26. avgusta stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, a kojim kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika i zvanično postaju krivična djela.
Zakon postaje važeći njegovom objavom u Službenom glasniku a sutra stupa na snagu.
Nakon stupanja na snagu postoji mogućnost npr. podnošenja inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Srpske, koju može podnijeti svako, kažu stručnjaci za BUKU.
“Takođe, postoji mogućnost ispitivanja da li je bilo koja odredba zakona u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Ovaj postupak pred Ustavnim sudom BiH može pokrenuti samo određen krug ovlašćenih pokretača: član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Savjeta ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa entiteta”, rekao je za BUKU Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava.
Lučka ističe da su neki od posljednjih zakona koji su otišli pred Vijeće za zaštitu vitalnog interesa su bili Zakon o nepokretnoj imovini i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kada je odlučeno da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
Lučka je rekao je ovakav zakon nije trebalo ni da dođe do Ustavnog suda Republike Srpske, jer ga nije
trebalo ni usvojiti u Narodnoj skupštini.
“Problematika sa ovim zakonom je uglavnom vezana za ljudska prava i standarde koji postoje i
koji bi trebalo da se primjenjuju, a koji skoro uopšte nisu uzeti u obzir od strane Vlade Republike Srpske i većine koja je izglasala zakonske izmjene u Narodnoj skupštini. Vijeće za zaštitu vitalnog
interesa Ustavnog suda nije direktno odlučivalo o svim tim pitanjima koja su se pojavila pri donošenju zakonskih izmjena, nego samo o tome da li je došlo do povrede vitalnog interesa”, pojasnio je Lučka za BUKU nakon što Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske nije prihvatio zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje potvrede vitalnog nacionalnog interesa u Zakonu o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS kojim se kriminalizuje kleveta.
Prijedlog zakona uputilo je zvanično Ministarstvo pravde RS a sam zakon na twitteru je krajem prošle godine najavio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Predstavnici opozicije kao i medijska zajednica pozvali su ranije predlagača da povuče sporne odredbe ili zakon u cjelosti. Sedmomjesečna borba kojom se dokazivalo da će ovaj zakon uticati na demokratiju, slobodu misli i govora u Republici Srpskoj nije uvjerila poslanike iz vladajuće koalicije da povuku ovakav prijedlog zakona.
Nakon višemjesečnih uzaludnih upozorenja i pozivanja da se zaštiti sloboda govora i povuče skandalozna odredba koja klevetu kvalifikuje kao krivično djelo, predstavnici vlasti u Republici Srpskoj ipak su ostali pri ovom prijedlogu.
Prijedlogu su se suprostavili medijski radnici, aktivisti, predstavnici međunarodnih organizacija, opozicione partije u Republici Srpskoj, predstavnici međunarodnih organizacija kao i sami predstavnici Evropske unije u Bosni I Hercegovini.
Očekivanja Evropske unije su bila da će se zakon o kriminalizaciji klevete povući sa dnevnog reda tekuće sjednice Narodne skupštine RS, jer je on u
potpunoj suprotnosti sa evropskim putem.
Iako predstavnici vlasti ističu da je kleveta kriminalizovana u mnogim zemljama članicama
Evropske unije, stručnjaci smatraju da to nije razlog da se ona ponovo uvodi kod nas naročito imajući u vidu opšte nepovjerenje u pravosuđe u Republici Srpskoj.
Politička analitičarka Tanja Topić rekla je da samo još danas živimo slobodu mišljenja i medija.
“Objava u Sužbenom glasniku može biti proglasena danom žalosti u Republici Srpskoj, a građanima poruka što ste govorili, govorilj ste. Ćutanje im očito bolje ide. Naravno, ne mislim da ce se slobodni novinari, mediji i slobodomisleci ljudi predati”, rekla je za BUKU Tanja Topić.
Dejan Šajinović, novinar Nezavisnih novina, rekao je, prilikom usvajanja prijedloga Zakona u NSRS, da su novinari do posljednjeg trenutka nadali da do ovoga neće doći.
“Nadali smo se da će kod nekih poslanika možda proraditi savjest, barem kod onih koji su nam privatno govorili da ovaj zakon nije sjajan, i da će glasati protiv. Nažalost, sva nadanja koja smo mi novinari imali pokazala su se neutemeljenim. Važno je istaći da ovaj zakon neće pogoditi samo medijsku zajednicu i novinare. Ovo je zakon koji će pogoditi svakog građanina Republike Srpske. To je ono čega se stariji građani možda sjećaju što je bio verbalni delikt. Možete doći u situaciji da u kafani ili na nekom druženju kažete nešto protiv nekog funkcionera, da smatrate da nije dobar ili da je nešto ukrao i zaista vam može doći policija, tužilaštvu i možete završiti u zatvoru. To je suština ovog zakona. Mi novinari imamo vidljivost, imamo platforme sa kojih možemo da se obratimo medijima i ako se m nađemo u problemu može skrenuti pažnju javnosti na to, ali šta će uraditi onaj koji nema mogućnost da se obrati javnosti i ne zna kako da se obrati međunarodnim organizacijama, kako da ode u Savjet Evrope, kako će se običan građanin odbraniti kad sutra padne na udar ovog zakona? To je pitanje o kojem svi sada trebaju da razmisle. Ona vlast koja ne osjeća pritisak javnosti počinje da se ponaša sve bahatije i bojim se da je ovo samo početak i da ovo neće biti zadnji zakon”, rekao je Šajinović.
Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ured Vijeća Evrope u Sarajevu i Evropska unija u Bosni i Hercegovini izrazili su ranije izuzetnu zabrinutost zbog činjenice da je Narodna skupština Republike Srpske danas ponovo kriminalizirala klevetu.
“Sloboda izražavanja je osnovno pravo i osnovna evropska vrijednost. Ovaj korak je protivan međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava, te nije u skladu sa evropskim putem Bosne i Hercegovine niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a posebno ključnim prioritetom 11 o povoljnom okruženju za civilno društvo i ključnim prioritetom 12 o slobodi izražavanja. Tamo gdje postoje krivični zakoni o kleveti, oni rizikuju da budu zloupotrebljeni protiv novinara, branitelja ljudskih prava i drugih aktera civilnog društva za obavljanje svoje legitimne uloge da istražuju i informišu javnost o pitanjima od javnog interesa, što je od suštinskog značaja za funkcionisanje svakog demokratskog društva. Izmjene i dopune su nepoželjan, i neosporno veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava i narušavaju efikasno funkcionisanje demokratije u Republici Srpskoj”, navodi se u ranije objavljenoj zajedničkojizjavi.
Podsjetimo da je u Bosni i Hercegovini, kleveta sve do 1999. godine potpadala pod Krivični zakon. U zemljama bivše Jugoslavije, posebno je član 133. Krivičnog zakona, nazivan “verbalni delikt” korišten za obračunavanje sa neistomišljenicima, i brojni su primjeri kada su građani osuđeni na zatvorske kazne zbog navodnog kršenja odredbi ovog člana.
Početkom XXI vijeka kleveta i uvreda su dekriminalizovane i tada su zakoni o zaštiti od klevete ocijenjeni kao dobro skrojeni i u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja, a sada se sa novim Zakonom vraćamo se korak unazad. Sve to uticaće na slobodu govora uRepubublici Srpskoj, a novinari koji su često na meti političke elite nalaze se u još nezavidnijem položaju. Pored novinara i medijskih radnika pod rizikom od tužbe za klevetu su i svi građani Republike Srpske. Niko nije izuzet, zato pazite gdje šta pričate i pišete.
Buka
