Piše: Borivoje SIMIĆ
Bosna i Hercegovina platila je 465 hiljada KM “penala” za neangažovana kreditna sredstva za projekat jačanja bankarskog sektora koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, izvještava Indikator.ba.
Svjetska banka – Međunarodna banka za obnovu i razvoj (WBIBRD) odobrila je Bosni i Hercegovini kredit od 75,5 miliona KM, od čega za Federaciju BiH 55,2 miliona KM, a za Republiku Srpsku 20,3 miliona KM, za poboljšanje bankarskog
sektora unapređenjem kapaciteta za regulisanje i nadzor banaka i unapređenje upravljanja entitetskim razvojnim bankama.
Projekt je odobren u aprilu 2017. godine, a kako je bilo planirano trebalo bi da bude završen 31. decembra 2020. godine.
No više od dvije godine nakon odobrenja, Predstavnički dom Parlamenta BiH
tek je 16. jula 2019. godine prihvatio odluku o zaduženju po ovom projektu, a u Domu naroda 14. novembra 2019. godine data je saglasnost predsjedatelju da potpiše odluku o prihvaćanju zaduženja.
Projekat jačanja bankarskog sektora ima pet komponenti. Prva je jačanje regulacije i nadzora u skladu sa Bazel III standardom, druga su slabosti u bankarskom sektoru, treća je operacionalizacija novog okvira rezolucije banaka, četvrta unapređenje upravljanja i poslovnih modela entitetskih razvojnih banaka i peta komponenta je tehnička pomoć.
Kako je prilikom odobrenja rečeno iz Svjetske banke, izbor područja reformi takođe uzima u obzir praznine u pomoći i oblasti koje već podržavaju drugi razvojni partneri.
Samo odobrenje sredstava za jačanja bankarskog sektora izazvalo je reakcije u javnosti, a pojedini mediji pisali su i da je riječ o spasavanju bankarskog sektora u vrijeme kada su u Republici Srpskoj propale dvije banke (stečaj u Bobar banci otvoren je u januaru 2017., a u Banci Srpske u aprilu 2017.), što je demantovano.
Iz agencija za bankarstvo su tada naveli da banke neće biti korisnici sredstava po osnovu projekta, kao ni same agencije, a ovi potonji će biti samo korisnici tehničke pomoći za izradu podzakonskih propisa.
U međuvremenu, bankarski regulatori napravili su određene izmjene u zakonskoj regulativi koja tretira banke usklađujući bh propise sa evropskim, dok neki projekti kao što su okvir za spašavanje banaka i osiguranja depozita nisu do kraja riješeni iako je urađen značajan dio posla, dok reforma razvojnih banaka ostaje otvoreno pitanje.
indikator
