imovina postaje vlasništvo države

„Kada privremeno oduzeta imovina pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom postupku bude trajno oduzeta kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, ta imovina postaje vlasništvo Republike Hrvatske i njom upravlja Ministarstvo državne imovine.

Vrijednost privremeno oduzete imovine kojom raspolaže Ministarstvo na dan 30. rujna 2018. godine iznosi  32.948.517 eura , od kojih se 24.091.805 eura odnosi na nekretnine, 2.713.881 eura na pokretnine i 6.142.857 eura na novčana sredstva u domaćoj valuti i devize u kunskoj protuvrijednosti. Vrijednost trajno oduzete imovine kojom raspolaže Ministarstvo na dan 30. rujna 2018. godine iznosi  5.670.000 eura, od kojih se 1.731.000 eura odnosi na nekretnine, 171.159 eura na pokretnine i 3.767.000 eura na novčana sredstva uplaćena u državni proračun“,  navode iz Ministarstva državne imovine Hrvatske, pod čijom patronatom djeluje Odjel za oduzetu imovinu sa pet zaposlenih.

U Srbiji Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom ima najviše posla. Do 2013. godine su upravljali imovinom u iznosu od 350 miliona eura, a nakon toga u novom obliku i sa 21 zaposlenim raspolažu sa gotovo 17 miliona eura privremeno oduzete i više od pet miliona eura trajno oduzete imovine. Izdvajaju i najveće izazove u radu:

„To je upravljanje privremeno oduzetim privrednim društvima. Poslovanje oduzetih preduzeća je veoma često bilo povezano s kriminalnim aktivnostima lica od kojih su oduzeta i često takva privredna društva nisu poslovala po tržišnim principima, što dodatno otežava upravljanje njima“, navode iz Ministarstva pravde Srbije.

U Bosni i Hercegovini je i ova oblast komplikovanija. Ministarstva pravde su na nivou entiteta i svaki ima svoju agenciju za upravljanje oduzetom imovinom. U entitetu Republika Srpska ingerencije ima Agencija za upravljanje oduzetom imovinom sa 15 zaposlenika u statusu državnog službenika ili namještenika.

Skupa vozila i kvarljiva roba

„Agencija obavlja složene i odgovorne poslove upravljanja različitim oblicima privremeno ili trajno oduzete imovine (pokretna imovina, nepokretnosti, udjeli u kapitalu privrednih društava…) Poslove iz svoje nadležnosti Agencija obavlja samostalno, putem svojih zaposlenika. Zakonom o oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela propisano je da Agencija može privremeno oduzetu imovinu povjeriti na čuvanje i održavanje drugim fizičkim licima ili pravnom licu koje ispunjava uslove za upravljanje određenom vrstom imovine zbog specifičnosti njenog održavanja,  čuvanja vrijednosti, sigurnosnih razloga i u drugim opravdanim slučajevima. Ovi poslovi se povjeravaju na osnovu ugovora kojim se uređuje upravljanje imovinom, a nadzor nad sprovođenjem ugovora vrši Agencija“, objašnjava direktorica Svjetlana Kusić.

Potvrđuje to i Mujanović objašnjavajući da pažnju javnosti privlači upravo specifična vrsta imovine i roba. Poput skupih vozila, vrijednosnih papira, hrane i ostale brzokalirajuće i kvarljive robe.

„Agencije mogu imati interne kapacitete za bavljenje ovim poslovima, ali istovremeno mogu angažirati i vanjske eksperte kako bi  outsourcingom, uz što manje troškove, dobili potrebnu ekspertizu u pogledu procjene vrijednosti, namjene i najboljeg modaliteta iskorištenja imovine u konkretnom slučaju. Možda ce agencije jednom biti u prilici da upravljaju sa letjelicama ili plovilima. I zbog toga neće zaposliti stručnjaka za zračni promet i letjelice, nego će, kada se ukaže potreba, angažirati specijaizirane kompanije i eksperte da pomognu sa svojim znanjem da se odredi najbolja namjena te vrste imovine“.

Stvari se kreću

Dok agencije u BiH ne budu raspolagale letjelicama i plovilima, kao što je to bio slučaj kod kolega u Hrvatskoj, pa i u Srbiji nakon opsežne policijske akcije „Sablja“, moramo znati da raspolažu sa robom koju mogu proslijediti humanitarnim organizacijama ili drugim opštedruštvenim interesima. Da je skladište, čuvaju, pa i uništavaju kada im rok istekne ili kada jednostavno postanu opasne za ljude i imovinu. Taj nesrazmjer u zemljama regiona i Bosni i Hercegovini nas tjera na pitanje o najslabijoj tački u sistemu.

„Mislim da je najveći teret u postupcima za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom na tužilaštvima i agencijama za sprovođenje zakona koje pružaju asistenciju tužiocima u provođenju finansijskih istraga. Velika količina podataka, informacija i podataka se treba pribaviti iz različitih izvora, registara imovine i drugih kako bi se utvrdilo koju i koliko vrijednu imovinu, obaveze, prihode i rashode neka osoba ili osobe imaju i da li postoji pokriće u zakonitim izvorima za njihovu imovinu. To je vrlo težak zadatak, pogotovo u bh. prilikama kada su podaci o imovini nesistematizirani, baze podataka nepovezane i teško dostupne, a saradnja između institucija još uvijek  nedovoljnog obima i intenziteta“, poručuje Mujanović, uvjeravajući da ima prostora za optimizam:

„Stvari se evidentno kreću nabolje. U posljednje tri godine od kako je u Federaciji BiH donesen poseban zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine sudovi su privremeno i trajno oduzeli imovine veće vrijednosti nego u svim godinama nakon reforme pravosuđa, od 2003. i mislim da se treba nastaviti sa izgradnjom kapaciteta, kako bi u narednih 3 do 5 godina mogli reći da imamo uspostavljen i efikasan sistem za sprječavanje i sankcionisanje nezakonitog bogaćenja. Možda u široj percepciji javnosti to izgleda kao iluzija i nemogući cilj, ali ja sam duboko uvjeren da je to moguće ostvariti ukoliko se ispune potrebne pretpostavke“.

Izvor: Al Jazeera

Oduzeti stanovi, zemljište, nakit i torbica Marilyn Monroe

Direkcija za oduzetu imovinu Republike Srbije od svog osnivanja do januara 2018. godine je oduzela:

78 kuća;

266 stanova;

1 poslovnu zgradu;

7 stambeno-poslovnih zgrada;

1 sportsku halu;

124 lokala/poslovna prostora;

81 garažu;

5 apartmana i 1 kuću na Zlatiboru;

1 apartman na Divčibarama;

1 apartman na Kopaoniku;

49 hektara zemljišta (kamenolom);

33 hektara poljoprivrednog zemljišta;

2 hale – građevinski objekti;

3 benzinske pumpe sa pratećim objektima;

29 umjetničkih slika;

16 ručnih satova;

Torbica Marilyn Monroe;

Oko 2.500 grama nakita razne finoće;

4 poluge zlata ukupne težine 46.899,5 grama finoće 999,9;

33 rimska novčića iz III-IV vijeka i 1 fibula;

Novac u dinarima i devizama  u gotovini i na računima.

 

 

Spisak oduzete imovine u Republici Srpskoj

Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske od 2010. godine do danas je oduzela sljedeće:

oduzeti novac uplaćen u budžet 233.790,85 eura;

imovina koja je upisana kao svojina RS i kojoj ona upravlja preko svojih tijela 5.754.548 eura;

nepokretna imovina koja čeka donošenje odluke o raspolaganju 326.715 eura;

pokretna imovina ustupljena organima RS 131.901 eura;

pokretna imovina koja čeka donošenje odluke o raspolaganju 2.400 eura;

poklonjena imovina drugim licima 5.444,78 eura;

uništena imovina 13,39 konvertibilnih maraka.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh