Elektroprivreda RS: Založili trafostanice pa podigli kredit da vrate kredit!

Elektroprivreda RS i uglavnom sve firme koje su u njenom sastavu posluju sa gubitkom, umjesto da, prirodom stvari, budu kompanije sa najvećom dobiti i pokretači cjelokupnog razvoja RS

Piše: Ljiljana Kovačević

Banjalučka Elektrokrajina tradicionalno je najveći gubitaš u sistemu Elektroprivrede Republike Srpske, u kojem ima jedanaest zavisnih preduzeća.

Uprkos tome, Vlada Republike Srpske je 12. oktobra ove godine, u funkciji skupštine akcionara  Investiciono-razvojne banke RS (IRB RS), odobrila zajam Elektrokrajini u iznosu od 6.000.000 konvertibilnih maraka.

Zajam je odobren iako je Kreditni odbor IRB RS, ocjenjujući portfolio Elektrokrajine, utvrdio da je ovo preduzeće do 30. juna ove godine ostvarilo dobit u iznosu oko 80-tak hiljada maraka, dok je za isti period 2014. godine ostvaren gubitak od oko 434.000 KM, odnosno da je Elektrokrajina na kraju 2014. godine ostvarila neto dobit od oko 900.000 maraka, dok je za cijelu 2014. godinu ostvaren neto gubitak od 15 miliona maraka.

KREDIT ZA KREDIT

Odluku da se Elektrokrajini odobri zajam od šest miliona maraka je potpisala je predsjednica Kreditnog odbora IRB RS Snježana Vujnić, koja je ujedno i direktorica IRB RS. Odluci je prethodila odluka Vlade RS od 3. avgusta, koja je Elektrokrajini, tradicionalnom gubitašu, odboreno da se kod IRB RS može zadužiti u iznosu od čak 20 miliona maraka.

Prema vladinoj odluci taj novac treba da se upotrijebi za sanaciju i rekonstrukciju mreže radi smanjenja distributivnih gubitaka. Dalje se navodi da je Vlada RS odlukom od 7. februara 2013. godine dala saglasnost na odluku Nadzornog odbora Elektrokrajine za sprovođenje postupka nabavke uređaja i opreme, sanaciju elektro mreže, izmještanje mjernih uređaja i uvođenje daljinskog očitavanja potrošnje potrošača na teritoji Laktaša, Mrkonjić Grada i Prijedora. Za sve to predviđeno je izdvajanje oko 10 miliona evra.

Dakle, izdvojeni novac trebalo bi da se utroši na poboljšanje usluga Elektrokrajine i smanjenje gubitaka na distributivnoj mreži. Međutim, umjesto investiranja u novu opremu, što bi trebalo da poboljša poslovanje kompanije, ali i doprinese boljem snabdijevanju strujom potrošača, rukovodstvo Elektrokrajine odlučilo je da dobijeni zajam od IRB RS iskoristi se za finansiranje dospjelih obaveza i refinansiranje postojećih kreditnih zaduženja. Riječju, jednim kreditom vraća se dio prethodnog kredita.

Također, u kreditnom zahtjevu navodno se apostrofira da će se sredstava zajma koristiti za smanjenje distributivnih gubitaka u tri radne jedinice kod kojih su konstantno precentualno veći gubici, te da bez rekonstrukcije mreže gubitke nije moguće smanjiti .

Menadžment Elektrokrajine traži pare od IRB RS da ih navodno uloži u kvalitetnije funkcionisanje sistema i snabdijevanje krajnjih korisnika električnom energijom u skladu sa evropskim standardima, a istovremeno ukazuje kako to može dovesti preduzeće u nestabilno stanje kada je riječ održavanje tekuće likvidnosti – obaveze prema dobavljačima, plate i nakande zaposlenima.

To praktično znači da će se odobreni novac u stvarnosti koristiti za pokriće materijalnih troškova poslovanja Elektrokrajine, za isplatu plata i naknada zaposlenim, isplatu dobavljačima, te da je isticanje potrebe za smanjenje elektrodistributivnih gubitaka samo formalno pokriće.

ZALOŽENE TRAFOSTANICE

Zanimljivo je da je za ovo zaduženje Elektrokrajina založila trafostanice. Tako je izvršen upis založnog prava na opremi u korist Fonda za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske. Elektrokrajina je založila opremu koja se nalazi u sastavu trafostanica – transformatori sa pratećom opremom, ukupno 621, čija je procijenjena vrijednost 12.376.112,50 maraka.
Procjenu je 29. septembra sačinio vještak Đuro Zmijanjac, inžinjer elektrotehnike.

Nonsens je to što Elektroprivreda RS i uglavnom sve firme koje su u njenom sastavu posluju sa gubitkom, umjesto da, prirodom stvari, budu kompanije sa najvećom dobiti i pokretači cjelokupnog razvoja RS.

Umjesto toga, Elektroprivreda RS, i u sklopu nje Elektrokrajina, su dovedeni u situaciju da se moraju kreditno zadužiti da bi sanirali elektro mrežu i pokrivali materijalne troškove svog poslovanja.

(zurnal.info)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close