Zvizdić za TV1 o političkim previranjima, akcizama, …

TV1: CCI je izašao sa novim izvještajem u kojem tvrde da je očigledan zastoj u provođenju reformi i da je trend drugačiji nego u prvoj polovini mandata kada je to bio najkonstruktivniji dio vlasti. Slažete li se sa ovom ocjenom?

ZVIZDIĆ: Samo djelomično, jer očito je da je riječ o izvještaju koji se stalno reciklira jer vjerovatno prilikom prvog objavljivanja nije postigao one efekte koje su očekivali pojedinci ili pojedine političke partije.Mogu se složiti sa nekim konstatacijama, posebno sa  konstatacijom da neproduktivna retorika destruktivno djeluje na efikasnost i kvalitet rada prije svega na izvršne organe vlasti kao što su vlade u BiH, ali sasvim je sigurno da Vijeće ministara i dalje ostaje najefikasniji dio vlasti u BiH i generator svih pozitivnih dešavanja, barem kada je riječ o onim prioritetima koji su vezani za evropske integracije i za ukupan evropski ambijent.

Sam izvještaj vrlo često ne poredi BiH u onim segmentima u kojima je ona prvoplasirana u regiji kao što je recimo odnos duga i BDP-a ili ne tretira neke bitne ekonomske pokazatelje kao što je recimo činjenica da je u prvih devet mjeseci izvoz u BiH porastao za 17,8 posto što je daleko najviše u regiji, od čega naravno preko 15 posto raste izvoz prema EU, 32 prema zemljama CEFTE i prvi put poslije rata imamo pokrivenost uvoza sa izvozom koja je veća od 60 posto, odnosno 61 posto. Isto tako brojni drugi ekonomski pokaztelji pokazuju svoj rast a u nekim od tih pokazatelja smo najbolji u regiji.

Prema tome čini mi se da je kazati kako je riječ o izvještaju o stanju nacije na bazi samo 300 anketiranih telefonskim putem je preambiciozno jer je riječ o 0,01 posto stanovnika. Ako želimo imati pravo stanje nacije onda broj anketiranih mora biti mnogo veći kako bi mogli spoznati kakvo je stanje nacije. Naravno niko ne poriče da smo suočeni sa problemima, prije svega političke naravi, ali sasvim sigurno uspjevamo realizirati ključne obaveze i ciljeve koje u svom programu rada ima Vijeće ministara.

TV1: Koliko su zapravo te međustranačke svađe i prepucavaja uticale na rad Vijeća ministara. Je li to moglo biti efikasnije?

ZVIZDIĆ: Uvijek se može raditi bolje i efikasnije. Rekao sam da su svi vitalni ekonomski pokazatelji u porastu. Od nekih pokazatelja koji govore da su planski naši prirodni i ljudski resursi stavljeni u funkciju ekonomskog razvoja pa do povećanja broja uposlenih, ali naravno da s tim nismo zadovoljni i da je sve moglo biti brže ali upravu ste kada kažete da su stalni neproduktivni politilčki sukobi imali negativan efekat na rad svih vlada.

Prerano započeta predizborna kampanja još uvijek se nije drastično odrazila na rad Vijeća ministara i još uvijek uspjevamo sačuvati kvalitetne međuljudske odnose i još uvijek donosimo odluke na bazi agrumenata za koje znamo da će procese voditi u pozitivnom pravcu. No ako se nastave ovakvih politički odnosi i ako kampanja poprimi one oblike javnog ispoljavanja kroz različite izjave ili djelovanja pojedinaca i politilčkih partija, oblike stvarana stalnih tenzija, onda naravno i ne mogu biti veliki optimista da ćemo u idućoj godini imati dobru atmosferu i da do kraja mandata uspješno realiziramo neke planove.

TV1: Šta je sa odgovorima na Upitnik. Je li moguće očekivati okončanje tog procesa do kraja ove godine?

ZVIZIDIĆ: Prije nego što nešto kažem o samim rokovima, dozvolite mi da ponovim par činjenica o Upitniku i sa njim povezanim mehanizmom koordinacije koji je instrument za pripremanje i definisanje odgovora. Dakle Upitnik za BiH ima 3240 pitanja. Ona su obrađena unutar mehanizma koordinacije koji ima tri grupe institucionalnih tijela. Prvi nivo čine radne grupe, i to je ustvari najoperativniji i najvažniji dio mehanizma koordinacije. Unutar tih radnih grupa angažovano je više od 1300 stručnjaka i eksperata sa svih nivoa vlasti. Održane su i desetine sastanaka i u ovome trenutku mi imamo riješeno preko 90 posto odgovara na postavljena pitanja koja su rješena, tehnički i stručno verificirana i nalaze se u procesu prevođenja.

Odgovore na Upitnik ćemo sasvim sigurno imati do kraja godine, plus minuse desetak dana, što znači da ćemo za druga tijela mehanizma koordinacije za kolegije za EU integracije imati manje od 2 posto neusaglašenih pitanja na nivou radnih grupa i to ćemo u narednih desetak dana završiti na sastanku kolegija za EU integracije koji će biti organizovan i koga čine premijeri deset kantona, premijer FBIH, premijer RS, predsjedavajući VM i gradonačelnik Brčko Distrikta. Sastat ćemo se u narednih sedam do 10 dana i definirati ona pitanja koja smo dobili od radnih grupa a u vezi sa kojima radne grupe nisu uspjele postići konsenzus. Dakle , upitnik će biti završen i poređenje BiH sa zemljama u regionu je jedan politikanski pristup jer radi se o kompleksnoj materiji i o koje broju učesnika se radi . Naši susjedi su to rješavali samo na nivou vlada. Da mi imamo takvo političko ustrojstvo mi bi već u januaru 2017.godine mogli odgovore poslati ka Briselu. Nažalost naše uređenje je vrlo kompleksno i zbog toga zahtjeva određeno vrijeme da postignemo konsenzus o svakom od 3240 pitanja.

TV1: Važno pitanje je i usvajanje strategije ruralnog razvoja o čemu je bilo govora sa komesarom Hanhom?

ZVIZDIĆ: To je jedno od pitanja koja smo imali na dnevnom redu. Naravno razgovarali smo i o Upitniku, akcizama, realizaciji Reformske agende koju je Vijeće ministara na svojoj razini realiziralo više od 70 posto i konačno o dvije strategije a to je strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja i strategije energetike. I jedna i druga strategija su završene i one su spremne kao dokument koji se može usvojiti. Nažalost, par mjeseci čekamo saglasnost entitetskih vlasti prije svega vlasti RS-a na pripremljeni tekst strategije, uprkos činjenici da je u procesu njihove izrade učestvovali predstavnici svih nivoa vlasti.

Poslije usvajanja poljoprivredne strategije možemo dobiti 30 miliona eura bespovratnih sredstava namijenjenih poljoprivredi do kraja ove godine. Smatram da će takav podatak biti dovoljan da se svi uouzbilje i da vrlo odgovorno pristupe pitanju usvajanja saglasnosti za samu strategiju a optimista sam da bi se to moglo završiti do kraja ove godine.

TV1: Predstoji usvajanje budžeta i akciza. Kakva su tu Vaša očekivanja?

ZVIZDIĆ: Budžet institucija BiH je Vijeće ministara usvojilo jednoglasno. To je isto zahtjevan zadatak. Mi smo za budžetom čekali par mjeseci zbog činjenice da smo na fiskalnom vijeću predlagali povećanje budžetskog okvira zbog realnih potreba koje ima BiH. Nažalost taj prijedlog nije usvojen jer nismo imali saglasnost predstavnika RS-a i budžet je ostao na istom nivou kao i prošle godine. On je upućen u dalju proceduru ka Predsjedništvu BiH. Danas je na sjednici Predsjedništva bilo planirano da bude usvojen budžet, međutim inforisani smo da je sjednica odgođena zbog slabijeg zdravstvenog stanja gospodina Ivanića.

Što se tiče akciza, ja sa optmisita da će set zakona o akcizama biti usvojen u ovoj sedmici na predstavničkom domu jer modificirani prijedlog zakona o akcizama, na kojem sam i ja insistirao u posljednjih par mjeseci, donosi rješenja za dva ključna zahtjeva koja su imali i pozicija i opozicija jer sam razgovarao skoro sa svim zastupnicima. To je jasna namjena sredstava i ona je ovim prijedlogom u potpunosti definisana. To znači da je došlo do povećanja cestarina ne do akciza na gorivo i to automatski isključuje bilo kakvu mogućnost da će povećanja od 15 feninga ići u opću budžetsku potrošnju i konačno imamo punu transparentnost prikupljanja i raspodjele tih sredstava.

Usvajanje akciza je jedan bitan iskorak koji će voditi ka operativnosti kredita EBRD-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija a riječ je o 800 miliona eura koje postaju operativne i mogu odmah biti upotrebljenje za realizaciju projekata na izgradnji autoputa i svih drugih puteva i sa druge strane usvanjanje zakona o akcizama i zakona o agenciji za osiguranje depozita će biti posljednje realizirane mjere iz pisma namjere sa MMF-om, što znači da se aktivno nastavlja aranžman sa MMF-om i postaje aktivan petogodišnji ugovor sa Svjetskom bankom od 750 miliona dolara.

Prema tome, set zakona o akcizama znači početak ozbiljnih investicionih procesa koji će sigurno dovesti do poboljšanja ekonomskog stanja u BiH, otvaranja novih radnih mjesta, novih direktnih investicija u uopšte stvaranja dobre osnove za ekonomski razvoj BiH.

TV1: Prošle sedmice bili ste u Vatikanu na audijenciji kod pape Franje. Kakvi su utisci i poruke koje ste dobili, ali i Vi prenijeli?

ZVIZDIĆ: Izuzetno dobri. Kao što sam već rekao, riječ je o čovjeku velikog autoriteta i velikog moralnog integriteta. Već po njegovim pitanjima koje vam postavlja, vidite da je riječ o osobi koja, prije svega, promoviše mir, saradnju, solidarnost, jednakost među ljudima.

Mi se svi sjećamo posjete pape Franje. Ona nam je, naravno, ostala u jako dobrom i pozitivnom sjećanju. Generalno, kroz niz izjava u vezi sa BiH, papa Franja je uvijek promovisao neophodnost evropskih integracija, odnosno fokusiranje Evrope na teritoriju Zapadnog Balkana i obaveznost članstva BiH u EU.

Sjećamo se njegovog nastupa u Evropskom parlamentu kada je posebno skrenuo pažnju Evropi i na BiH i na Zapadni Balkan. Uostalom, njegova posjeta ovdje bila je pod motom “Mir vama”. On uvijek biranim riječima govori o multietničnom karakteru BiH, o potrebi pomirenja, o potrebi jedinstva na realizaciji prioritetnih ciljeva. Sarajevo uvijek pominje kao Jerusalem Zapada, kao Jerusalem Evrope i jako voli i cijeni sve građane i narode BiH.

Moja posjeta je, na neki način, kao primarne ciljeve imala da se zahvalim na posjeti, da kažem da poziv i dalje ostaje otvoren za novu posjetu i da svakako upozorim na važnost evropskih integracija BiH u cilju očuvanja mira, stabilnosti i prosperiteta i BiH i kompletne regije. Mislim da su i prva saopštenje poslije moje posjete, sastanka sa papom Franjom i sastanka sa njegovom eminencijom Parolinom upravo išla u tom smjeru, te da je u tim saopštenjima Vatikana posebno naglašena potreba da u budućem proširenju EU bude svakako uključena i BiH.

TV1: Aktuelna tema su i presude Prliću i drugima. Prve reakcije iz Hrvatske bile su dosta burne, a kasnije su se stišale i odstupilo se od teških riječi. Kako ste vidjeli sve ovo?

ZVIZDIĆ: EU i sve razvijene zemlje su utemeljene na demokratskim principima baziranim na vladavini prava. Na potpunom otklonu i borbi protiv fašizma, nasilja, ugnjetavanja. Čini mi se da je taj kod Evrope imao uticaj da poslije prvih, burnih izjava, nekoliko dana poslije budu promjenjene, da Hrvatska jasno kaže da priznaje presudu i iskazuje pijetet prema žrtvama zločina onih koji su presuđeni u Hagu. Evropa ima jasan stav prema presudama međunarodnih sudova, one su tu da se poštuju i izvršavaju, a nikako da se komentarišu. To bi trebala biti smjernica domaćim političarima i svi oni, koji dolaze iz hrvatskog naroda moraju napraviti potpuni otklon od zločina koji su napravljeni u ime Herceg – Bosne, ili koji su naredili ili uradili ljudi koji su presuđeni.

Važno je ponovo podvući da to nije presuda hrvatskom narodu i da moramo potpuno jasno razdvojiti ono što su radili pojedinci, bez obzira kako su bili pozicionirani, od onoga što jeste hrvatski narod ili onoga što je u jednom periodu radila Hrvatska. Uloga Hrvatske u agresiji na BiH 1992. je bila veoma pozitivna, u stanju u kojem je bila BiH, kao što je bila pozitivna i 1995. Postoji taj tamni period kada je ta uloga bila vezana za podršku onima koji su predstavljali policijski, vojni i politički vrh Herceg – Bosne i koji su na bazi relevantnih činjenica presuđeni u Hagu. To treba prihvatiti, iskazati pijetet prema žrtvama, to je samo djelimična satisfakcija za njih i izvuči pouke kako se više nikada nešto takvo nikome ne bi dogodilo, niti procesi koji bi mogli voditi u tom pravcu da se više nikada ne dogode.

TV1: Jesu li vas iznenadile izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koji je presudu čak nazvao i zločinačkom? Iako je bilo najava, danas je bila komemoracija zločincu Praljku i nisu joj prisustvovali ni Čović, ni Plenković, ni Grabar – Kitarović.

ZVIZDIĆ: Upravo sam o tome govorio, da su evropski principi poštivanja vladavine i poštivanja ljudskih prava nadvladali te prve burne reakcije koje smo imali i u dijelu BiH i u Hrvatskoj. Stvari su na neki način vraćene na jedine margine koje mogu biti prihvaćene od razvijenih evropskih zemalja i jedine koje mogu razumjeti stanovnici BiH, pogotovo oni koji su na bilo koji način bili pogođeni zločinima izvršenim u tom dijelu BiH, a tokom postojanja tzv. Herceg – Bosne.

Očit je i jasan uticaj Evrope, a mislim da ni prve reakcije, zbog ideje suživota i poštivanja komšija, nisu smjele biti takvog karaktera, nego je trebalo hrabro prihvatiti presudu i iz nje izvući pouke.

TV1: Bilo je dosta reakcija nakon posjete delegecije Predsjedništva BiH Beogradu i razgovora sa Aleksandrom Vučićem, naročito nakon konferencije za medije. Kako ste to vidjeli i jesmo li bliže ili dalje nakon ovoga od rješavanja otvorenih pitanja?

ZVIZDIĆ: Otvorena pitanja nisu finalizirana niti do kraja definirana nakon posjete. Nju je obilježio državnički istup Bakira Izetbegovića, koji je u vezi sa temom koja je pokrenuta i na mjestu gdje je to trebalo, odbranio suverenitet BiH ili suverenitet Predsjedništva koje je isključivo nadležno za vođenje vanjske politike. Još jednom čestitam Izetbegoviću na državničkom stavu i potezu čime je pokazao ono čega se svi moramo pridržavati a to je činjenica da je BiH suverena država koja o vanjskoj politici i unutrašnjim stvarima treba da suvereno odlučuje unutar BiH, bez miješanja susjeda.

Čini mi se da susjedi to nekada ne razumiju dovoljno dobro i da se podrazumjeva takva stvar. Moraju razumjeti da je BiH samostalna, neovisna država koja ima suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodno pravni subjektivitet. To se mora respektovati ako želimo graditi dobrosusjedske odnose koji moraju biti bazirani na međusobnom uvažavanju. Sva druga pitanja moraju biti bazirana na čitavom spektru argumenata i standarda međunarodnog prava, pa tako i priznavanje Kosova, definiranja granice BiH i Srbije, ne mogu, pogotovo pitanje granice, biti pitanje koja se mogu rješiti na sastanku koji traje par sati, ne mogu se riješiti bez potpunog prihvatanja definiranja margina na bazi međunarodnoga prava ili dobrih međunarodnih praksi.

Dobro je da se sastajemo unutar regiona. Premijeri su se sastali šest puta tokom ove godine i svaki put je napravljen određeni pomak, pogotovo u smislu razvoja ekonomskih odnosa, ali svakako i pomaci ka stvaranju većega povjerenja, bolje saradnje pa i procesa pomirenja. Dobro je da se članovi Predsjedništva sastaju s predsjednicima susjednih država, da se stvari ipak pomaknu naprijed, ali je dobro i da se susjedi s vremena na vrijeme podsjete na ono o čemu je u intervenciji govorio Bakir Izetbegović – da je BiH suverena država i da moraju u potpunosti razumjeti i prihvatati suverenost i integritet BiH.

(Vijesti.ba)