Korupcija: Ideja dobra, ali treba ukloniti manjkavosti
Primjena zakona o zaštiti prijavitelja korupcije mogla bi početi tek početkom iduće godine s obzirom na to da je, po ocjeni federalnih parlamentaraca, predloženi zakon nedorečen i manjkav i biće ga potrebno “popraviti”.
Nacrt zakona predviđa da prijavitelj korupcije ima pravo na anonimnost, može izvršiti zaštićeno prijavljivanje, između ostalog, svom nadređenom, inspekciji, sindikatu, ombudsmanu, te se ne oslobađa odgovornosti za uvredu, klevetu ili lažno prijavljivanje.
Ako smatra da je izložen štetnoj mjeri, poput otkaza, premještaja, lošijih uslova rada, može tražiti zaštitu putem sudskih i upravnih postupaka, i tada ima pravo na naknadu dijela troškova kao i na savjetodavnu, pravnu i drugu vrstu podrške za koju se novac osigurava iz budžeta FBiH. Kazna onima koji poduzmu štetne mjere prema prijavitelju kreće se od 50.000 do 150.000 KM za pravna lica, 10.000 do 20.000 KM za odgovorne osobe kojima može biti zabranjeno obavljanje djelatnosti do deset godina, te 1.000 do 5.000 KM za pojedince. Za neosiguranje anonimnosti kazna je 5.000 do 15.000 KM za pravna lica, a 3.000 do 5.000 KM plaćaju prijavitelji korupcije koji zloupotrijebe svoje pravo.
Za provođenje ovog zakona treba 100.000 KM iz budžeta FBiH, a predstavnici nevladinih organizacija te poslanici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji će o nacrtu ovog zakona raspravljati sutra, slažu se da je ideja donošenja prvog ovakvog zakona dobra.
Katica Čerkez, poslanik HDZ BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kazala je da je potrebno cilj i načelo zakona jasno definisati i zakon uistinu staviti u zaštitu svih koji prijavljuju korupciju.
“Zakon je nedorečen. Nije usmjeren. Nismo protiv njega, ali ga je potrebno vratiti na doradu”, dodala je Čerkezova, dok je njen kolega Marinko Čavara, šef Kluba poslanika HDZ BiH, prilikom rasprave o dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma istakao da izgleda kao da su zakon pravile nevladine organizacije.
Besima Borić, zamjenik šefa Kluba poslanika SDP-a, rekla je juče da je dobro da je zakon rezultat saradnje sa nevladinim organizacijama i potreban je jer se “strašne stvari dešavaju ljudima koji prijave korupciju”.
“Nacrt zakona vjerovatno ima manjkavosti. Treba bolje razraditi mehanizme interne zaštite i status osobe koja prijavljuje korupciju jasnije definirati. Treba precizirati ko je nadležni organ”, dodala je Borićeva.
Nasir Beganović, poslanik SBB-a, kazao je da ne sumnja da će zakon u formi nacrta biti usvojen sutra.
“Poslije toga ide javna rasprava, kada očekujem da ćemo dobiti kvalitetniji tekst i potom konačno usvajanje zakona. To su procedure koje u najboljem slučaju traju četiri do pet mjeseci”, rekao je Beganović.
I Ismet Osmanović, šef Kluba poslanika SDA, rekao je da će podržati nacrt zakona, ali i dati puno primjedaba i sugestija.
“Ovo što smo dobili nije ono što smo očekivali. Biće javna rasprava, poslije koje bi prijedlog zakona morao biti puno kvalitetniji”, smatra Osmanović.
Kada je u pitanju finansijski aspekt, poslanici ističu da je 100.000 KM potrebnih za provedbu zakona najmanji problem u odnosu na onaj koji postoji sa korupcijom, te dodaju da se mogu napraviti velike uštede ako se korupcija na vrijeme prijavi.
Ante Krajina, ministar finansija FBiH, rekao je da iznos od 100.000 KM ne bi trebalo da bude problem i kamen spoticanja u budžetu.
“Postoje neke mogućnosti iz rezerve to osigurati”, dodao je Krajina.
Višnja Marilović, predsjednica Udruženja “Uzbunjivači BiH”, istakla je da pozdravljaju inicijativu za donošenje ovog zakona, te da imaju zamjerke i amandmane, o čemu će se nevladine organizacije uskoro oglasiti.
Izjavu ministra pravde FBiH Zorana Mikulića nismo uspjeli dobiti.
Nezavisne novine
