Vijesti.ba – Žarko Papić: Nismo dobili Vladu FBiH, već raspodjelu moći i resursa

Smatram da previše pažnje posvećujemo političkim i politikantskim igrama, dok suštinske teme potpuno ostaju po strani. Kakvi god da budu kadrovski rasporedi i raspodjele moći, mislim da se ništa bitno neće promijeniti, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Žarko Papić.

VIJESTI.BA: Konačno je dogovoreno formiranje izvršne vlasti u FBiH. Prema Vašem mišljenju, jesu li resori fer raspoređeni?

PAPIĆ: Kao prvo, ja mislim da mi nismo dobili Vladu FBiH, već raspodjelu moći i kadrova po ministarstvima. Nešto slično će se desiti i sa Vijećem ministara BiH. S druge strane, smatram da previše pažnje posvećujemo političkim i politikantskim igrama, dok suštinske teme potpuno ostaju po strani. Kakvi god da budu kadrovski rasporedi i raspodjele moći, mislim da se ništa bitno neće promijeniti.

Ono što se meni čini interesantnim jeste činjenica da su se vodeći političari prije nekoliko mjeseci za par dana sklopili koalicioni sporazum, koji je u sebi sadržavao i neke elemente programa, a zatim im je trebalo četiri, pet mjeseci da raspodjele moć, odnosno ministarstva. To govori da se definitivno ništa nije promijenilo. Partije funkcionišu kao interesne organizacije, a ne političke. Rezultat kartelskog funkcionisanja je pretrpana javna uprava, javni sektor.

Uključujući i javne kompanije, u javnom sektoru imamo oko 240.000 zaposlenih. To je trećina od ukupne zaposlenosti. To znači da dva čovjeka u realnom sektoru finansiraju jednog  u javnom sektoru. Te probleme niko ne otvara.

VIJESTI.BA: Hoće li ova koalicija dočekati kraj mandata?

PAPIĆ: Otvoreno govoreći, sumnjam da će ova kolaicija dugo trajati, uzimajući u obzir veoma velike programske razlike između, na primjer, SDA i HDZ BiH. DF je tu, uslovno rečeno, nova i volio bih da ne ponovi greške starih partija, tačnije da ne uđe u varijantu dijeljenja moći kako se ona dijelila od rata pa do danas.

Zaista je teško biti optimista da će ova koalicija trajati dugo, posebno kada se 2016. godine, kako najavljuje HDZ BiH, otvori problem ustavnih promjena. Ponovo će se sudarati na velikim ideološkim, konceptualnim i ustavnim temama, a ponovo će po strani ostajati nezaposlenost. U BiH 63 posto mladih je nezaposleno. U svjetskim razmjerama od BiH gore su samo Gaza i Zapadna obala. Na tim stvarima se očigledno neće raditi kako bi trebalo.

Stoga, ne mislim da smo srećne ruke. Najbolje bi bilo što prije mijenjati Izborni zakon i omogućiti vanredne izbore.

VIJESTI.BA: Dakle, niste ubijeđeni u funkcionalnost novoformirane vlasti? 

PAPIĆ: Apsolutno nisam optimista. Mi imamo iskustva sa neprincipijelnim koalicijama, koje nisu zasnovane na programu, već na podjeli moći i interesa. U toj konstalaciji odnosa, kad – tad će doći do konflikta i raspada koalicija.

VIJESTI.BA: Iz međunarodne zajednice konstantno stižu apeli o formiranju državne vlasti, kako bi se domaći političari u potpunosti mogli posvetiti ekonomskim i socijalnim reformama. Vjerujete li u iskrenu namjeru EU da pokrene stvari u BiH? Hoće li naši političari odgovorno postupiti prema novoj evropskoj inicijativi?

PAPIĆ: Vjerujem u iskrenu namjeru EU da pokrene stvari u BiH, ali istovremeno ne vjerujem da naši politički lideri iskreno misle realizovati ono što su potpisali. Zašto je povećan interes EU za BiH u posljednjih nekoliko mjeseci? Geopolitičke okolnosti su se, ratom u Ukrajini, promijenile. EU ne želi da ostavi prazan prostor u BiH, bojeći se potencijalnih konflikta i uticaja sa istoka. Stalo joj je da otkoči procese u BiH. Ne zaboravite i činjenicu da su februarski protesti rezultirali pozitivno jedino inicijativama EU, koja je promijenila svoj odnos nakon protesta, jer je shvatila da socijalni bunt može eksplodirati, čak i više nego u februaru prošle godine.

Dobro je što je promijenjen fokus, ne bavimo se više ustavnim promjenama, koje u ovom političkom odnosu snaga nisu previše realne, već se bavimo siromašnim i nezaposlenim.

VIJESTI.BA: Postoji li mogućnost da EU posegne za nekim mehanizmom pritiska na domaće političare, kako bi se oni odgovornije ponašali prema ovoj evropskoj šansi?

PAPIĆ: EU ovog puta se ne bavi pritiskom, nego poluotvaranjem vrata, kroz koja mi moramo proći. Ključna stvar kod evropskih integracija je ta da na kraju balade uopšte nije bitno hoćemo li ili ne biti članica EU. Naravno, bilo bi jako važno da budemo, ali najvažniji je proces usklađivanja bh. standarda sa onima iz EU.

Dakle, bitna je normalizacija BiH, koja je sad poptuno van svih logičnih demokratskih standarda. Bitan je proces i naše unutrašnje promjene i reforme. Članstvo će biti samo potvrda da smo uspjeli. Stvarni motiv je da se reformišemo, promijenimo i da stvarno postanemo evropska zemlja.

VIJESTI.BA: Ako bh. političari nisu sposobni ili ne žele BiH postaviti na pravi put, ko to može uraditi?

PAPIĆ: Socijalno i ekonomsko stanje u BiH je jako loše. Nema ništa bez ozbijlog angažmana građana, u smislu protesta i pritiska. To je veoma važno. Ne mislim tu samo na nevladinie organizacije koje bi, uslovno rečeno trebale učestvovati u donošenju odluka.

VIJESTI.BA: Svjedoci smo da su protesti iz februara prošle godine donijeli određene promjene. No, analitičari se slažu da građani tada nisu imali najjasnije ciljeve, te da zbog toga protesti nisu imali potpun učinak. Imaju li građani u BiH kritičnu masu koja može pokrenuti promjene?

PAPIĆ: Nemamo tu jedinstvenu, kritičnu masu. 20 godina se razvija sistem u kojem ništa ne funkcioniše normlno. Građani BiH, neovisno od nacije, su se adaptirali na taj sistem. Ne mogu nekoga da korumpiram s deset miliona maraka, ai možda mogu sa pedeset… Kao da smo se svi navikli na to da se ništa ne može promjeniti. Svima se politika i političko angažovanje ogadilo. Narod se jednostavno povukao u sebe, pri čemu je visoko adaptiran ovoj vrsti praktičnog funkcionisanja sistema. Svi štelu smatramo dobrim pokazateljem zajedništva. Šta je štela nego nemonetarni oblik korupcije. Bojim se da je ugušena ozbiljna svijest građana o potrebi socijalnih promjena. Imate u dodatku i to da nemate kritičnu masu u onome što je radni dio stanovništva. Imate vrlo malo radnika i sporadične proteste. S druge strane imate razvijene mehanizme amortizacije bilo kakvog socijelnog bunta. U javnom sektoru je zaposleno 240 hiljada ljudi. To su faktički vojnici, zaposleni kao partijski kadar ili štelom. Oni su stabilizirajući faktor političke oligarhije. Na svakim izborima, većina njih će političari će na glasačka mjesta privesti familiju i par prijatelja i dobit će preko milion glasova. Taj strukturni momenat rezultuje time da su iste partije uvijek na vlasti. Neko dobije procenat više ili manje.

VIJESTI.BA: Za kraj, šta radi bh. pravosuđe? Svjedoci smo brojnih koruptivnih afera, a većina je saglasna u ocjeni da su pravosudne institucije u funkciji političara, a ne građana i pravde.

PAPIĆ: Ja skoro nemam šta dodati na te ocjene. No, moram reći da jedino što je gore od političkih partija je naš pravosudni sistem. Kada doživite da vam predsjednica Suda kaže da u BiH vlada tužilačko – sudska mafija, onda se tu nema šta dodati.

Bh. pravosudni sistem ovakav kakav je, a ne valja ništa, u velikoj mjeri posljedica je intervencija međunarodne zajednice u reformu pravosudnog sistema, koja je ispala naopako, te direktnih političkih uticaja stranih ambasada na bh. pravosuđe. Sada se to prebacilo na domaći teren, ali ste i dalje pod stalnim političkim uticajem, pa ne postojite kao nezavisni sudija ili tužilac.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)