Zašto se glas Centralne banke BiH sve manje čuje?

Predstavnici Centralne banke na nedavnoj pres-konferenciji pohvalli su se profitom ove institucije od 30 miliiona KM, koji je ostvaren u teškim ekonomskim okolnostima i stanju na finansijskim tržištima zemalja eurozone.

Piše: Borivoje SIMIĆ
Indikator.ba

Svi se sjećamo da je Centralna banka u tom pogledu pamtila i bolje dane, kada je profit znao iznositi i dvostruko više, ali, kao što već znamo, ona nije profitna institucija i njeni osnovni zadaci su drugačijeg karaktera – a to su prije svega monetarna uloga i finansijska stabilnost.
No,na rečenoj pres-konferenciji za razliku od prethodnh nekoliko godina upadljivo je bilo odsustvo predstavnika entitetskih agencija za bankarstvo FBiH, koji su na ovim redovnim godšnjim susretima govorili o poslovanju banaka i aktuelnim problemima u finansijskom sektoru.
Ne znamo da li je izostanak predstavnika regulatora igra slučaja ili je nešto drugo u pitanju, ali smo ubijeđeni da je upravo aktuelni trenutak u kojem su banke dijelom meta populističkih napada i akcija, a na drugoj strani pod pritiskom niza loših zakonskih rješenja koja unazađuju regulatorni okvir za poslovanje ovih institucija pa i ukupni poslovni ambijent, trebao biti dodatni povod da novinari i ove godine “ukrste koplja” sa gospodom Barš i Injac.
No, čini se kako ova epizoda nije izuzetak nego potvrđuje jedan trend u posljedje vrijeme pomalo zapostavljajućeg odnosa Centralne banke prema bankama i bankarskom sektoru.
Istina da je uloga Centralne banke u tom pogledu skučena, jer i u Zakonu u Centralnoj banci BiH vrlo je malo materije koja reguliše ovaj odnos, ali to ne znači da ova institucija u okviru brige za finansijsku stabilnost ne treba da se, autoritetom koji ima, snažnije uključuje u neke akutelne rasprave i procese.
Nakon što je odigrala zajedno sa svim ostalim institucijama i bankarskim sektorom u cjelini veliku rolu na početku finansijske krize u stabilizaciji finansijskih tokova, potom i naporno radila u najtežem recesijskom razdoblju kroz Bečku incijativu, Odbor za finansijsku stabilnost, podizanje limita depozita i dr., kao da je Centralna banka BH ustuknula pred kursom koji je nekada držala.
Ćini se kako je u ovoj nezavisnoj instituciji malo-pomalo preovladava politika konformizma i ekvibriliranja prema političkim procesima u zemlji, iako se doista ne može reći da je pala pod politički uticaj.
Centralna banka BiH ponajviše je iznenadila svojim stavom kada su u pitanju entitetski zakoni o unutrašnjem platnom prometu opravdavaući rješenja koja defakto razgrađaju jedinstvei ekonomski prostor.
Takođe, njen glas ne čuje se dovoljno kad su u pitanju Zakon o zaštiti žiranata koji je katastrofalan, a za koji je i predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan kazao kako je problematičan, te će limitiirati kreditore u naplati potraživanja, biti kontraproduktivan u rješavanju visokog nivoa loših kredita i ugroziti punu sigurnost depozita.
Veliki uticaj na BiH pa i na finansijske tokove u zemlji ima i neusvajanje zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a što može ostaviti posljedice po banke, naročito u pogledu priliva novca za banke u stranom vlastištvu u BiH.
Naravno, da posao ccentralne monetarne institucije nije da se miješa u donošenje zakona, ali mogla bi i trebala da bude jak glas u upozoravanju na prakse i zakonska rješenja koja slabe finansijski sistem u zemlji.
Centralna banka je u vrijeme krize oslobodila sredstva iz obaveznih rezervi kako bi se potakao realni sektor, ali kako je i sam guverner Kozarić kazao ova mjera nije dala rezultate.
U okolnostma currency boarda, kada su prostori za monetarne intervencije, skučeni, naravno da nije problem Banke što i ovaj jedini instrument monetarne politike nije imao efekte.
Dok ECB, centralne banke u zemljama Evrope, pa i u zemljama okruženja nastoje svojim mjerama potaći ekonomske tokove i oporavak iz recesije, u BiH malo toga vidimo.
Međutim, u ovoj zemlji trebalo bi jednom otvoriti raspravu kako višak likvidnih sredstava koji postoji staviti u funkciju razvoja.
Na računima banaka je čak dvije miljarde KM viška sredstava iznad obavezne rezeve.
To je zadatak za veliki broj institucija, ali sigurno u jednom dijelu i za Centralnu banku BiH.