Alarmantno
Za samo 12 godina u šumskim požarima izgorjelo je 349.697 hektara ili 6,83% teritorije Bosne i Hercegovine!
Radi se o 709 šumskih požara koji su zabilježeni u našoj zemlji od 2007. do 2019. godine, pokazuju posljednji podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS).
Ovaj podatak objavila je Eko Akcija navodeći i da u BiH šumske požare gase slabo opremljeni i malobrojni vatrogasci, lokalno stanovništvo i dobrovoljci, te da naša zemlja i dalje nema niti jedan protivpožarni avion, niti ima bilo kakvih naznaka da će u skorije vrijeme biti kupljen.
Za BUKU dodaju da je alarmantno koliko se malo brine o bh šumama, jer pored požara tu je i nelegalna sječa i nepostojanje zakonske regulative.
“Hercegovačko-neretvljanski kanton uopšte nema zakon o šumama, a tu je sada bilo najviše požara. Takođe ni Federacija BiH nema zakon o šumama, što je prosto nevjerovatno. Takođe naša procjena je da se godišnje u Bosni i Hercegovini ukrade više od 1 miliona m3 šume”, ističu za BUKU u Eko akciji.
Navode i da je samo u požaru na Čabulji od 11. do 17. avgusta izgorjelo oko 1500 hektara.
I dok smo 2013. godine vrijedili za šumom najbogatiju zemalju jugoistočne Evrope, 43 posto teritorije BiH je bilo prekriveno šumama, danas je ovako nešto teško tvrditi jer se ovaj postotak šumskog bogatstva iz godine u godinu rapidno smanjuje.
Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume, a pošumljavanja praktično i nema.
Posljedice su dugoročne i dalekosežne po životnu sredinu i kvalitet života ljudi, neke već sada osjetimo – poplave, klizišta, jaki vjetrovi, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, smanjenje proizvodnje kiseonika…
Tek rijetki su svjesni ovakvog stanja poput meteorologa Nedima Sladića.
Upozoravajući na ovaj problem još ranije je napisao je da pred našim očima nad područjem sjeverne i sjeverozapadne Hercegovine nažalost nestaje u hektarima višedecenijska zdrava crnogorična šuma u teškom vatrenom plamenu koji je u sličnim razmjerama vidio samo još prevrelog augusta 2012. godine u Konjicu.
“Nestaju tvornice prijeko potrebnog kisika. Gore pluća Hercegovine. Nestaju najbolji prijatelji vlage, koji brižljivo upijaju kap po kap svu vodu, ne dozvoljavajući zemlji da se zasiti i izazove ono najgore. Nestaju najbolji zaštitnici od erozije tla koji pokreću brojne probleme. Čitava endemska biozajednica i čitav biodiverzitet je ugrožen(a), do te mjere da može otići u nepovrat. Oni koji modifikuju i čine specifičnim ovo uistinu prelijepo podneblje“, istakao je Sladić.
Da izraste novo stablo biće potrebno 15 do 20 godina.
Buka
