Romi danas proslavljaju Đurđevdan, svoj najveći praznik, kojim se slavi dolazak proljeća.
Prema tradiciji, Romi svoje domove ukrašavaju cvijećem i zelenim grančicama i dočekuju proljeće uz muziku i veselje.
Zdravlje, plodnost i zaštita glavni su motivi obilježavanja Đurđevdana, blagdana koji danas važi za glavni kulturno-vjerski praznik Roma.
U Visokom, a prema pokazateljima romskih uruženja iz prethodnih godina, živi oko 3000 Roma u preko 400 domaćinstava.
Romi su najveća od 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini (BiH) i na njenim prostorima su prisutni vise od 600 godina. Ipak, i dalje je živa stigma vezana za ovu manjinsku grupu, što se pretočilo u loše životne uslove širom zemlje.
U BiH ne zna se tačno koliko živi Roma kako zbog stigme ali i zbog toga što mnogi pripadnici ove zajednice se odbijaju identifikovati kao Romi. Prema popisu stanovništva 2013. godine, 12.583 osobe su se izjasnile kao Romi. Prema procjenama Vijeća Evrope iz jula 2012. godine, u BiH je najmanje 40.000, a najviše 76.000 Roma. To je 1,54 posto ukupnog stanovništva što znači da BiH ima najniži postotak Roma od bilo koje populacije zapadnog Balkana, procijene su Vijeća Evrope iz 2012. godine.
Tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine, romska zajednica je pretrpjela značajne gubitke i maltretiranja od svih strana u sukobu. Prema dostupnim podacima, više od 30.000 Roma je protjerano iz svojih domova i podvrgnuto nehumanim uslovima. I danas Romi žive u nehumanim uslovima bez pristupa vodi i struji. Postotak zaposlenih Roma je izuzetno nizak, u Federaciji BiH i Brčko distriktu ih je oko jedan posto te manje od tri posto u Republici Srpskoj. Nedostatak pristupa obrazovanju i slabe vještine povećavaju diskriminaciju na tržištu rada. Prema podacima UNICEF-a, samo 69 posto romske djece završi osnovno obrazovanje u BiH u usporedbi s 98 posto ostatka populacije. Neophađanje škole i nezaposlenosti ostavljaju mnoge Rome bez zdravstvenog osiguranja. Romska udruženja procijenjuju da tek između 60-70 posto romske populacije u BiH ima pristup zdravstvenoj zaštiti.
Pretpostavka je, ovi statistički pokazatelji nisu puno bolji kada je u pitanju Grad Visoko.
Romske nevladine organizacije, kao i cjelokupni nevladin sektor, pretvorile su se u “projektnu” potrošnju poreskog novca, a lišeni entuzijazma i empatije.
Političkim akterima ovog grada Romi su potrebni samo u izbornim kampanjama za glasove. I danas, niti jedan politički subjekt ili društveni segment vlasti nije se udostojio Romima čestitati praznik Đurđevdan, Hederlezi ili Jurjevo.
Visočki Romi zaslužuju više – zaslužuju poštovanje sugrađana i respekt za rezultate koje postižu kao članovi ove društvene zajednice. U privredi, kulturi, sportu – svim društvenim segmentima može ih se vidjeti. Nema ih u političkim strukturama, a ako ih ima – simbolično zadovoljavaju statističke normative.
Na kraju, izdvajamo primjer kantonalne ministrice Dženane Čišija koja je na društvenim mrežama objavila svoju čestitku.
Sretan praznik svima koji danas slave.
M.H. – magazinplus.eu
