Kolumne

Zatvor u Padinskoj Skeli: Čovek od 74 godine silovan drškom od metle i umro od unutrašnjeg krvarenja i drugih lomova

Ubistvo Stanimira Brajkovića (74) iz Mladenovca u zatvoru u Padinskoj Skeli, Srbija.

Osumnjičeni za teško ubistvo u saizvršilaštvu Saša Stanković (20), Dalibor Petrović (22) i Srećko Stefanović (20).

***

Divljačko ubistvo u zatvoru ostavilo je Srbiju skoro ravnodušnom. Čovek koji je tamo bio zatočen zbog sitnog prestupa, surovo je zlostavljan i umro mučeničkom smrću. Egzekutori su bili drugi zatvorenici i to pred očima čuvara i verovatno uz njihovo dopuštenje. Malo znamo o sudbini ljudi koje je katancima zarobila država, osim onoga što nam sama kaže: zatvor je to, svašta se u njemu događa, mada retko. Sistem radi, ispitaćemo.

Kad ih stražari zaključaju, osuđenici za sistem prestaju da budu ljudi. Oni koji nemaju dovoljno snage da se sami odbrane ili para da plate zaštitnike, postaju živo meso za nasilnike unutar sistema. Odatle i potiču tipična zatvorska pravila koja se pišu surovim nasiljem. Čak i u Padinskoj skeli gde svoja kratka prekršajna robijanja prežive ili ne prežive ljudi kojima je odrezana naizgled blaga kazna.

Tamo je čovek od 74 godine silovan drškom od metle i umro od unutrašnjeg krvarenja i drugih lomova. Doživeo je neljudska poniženja i nije uspeo da ih preživi. Nije smeo nikome da se požali bojeći se gorih muka, još ne znajući da su njegove bile najgore. Niko nije želeo da vidi šta se događa, niti je lekar primetio da je starac na izdisaju, nego ga je u stanju predsmrtne agonije ponovo izručio mučiteljima.

Ovo je samo jedna, ovlašna slika pakla. Ljudi kojima su oduzeta sva ljudska prava postaju svojina manijaka, monstruma i države u lancima i tamo su mučitelji pouzdani saradnici čuvara. Tako se stvari odvijaju u srpskom hadu, mada bi pokojni Stanimir Brajković svakako bolje prošao u nekom meksičkom zatvoru. Moral najsurovijih robijaša na svetu (i takvo nešto postoji) ne dopušta nasilje nad starcima.

Logika ove smrti ne može se odvojiti od ambijenta nasilja koji je temelj ovdašnje parlamentarne, političke i policijske vlasti. Surovost nad ljudima je prećutno dopušteni oblik opštenja. Smrt obeležava život u Srbiji.

Ubijeni Stanimir je svoju agoniju i kraj dočekao u zatvorenom krugu iz koga nije imao izlaza. Načinio je bizarni prekršaj i kažnjen najpre sa 10, a zatim je kazna pooštrena na 30.000 dinara. Ali, on to nije mogao da plati, pa je svoj dug državi vraćao teškom robijom od 30 dana.

Pokojnik je bio dostupan policiji, nije imao razloga da se krije. Bacio je petardu sa terase, jednu od desetina hiljada koje padaju po gradu kad se nešto navodno slavi. Pogrešio jeste, ali to je bilo nedovoljno za kaznu smrti višednevnim linčovanjem pred očima zatvorskih vlasti.

Policiji je bio dostupan i momak koji je na društvene mreže neovlašćeno postavio film o Džeju, pa je uhapšen i odgovaraće za svoj zločin.

Policiji nisu dostupne ukoljice koje su usred grada izbole i ubile sportistu, pa se udaljile u nepoznatom pravcu. Čitav ritual surovog ubilačkog obreda snimilo je dvadesetak okolnih kamera, ali grupa koljača je negde propala.

Tako je u Srbiji, možda nehotice a pre će biti hotimice, uspostavljena hijerarhija zločina, pri čemu su oni najteži u važećem vrednosnom sistemu dopušteni, a policija juri za počiniocima sitnih prekršaja, ili za ljudima koji na mrežama vređaju omrznutog tiranina, i navodno prete njemu, njegovim precima i potomstvu.

Zakon koji u sebi trpi presedane odustao je od principa, pa tako nije važeći. Ostaje vladanje ličnim dekretima, ili korišćenjem zle diktatorske volje na osnovu koje se osuđuje, amnestira ili prećutkuje. Tako je Milan Radojičić posle više teških zločina ostao na negovanju sedeći u udobnom Vučićevom krilu. Od vođe terorističke grupe i lica sa poternice, prirodno postaje borac za slobodu i neuporedivi patriotski uzor.

Vlasnik Jovanjice više nije uzgajivač opojne droge, nego poslovni čovek koji je sadio konoplju za tkanje gubera i gajio organsko povrće. Amnestiran je ličnom voljom tiranina. Pritvorom se i dalje preti policajcima koji su ga uhapsili.

Kumovi mafijaškog kuma koji su počinili teška krivična dela, nedostupni su pravdi.

Tako je to pod vlašću opasnog kartela: svaka smrt se može objasniti datom neminovnošću, svaka sloboda uglednog člana zločinačkog udruženja interesima države kojom udruženje vlada. Najopasniji zločinci su na slobodi, oni imaju svoju državu.

Drška od metle je iznenadno, ali zasluženo postala simbol mučeništva u Srbiji. Taj strašan događaj sam po sebi obrazlaže mehanizme nasilja nad slabima, bolesnu moć rulje koja se otela svakoj pameti, osim onoj gde je nasilje jedini način opštenja. Silovanje drškom od metle je put u ponižavajuću smrt koju je država želela da prećuti i ostavi zaboravu. Naprednjački zatvori postaju selektivna mučilišta za one koji nemaju snage da se brane ili koji mogu da budu obeleženi kao neprijatelji sistema koji će ih ubiti. Nesrećni Stanimir je bio samo eksperiment i primer za širenje opšteg straha.

Tako sistem radi, svaki život osim izabranih, postaje sve manje vredan. Drška od metle može da postane preteći simbol naprednjačkih kaznenih logora koji se spremaju za masovne prijeme u slučajevima ozbiljnijih otpora diktaturi.

Pakleno stanje u zatvorima ipak nije sasvim pametan odnos vladara i njegove posluge prema onome što ih očekuje: tamo negde je njihova budućnost.

Peščanik.net

Ljubodrag Stojadinović (1947, Niš), gde se školovao do velike mature u gimnaziji „Svetozar Marković“. Studirao u Skoplju, i magistrirao na Institutu za sociološka i političko pravna istraživanja, odsek za masovne komunikacije i informisanje u globalnom društvu (Univerzitet Kiril i Metodi 1987). Završio visoke vojne škole i službovao u mnogim garnizonima bivše Jugoslavije, kao profesionalni oficir. Zbog javnog sukoba sa političkim i vojnim vrhom tadašnjeg oblika Jugoslavije, i radikalskim liderima i zbog delikta mišljenja – odlukom vojnodisciplinskog suda od 1. marta 1995. kažnjen gubitkom službe u činu pukovnika. Bio je komentator i urednik u Narodnoj Armiji, Ošišanom ježu, Glasu javnosti, NIN-u i Politici. Objavljivao priče i književne eseje u Beogradskom književnom časopisu, Poljima i Gradini. Dobitnik više novinarskih nagrada, i nagrada za književno stvaralaštvo, i učesnik u više književnih projekata. Nosilac je najvišeg srpskog odlikovanja za satiru, Zlatni jež. Zastupljen u više domaćih i stranih antologija kratkih i satiričnih priča. Prevođen na više jezika. Objavio: Klavir pun čvaraka, Nojev izbor, Više od igre (zbirke satiričnih priča); Muzej starih cokula (zbirka vojničkih priča); Film, Krivolak i Lakši oblik smrti (romani); Ratko Mladić: Između mita i Haga, Život posle kraja, General sunce (publicističke knjige); Jana na Zvezdari (priče za decu); Masovno komuniciranje, izvori i recipijenti dezinformacije u globalnom sistemu (zbirka tekstova o komunikacijama). Zastupljen u Enciklopediji Niša, tom za kulturu (književnost). Za Peščanik piše od 2016. godine. U decembru 2021. izbor tih tekstova je objavljen u knjizi
***

Istraga koju vode Više javno tužilaštvo i policija utvrdiće ko je kakvu ulogu imao u ubistvu Stanimira Brajkovića (74) iz Mladenovca u zatvoru u Padinskoj Skeli.

 

Dvojica prijatelja i zatvorskih pajtosa na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivicu su svalili na trećeg osumnjičenog. Saša Stanković (20) i Dalibor Petrović (22), nezvanično, pred tužiocem rekli su da je Srećko Stefanović (20) mučio i silovao Brajkovića. Čak su dodali da su “morali da rade sve što im je on govorio jer u suprotno će i njih ubiti”. Međutim, istraga će utvrditi da li govore istragu.

 

– U ovom trenutku Saša, Dalibor i Srećko su osumnjičeni za teško ubistvo u saizvršilaštvu. Pod istragom je i sedmoro iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Srećko se branio ćutanjem, a Saša i Dalibor su iznijeli odbranu – kaže izvor Telegrafa.

Kako je rekao advokat Aleksandar Šćekić, Daliboru sada prijeti kazna doživotnog zatvora, a Srećku i Saši 20 godina. Terete se za teško ubistvo, kao i za lakša djela koja su počinili, a među kojima je i silovanje. S obzirom na to da su saizvršioci, sud će im odrediti približne zatvorske kazne ako bude utvrđeno da su krivi.
Svim osumnjičenima Viši sud odredio je pritvor do 30 dana.
Prema naredbi o sprovođenju istrage, osumnjičeni su od polovine januara do 4. februara 2024. godine u KPZ “Padinska skela” zajednički izvršili krivično djelo i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju lišili života oštećenog Stanimira.
Sumnja se da su oni, u sobi u kojoj su zajedno boravili, Stanimira svakodnevno psihički, fizički i seksualno zlostavljali, pošto mu je nestalo novca kojim je u zatvorskoj kantini kupovao namirnice za osumnjičene.

Svakodnevno su ga šamarali, tukli nogama i rukama u predjelu glave i tijela, a jednom prilikom ga je Dalibor Petrović, kako se sumnja, koljenom udario po tijelu i rebrima, dok ga je drugom prilikom seksualno zlostavljao drškom od metle.
Osumnjičeni Saša Stanković ga je, kako se sumnja, tjerao da pije njegovu mokraću iz šolje za kafu, dok mu je Srećko Stefanović peškirom izvlačio jezik iz usta kako bi onemogućio da se požali komandirima na zlostavljanje i ponižavanje koje trpi.
Stanimir Brajković je 3. februara bio na ljekarskom pregledu usljed povreda koje je zadobio, ali iz straha nije prijavio zlostavljanje koje trpi, pa su ga iste večeri osumnjičeni odveli u kupatilo gdje su ga polivali hladnom vodom.

Sutradan se njegovo zdravsteno stanje znatno pogoršalo, pa je usljed zadobijenih povreda, gubitka veće količine krvi i poremećaja disanja i cirkulacije zbog obostranih preloma rebara i grudne kosti i komplikacija koje su nastupile, preminuo.

Stanimir je u zatvoru završio jer nije imao da plati kaznu od 30.000 dinara zbog bacanja petarde za Novu Godinu.
Njega je prijavio komšija jer mu je petarda uplašila bebu.

Kako nije imao novac za kaznu, Stanimir je dobio 30 dana zatvora, ali iz njega nije izašao…
Nakon incidenta upravnik zavoda Vladimir Bukvić je premješten na niže radno mjesto, dok je na njegovu poziciju postavljena druga osoba. Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je protiv sedmorice službenika KPZ “Padinska skela” pokrenula disciplinske postupke.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close