Zijad Krnjić, direktor federalnog Zavoda PIO/MIO: Reforma treba da otkloni nepravednost u visini penzija

Omjer zaposlenih i penzionera se kreće između 1,15 i 1,2 prema jedan, što ne osigurava dovoljno sredstava od doprinosa za PIO, kao osnovnog izvora finansiranja penzija, izjavio je u razgovru za Oslobođenje Zijad Krnjić, direktor federalnog Zavoda PIO/MIO.

(Oslobođenje – PIŠE: Mimi ĐUROVIĆ RUKAVINA)

• Proteklih mjeseci je zabilježen pad prihoda od doprinosa. O kolikom manjku se radi i da li je to posljedica majskih poplava ili ima i drugih razloga?
– U prva četiri mjeseca ove godine prihodi od doprinosa su bili veći za 5,5 posto u odnosu na isti period 2013, što je pokrivalo povećane rashode za penzije, nastale po osnovu povećanja penzija od 1. januara 2014. i povećanog broja penzionera. Prihodi za maj i juni su bili manji za oko pet posto u odnosu na iste mjesece prošle godine, ili oko osam posto manji od planiranih, što objašnjavamo direktnim i indirektnim posljedicama elementarnih nepogoda iz sredine maja.

Poplave i plate

• S kakvim problemima se federalni Zavod susreće na područjima stradalim u majskim poplavama po pitanju prikupljanje prihoda i isplate penzija?
– Smanjenje prihoda direktno od obveznika sa poplavljenih područja nije finansijski značajno, ono se kreće oko 300.000 KM mjesečno, što je gotovo zanemarivo. Međutim, prirodna nesreća je imala posljedice na sve u BiH, jer nekoliko sedmica je stao ili je otežan uvoz, što se odrazilo na prihode od carina i PDV-a, pa je stao ili otežan izvoz, što je uticalo na zastoj u prihodima svih izvoznika bez obzira jesu li poplavljeni. Bilo je i još posljedica na poslovni sektor a preko njega i na javne prihode. Na kraju lanca, odjednom su se u najtežoj poziciji našli kantoni i institucije i javna preduzeća koje finansiraju kantoni, pa je u finansijskom smislu najveći efekt prirodne nesreće nastao na kašnjenju plaćanja doprinosa na plate kantonalnih korisnika.

• Kakve su Vaše prognoze o visini i dinamici isplata penzija do kraja godine? Ima li bojazni od smanjenja penzija ili od kašnjenja isplata?
– Kada smo, analizom podataka, utvrdili ovo što sam naprijed iznio, dogovorili smo se sa Vladom FBiH da će budžet ubrzati izmirenje starog duga, preko iznosa predviđenog odgovarajućim zakonom da bi se namirio pad prihoda kao posljedica elementarnih nepogoda. Sa time se složio i MMF koji je, kao što ste vidjeli, bh. entitetima odobrio dodatna sredstva sa namjenom saniranja posljedica prirodne nesreće na javne prihode. Dakle, naša namjera, a i uvjerenje da ćemo je realizirati, jeste da u ovoj godini isplaćujemo penzije na dostignutom nivou i na vrijeme. Naravno, to će se nastaviti i dalje, pa penzioneri ne treba da strahuju za penzije.

• Koliko je FBiH još dužna i po kojem osnovu FZPIO/MIO, koliko je sigurna otplata?
– Usaglašeni dug sa 2010. je 181 milion KM i zakonom je određeno da se on izmiri u roku do 10 godina. Do sada, počev od 1. januara 2013, budžet FBiH uredno je izmirivao rate, koje su mjesečno iznosile oko 1,5 miliona KM tako da je preostali iznos duga danas nešto ispod 154 miliona KM.

• Koliki je trenutni deficit federalnog Zavoda PIO/MIO?
– Kumulirani minus, koji se počeo stvarati još sredinom 2011, sa 31. decembrom 2013. je iznosio tačno 63.094.355 KM. Kako se radi o periodu od oko dvije i po godine, a u istom je isplaćeno oko 4,5 milijardi KM penzija, znači da smo imali prosječno kontinuirani deficit od 1,5 posto. Rast tog deficita je u prva četiri mjeseca ove godine zaustavljen, međutim, kao posljedica prirodne katastrofe u zadnja dva mjeseca smo ponovo ostvarili tekući deficit koji ne mogu sada precizno iskazati, ali nam predstavlja teškoću zato što već duži period plivamo u deficitu, koji se ovim i povećava. Kako bi dalji rast deficita stvorio nelikvidnost FZMIO/PIO, planirano je sa Vladom njegovo saniranje ubrzanim izmirenjem starog duga prema FZMIO/PIO.

• S obzirom na deficit i sve veće teškoće u isplati penzija, koliko je penzioni sistem održiv i kakve mu reforme trebaju?
– Naša država se još nije oporavila od globalne ekonomske krize iz 2009. jer BDP i zaposlenost stagniraju, a pritisak na penzionisanje, kao jedinu sigurnost, konstantan je. Zadnjih pet, šest godina omjer zaposlenih i penzionera se kreće između 1,15 i 1,2 : 1, što ne osigurava dovoljno sredstava od doprinosa za PIO, kao osnovnog izvora finansiranja penzija. Uz to je prisutna i porezna nedisciplina u vidu neplaćanja doprinosa ili plaćanja na manju osnovicu. Penzijski sistem je sazrio za značajne reforme koje, nažalost, vlasti odgađaju, tako da je donijeta strategija, ali je dinamika njene provedbe odgođena za narednu godinu. Reforma treba da otkloni nepravednost u visini penzija, koju generira sadašnji zakon, uvođenjem bodovnog sistema, te da uredi još niz manjih, ali značajnih problema koje proizvodi sadašnji zakon. Pokušavam objasniti da je raspodjela BDP-a između generacije koja radi i one koja je u penziji nepravedna, jer je omjer prosječne plate i prosječne penzije 41 posto. No, cijelo društvo je gluho na tu konstataciju. Kada sam rekao da se to treba ispraviti povećanjem stope doprinosa iz bruto plate (dakle, da se smanji neto u korist doprinosa za PIO), svi su skočili na mene i proglasili me neprijateljem privrede. Pravednija raspodjela BDP-a je moguća samo na ovaj način, a osim toga, ja sam dokazivao da su naše stope doprinosa na nivou najnižih u Evropi i nisu uzrok nekonkurentnosti poslovnog sektora.

Stranac hoće Eru

• Zavod je ranije odlučio prodati određene nekretnine: o kojim se objektima radi, koja im je cijena i kako ide ta prodaja?
– Zbog slabog tržišta nekretnina i pada investicione potrošnje prethodnih četiri, pet godina krize, prodaja ne ide baš glatko. Do sada smo prodali poslovne prostore u Kaknju za 817.157 KM, Žepču za 13.500 KM, Livnu 64.915 KM, Travniku 314.000 KM, što je ukupno 1,2 miliona KM. Za najvredniji objekat, hotel Ero Mostar na sniženu cijenu od 21.971.906 KM nije bilo ponuđača. U međuvremenu se pojavio interesant iz inozemstva koji hoće da pregovara o cijeni, tako da se nadamo da bi se za nižu, ali ipak zadovoljavajuću cijenu Ero mogao prodati. Ime potencijalnog kupca ne možemo sada reći, ali možemo reći da je veoma ozbiljan i finansijski moćan, tako da ukoliko prodaja uspije, on će taj hotel pretvoriti u veoma luksuzan, pa će od toga najviše profitirati Mostar.

• Kakav je rezime akcije FZPIO/MIO i penzionerskih udruženja za prikupljanje pomoći penzionerima stradalim u poplavama?
– Savez udruženja penzionera/umirovljenika FBiH i sve njegove članice, dakle općinska udruženja, pokrenuli su plemenitu akciju pomoći penzionerima koji su najteže pogođeni elementarnom nepogodom iz maja ove godine. Kako nije bilo tehnički izvodljivo da se uzme potpis od svakog penzionera, donesene su odluke Saveza i općinskih udruženja da se izvrši obustava od junske penzije svima od marke do tri, zavisno od visine penzije, a da se onima koje se ne žele, iz bilo kojih razloga, odazvati tome, uz narednu, a to je već ova koja se počela isplaćivati, penziju vrate obustavljena sredstva. Ukupno je, po tom osnovu, prikupljeno 698.000 KM od 335.005 penzionera. U međuvremenu je zahtjev da im se vrate pare podnijelo, usmeno i pismeno, oko 1.350 penzionera ili 0,4 posto, dok je 99,6 posto njih prihvatilo akciju. Ovaj procent najbolje pokazuje koliko su penzioneri jedini segment društva spreman na solidarnost i pomoć iako je većina u poziciji da treba pomoć.