logo
bios

Blagodati švicarske decentralizacije

Objavljeno prije 2 mjeseca . u sub, okt 6th, 2018

Ekonomije svugdje, politike nigdje – Blagodati švicarske decentralizacije

Postoji li nada u zapadnom svijetu da se građani individualno mogu osloboditi od neumoljivog i porobljavajućeg povećanja vlade? U SAD-u, državna potrošnja, uobičajena sredstva za njihovu vlast nad nama, povećava se svake godine, osim u nekoliko minornih svijetlih tačaka. Situacija građana postaje sve teža. Veoma malo se pitamo i imamo utjecaja na naše poreze, na zdravstvenu zaštitu, na sanbdijevanje i troškove energije i vode, da ne spominjemo društvena pravila kojima nas vlada ograničava. Broj pravila i propisa, koristeći proxy stranice u Federalnom registru, također se povećava svake godine, a vrlo malo pravila se uklanjaju. Vlada nas svakodnevno sve više i više priteže.

Postoji jedna zapadna zemlja koju bismo morali pogledati kako bismo vidjeli tračak nade. Ta zemlja je Švicarska. U maloj sa svih strana zarobljenom državom, bez ikakvih prirodnih resursa osim vode, ljudi su kreirali visok nivo prosperiteta utemeljenog na inovacijama i kreativnom kapitalizmu.

100% EKONOMIJE, 0% POLITIKE

Prije svog ustava iz 1848. Švicarska je bila konfederacija država, od kojih je svaka suverena i nezavisna, povezane međusobno ugovorom o odbrani od vanjske agresije. Kao zemlja, to je bio ekonomski najrazvijeniji dio Evrope, religiozno i etnički različit, vrlo inovativan i visoko produktivan. Huguenoti, koji su izbačeni iz Francuske tokom vjerskih ratova započeli su švicarsku industriju satova, a njemački protestanti koji su pobjegli od katoličke tlačenja osnovali su velike industrijske kompanije. Usredotočili su se na znanje i obrazovanje kako bi nadoknadili nedostatak prirodnih resursa, a Švicarci su bili globalno umreženi i energični trgovci.

“Ekonomije svugdje, politike nigdje”, bio je izraz koji se koristi za opisivanje ove produktivne, energične, inovativne, decentralizirane trgovinske nacije sredinom 19. stoljeća. Kako prekrasnu sliku ekonomske slobode, neopterećenu političkim ekstrakcijama daje taj opis.

Švicarska je uspjela zadržati neka od ovih obilježja unatoč proždrljivosti 20. stoljeća. Ostala je na zlatnom standardu sve do 1999. i odoljela internacionalizaciji dok se 2002. godine nije priključila UN-u. Zapravo, internacionalizacija je ono što je narušilo švicarskoj jedinstvenosti kao naciji. Navala međunarodno orijentiranog MBA-e i McKinseyeve mafije povlači Švicarsku dolje ka najnižem zajedničkom nazivniku statizma i intervencionizma. EU želi potaknuti Švicarsku da potpiše bilateralni sporazum koji će neizbježno dovesti do toga da Brisel postepeno nameće svoj multikulturalni socijalizam, baš kao što je to učinio u Velikoj Britaniji.

Unatoč tome, Švicarska ima najmanje šest strukturnih prednosti koje će je zadržati ispred njenih osrednjih vršnjaka još mnogo vremena:

1. DECENTRALIZACIJA

Švicarska je i dalje konfederacija 26 kantona. Više je centralizovanija nego prije 1848., ali su funkcije centralne vlasti ograničene. Postoji nacionalni ustav, nacionalne vojne i sigurnosne snage, jedinstvena valuta i centralna banka, te nacionalna vanjska politika. No, ljudi su bili u stanju zadržati ovlasti centralne vlade u većoj mjeri nego u SAD-u. James Madison je obećao, ali njegov Ustav to nije mogao učiniti. Švicarci su učinili bolje.

2. SUBSIDIJARNOST

Supsidijarnost je načelo rješavanja svih problema i pitanja na najnižoj razini. Većina poreza se nameće na razini općina i kantona. Savezni (federalni) nameti su ograničeni na oko 20% od ukupnog poreza. Ovo izgladnjuje zvijer centralne vlasti. Građani su više angažirani oko svojih lokalnih vlasti i njihovog oporezivanja i odluka o potrošnji. Mogu glasati svojim nogama, prebaciti se u drugi grad ili kanton ako smatraju da će time poboljšati svoje životne prilike.

3. DIREKTNA DEMOKRATIJA

U Švicarskoj ljudi su suvereni. Jedan od načina na koji se održava njihova suverenost je putem redovnih referenduma u kojima ljudi glasuju o pitanjima nacionalne politike, zakona i predloženih ustavnih promjena. Obično je odaziv birača na ove referendume visok, a ljudi direktnu demokratsku kontrolu svoje vlasti shvataju ozbiljno.

Švicarska – Kantoni

4. SLOBODNA TRGOVINA

Postoji mala rasprava o slobodnoj trgovini u Švicarskoj. To je imperativ. Zemlja je jako ovisna o uvozu osnovnih stvari – energije, hrane, robe. Stoga je razvila strateški plan izvoza: jedinstveni proizvodi visoke vrijednosti i usluge koje zadovoljavaju globalnu potražnju. Satovi su najbolji primjer. Danas je to biotehnologija i druge tehnologije. Oduvijek, slobodna trgovina je bila pokretačka snaga švicarskog prosperiteta.

5. NEUTRALNOST

U vanjskoj politici i diplomatiji Švicarska je poznata kao neutralna i neagresivna. To i ide s globalnom slobodnom trgovinom – stvaranje neprijatelja bi bilo kontraproduktivno. Švicarska ima vojsku i obaveznu vojnu službu, ali samo za odbranu od vanjskih neprijatelja. Rat je broj jedan prepreka ekonomskom napretku, a politička obnova nakon rata često je veća katastrofa negoli fizičko uništenje ratom. Švicarska je sve to izbjegavala.

6. PODUZETNIČKA INOVATIVNOST

Švicarska prilično visoko kotira u popisu zemalja po lahkoći poslovanja, iako se njen ranking pogoršao u 21. stoljeću. Lahko je pokrenuti firmu, porez je relativno nizak, a zakoni su transparentni. Brojna međunarodna poduzeća biraju Švicarsku za svoje sjedište. Inovativnost je ugrađena u obrazovanje i mrežu istraživačkih centara, koja predstavlja ulaganja u ljude i znanje. To je u individualnoj psihi i nacionalnim institucijama.

NIJE SAVRŠENO, ALI JE BOLJE

Švicarska ni u kom slučaju nije savršena nacionalna država. Cijeli koncept nacionalnih država štetan je za individualne živote ljudi koji žive u njima i oblikuju ih, a sam koncept poziva na veliko narušavanje inovativnosti. Možda su Švicarci, sa svojom tradicijom decentralizacije, supsidijarnosti, individualne inicijative i slobodne trgovine idejama, ti koji će provoditi inovativnost. To jest, ako ih ne poraze internacionalisti u EU, UN, MMF i McKinsey prije nego navale. To je ekonomija vs politika. Priželjkujemo ekonomiju svugdje, politiku nigdje, ali dokazano je da je nemoguće održati. Činjenica da je ekonomija jednom prevladala u Švicarskoj daje nam nadu da bi mogla ponovno uspostaviti svoj primat.

Piše: Hunter Hastings (član Mises instituta, poslovni konsultant i dopredsjedavajući Rescue California Educational Foundation)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

Dialogos.ba

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh