logo
bios

Bogićević: Građani BiH osvijestite se, preuzmimo odgovornost za našu državu

Objavljeno prije 2 sedmice . u pon, nov 25th, 2019

Bogić Bogićević, nekadašnji član Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike (SFR) Jugoslavije, jedan je od onih koje narod još uvijek želi slušati. Jučer je bio u Brčkom, danas u Visokom… On je “predsjednik kakvog bismo željeli”, veliki čovjek čije historijsko “ne” je sačuvalo mnoge živote.

Piše: Faruk Vele / Radiosarajevo.ba

Bogićević nije uspio zaustaviti točak historije, ali ga je makar usporio u nagovještaju jasnog zla, te je svojim hrabrim činom onemogućio uspostavljanje vojne uprave u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i smjene rukovodstava BiH i  Makedonije.

Svjedočio antifašizam

Svojim životom potvrdio je tekovine ZAVNOBiH. Bio je i ostao antifašista, borac za stvar Bosne i Hercegovine, demokrata koji promovira ljudska prava – čovjek. Zato je on jedan od rijetkih koji baštini istinske bosanske vrijednosti i koji dosljedno može govoriti o vrijednostima ZAVNOBiH-u.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba povodom 25. novembra Bogićević upućuje apel građanima Bosne i Hercegovine da se osvijeste i preuzmu odgovornost za svoju, našu državu.

“Ja sam i dalje ubijeđen da je 25. novembar 1943. godine jedan od najznačajnijih datum u historiji Bosne i Hercegovine. Navešću samo neke od razloga. Prvo, do tada su o Bosni i Hercegovini odlučivali uvijek drugi centri moć. U Berlinu 1878. godine, u Versaju 1918. godine, zatim Teheran i Jalta i poslije toga Dayton. Tada, prvi put u historiji, okupili su se u Mrkonjić Gradu predstavnici Bosne i Hercegovine da odluče o svojoj sudbini. Prethodno, svi ovi centri koji su odlučivali nisu nikada htjeli čuti glas BiH. Nametali su rješenja”, govori Bogićević.

Zašto je bitan ovaj datum?

“Nastavljen je kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine koji je bio prekinut i Otomanskim carstvom i Austro-Ugarskim i vladavinom NDH. Zatim, 25. novembra 1943. godine predstavnici Bosne i Hercegovine su se izborili za granice danas međunarodno priznate države BiH. Još što je veoma bitno, predstavnici BiH tada su se izborili da Republika BiH ima jednakopravni status sa drugim republikama u sastavu Jugoslavije. A bilo je prijedloga da Bosna i Hercegovina bude samo pokrajina! Za te prijedloge, dakle, da bude pokrajina, u vrhu KPJ bili su i Milovan Đilas i Moše Pijade i drugi. Međutim,  Rodoljub Čolaković, Avdo Humo, Đuro Pucar, cijeli vrh Bosne i Hercegovine, otišli su kod Josipa Broza i insistirali da BiH samostalna republika i da ima jednaka prava sa ostalim republikama, što se i desilo”, podsjeća nas Bogićević.

Naglašava jednu nedovoljno isticanu činjenicu.

“Ta formula, koja je ustanovljena ‘43 godine u Mrkonjić Gradu, za Bosnu i Hercegovinu, a posebno Deklaracija o ljudskim pravima, koja je usvojena na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH u Sankom Mostu, još uvijek nije prevaziđena. Još uvijek nije niko našao bolju formulu da bude mirna Bosna. Naposljetku, ono što možemo tvrditi jeste da su u Mrkonjić Gradu o sudbini BiH odlučivali isključivo antifašisti. Za sve druge centre o kojima sam govorio ne bismo mogli ustvrdi da su svi bili antifašisti, a odlučivali su o našim sudbinama“, smatra on.

Bogić Bogićević - undefined
Foto: AA / Bogić Bogićević
Historijska stihija

Nema dileme da su na vrhuncu dizintegrativne snage usmjerene protiv Bosne, i u samoj zemlji i izvan nje. Vjerujemo da mnogi Bogićevića pitaju upravo o budućnosti Bosne i Hercegovine.

“Naravno da pitaju. Mi smo probali sve. Međutim, lično mislim da budućnost isključivo i jedino zavisi od nas. Mi moramo, napokon, preuzeti odgovornost za sebe, na sebe. Podsjećanja radi. Mi ne govorimo o 25. novembru da bismo se samo vraćali u prošlost, već da sjećanjem na ovaj datum odamo, prvo, priznanje antifašistim, koji su se izborili za onaj status BiH, a, drugo, da se pokušamo okrenuti budućnosti u ovakvoj državi koja je podijeljena, rasparčana i koja jeste međunarodno priznata i članica UN-a – ali još uvijek nije priznata od svih svojih naroda”, naglasio je sagovornik Radiosarajevo.ba.

Podsjetio se na 1992. godinu i trenutak kada Roy Gutman sa kolegama otkriva logore u Bosni.

“Tada su američka i evropska javnosti insistirali “da svijet nešto učini”. A onda su, da bi svoju savjest umirili, vlade tih zemalja počele da tvrde “da se tamo ništa ne može učiniti”, da je to “tlo vjekovne mržnje”, da je to “istorijska stihija” i da treba to pustiti da kao “šumski požar sagori do kraja”. To su naslovi sa Daytona. Nije sa tim stalno, jer Bosnu nikada kroz historiju nisu ostavljali na miru njezini susjedi, svojatajući čas jedni, čas drugi”, navodi on.

Ukazuje kako se u kontinuitetu, i danas, atakuje na bosanskohercegovačku državu.

“Mi u kontinuitetu imamo tvrdnje da je to “nemoguća država” iz Beograda, do izjava susjeda iz Hrvatske o 10.000 džihadista koji prijete, da vlada islamski radikalizam, povezan sa Iranom i teroristima… Predsjednik Francuske Macron sada tvrdi da je to “tempirana bomba”, da bi iz Rusije ovih dana slali poruku da je tu moguć novi kalifat”, upozorava Bogićević.

Bogić Bogićević - undefined
Foto: AA / Bogić Bogićević
Nema odgovora

Po njemu, mi “nemamo adekvatne odgovore iz Bosne i Hercegovine” na sve ovo.

“Da li će nas i dalje tako etiketirati? Da li ćemo i dalje prihvatati isključivo da budemo žrtve, zavisi samo od nas. Naravno, svoj doprinos ima licemjerna Evropa, koja nam šalje hiljade migranata, a sebe je ogradila velikom žcom. Zaboravljajući da mi i dalje, od 1992. godine, u kolektivnim centrima imamo hiljade naših ljudi. Imamo traženje nestalih. Oko 12.000 ljudi se traži dr po masovnim grobnicama. Imamo i mnogo svojih problema, sa nefunkcionisanjem države. Međutim, ko nas pita? Kad tijelo oslabi, imunitet oslabi, tada sve bolesti napadaju. Tako je nešto slično i sa Bosnom i Hercegovinom. Podsjetio bih, budućnost zavisi od nas. Podsjetio bih na izreku koja kaže da nisu krivi samo zločinci, krivi su i oni koji zlo dopuštaju”, poručuje čovjek koji je za života postao dio historije ovih prostora.

Kao onomad ‘90-tih, upućuje građanima Bosne i Hercegovine:

“Nadam se da će se građani BiH osvijestiti, da jednih bez drugih ovdje nema života. Da samo zajednički život, i taj mozaik koji je načet, a slagan je hiljadu godina, može osigurati prosperitet za sve. Ponavljam, na principu jednakopravnosti svih, bez dominacije jednih na drugima, bez diskriminacije…. Zato će biti potrebno i drugačije obrazovanje, i to neće osigurati sistem obrazovanja ‘dvije škole pod jednom krovom’.

Ako ovakva BiH nije moguća, zaključuje onda Bogićević nije moguća ni Evropa objektivno.

“Zato oni ne otvaraju Pandorinu kutiju. Mnogo ovih izjava, koje su aktivne ovih dana, koriste se za domaću upotrebu. I u Hrvatskoj su izbori, i strah francuskog predsjednika od desnice, od novih migranata, novih useljenika. Nisam čovjek koji svijet gleda samo jednostrano, a bi nešto kritikovao. Ima dosta izjava za domaću upotrebu. Ali to što su napravili Makedoniji, koja je promijenili ime, štio su obećali premijeru, okrenulo je pola države protiv sebe. To je ta licemjerna Evropa koju sam ja upoznao još 1990. i 1991. godine, kroz njihovo nejedinstvo. Jer da je bilo drugačije, da je bilo odlučnije, da nije bilo nepodnošljivo sramotno, ovdje bi sasvim drugačije se stvari odvijale. Bez rata i ubijanja. Jer samo neznanje, samo neznanje, vodi konfliktu, sukobu i ratu…

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh