Predloženi zakon o nepokretnoj imovini u RS nije ništa drugo, nego redizajnirani/preoblikovani zakon koji je Ustavni sud BiH ranije stavio van snage, odnosno odbacio kao neustavan, ocijenio je bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero u izjavi za Fenu.
Precizirao je kako je novi prijedlog zakona malo drugačiji u smislu pravne leksike i pozivanja u njegovom obrazloženju, te kako se u suštini radi o istoj materiji, odnosno o javnoj imovini kojoj se pokušava osporiti kontinuitet.
Komentirajući činjenicu da je sporni zakon uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine RS, zakazane za 27. decembar, primjećuje kako se radi o neobičnom tajmingu u kojem se to dešava, „u nekom mrtvom periodu, odnosno periodu kada se konstituira nova vlast u Bosni i Hercegovini“.
– Očekivano, kako je i najavljeno u više istupa političkih lidera iz RS da će se i nadalje istrajavati u rješavanju pitanja državne imovine na način što će se odreći pravo državi da se donose zakoni o njenom raspolaganju – dodao je Cero.
Kako je kazao, kada se radi o javnoj imovini nije bitan samo kontinuitet, nego i njen karakter.
– Javna imovina je javna imovina, bez obzira da li se radi o imovini koja nije kontinuirala, odnosno nije bila upisana u vlasničke knjige, jer po svojoj suštini radi se o javnim dobrima kao vlasništvu svih. Ne može biti obrazloženje da ona nije bila upisana, jer njena sadržina, a ne forma u ovom trenutku određuje nadležnost njenog regulisanja – pojašnjava Cero.
Mišljenja je kako se iz samog prijedloga spomenutog zakona može prepoznati da je sam čin preknjižavanja, odnosno razvlašćivanja države BiH već davno učinjen, te da se, zapravo, radi o pokušaju legalizacije i zauzimanja pozicija u postupku rješavanja statusa državne imovine.
U pogledu daljnjeg razvoja događaja, Cero navodi kako novi pokušaj aktueliziranja spomenutog zakona otvara pitanje da li će visoki predstavnik u BiH iskoristiti svoja ovlaštenja iz Aneksa 10 i bonske ovlasti i proglasiti sam prijedlog ili doneseni zakon ništavim, ostaje da se vidi, ističući kako takvo djelovanje predstavlja pravo i obavezu visokog predstavnika.
– Jasno je da postoji pravno uporište da se reagira na taj način, a ukoliko to izostane, za očekivati je da se ponovno pokrene apelacija/ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH – poručio je Cero.
Kako je poznato, Ustavni sud BiH je, odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet spornog zakona o nepokretnoj imovini u RS.
Ranije je, istim povodom reagirao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt kada je iskoristio bonske ovlasti i suspendirao taj zakon, dan prije njegovog stupanja na snagu.
(FENA)
