logo
bios

Zar nije bolje biti gazda u svom mjestu nego sluga u Sloveniji

Objavljeno prije 1 mjesec . u sri, mar 4th, 2020

NAČELNIK OLOVA U DDBIH: ZAR NIJE BOLJE BITI GAZDA U SVOM MJESTU NEGO SLUGA U SLOVENIJI

Bosna i Hercegovina je bogata ljepotama, bogata simbolima. Njeni gradovi ponosno nose imena nekih od tih simbola. 1382. godine spomenut je pod nazivom Plumbum – po rudi olova.

Piše: Emrah Fejzović / Hayat.ba

Danas je Olovo jedna od najljepših i sigurno jedna od najrazvijenijih općina u našoj zemlji, i dalje ponosna na Olovo, ali i na brojna druga bogatstva.

O ovoj općini razgovarali smo s njenim liderom, načelnik općine Đemal Memagić.

Jedan od najstarijh franjevačkih samostana u bosni i Hercegovini, džamija iz 16og stoljeća i pravoslavna crkva – sve to u Olovu svjedoči o bogatoj historiji općine ali i Bosne i Hercegovine.

Načelnik ističe da je ponosan što je na čelu grada koji priča priču o suživotu, o tradiciji, o historiji zemlje koja je evo jučer proslavila i 28 godina svoje nezavisnosti.

  • Naravno da sam ponosan. To Olovo čini ponosnim gradom i mene kao načelnika i građane, i sve koji žive tu. Znamo to veličati, cijeniti i čuvati.

Naziv grada govori o bogatstvu olovom, ali to je grad koji je svoju privredu razvijao prvenstveno na drvno-prerađivačkoj i tekstilnoj industriji. Načelnik je u Dobar dan BiH  naveo dosadašnja zalaganja ali i buduća za iskorištavanje upravo tih potencijala i tradicije u ovim poslovima.

Hayat

Kaže kako je tekstilna industrija svoj nastavak napravila u svijetlom pogledu posebno nakon sukoba 1994-1995. godine. U svim tim nastojanjima iskorištavanju resursa i stavljajući ih u službu građanima nailazi na prepreke od države.

  • Tekstilna industrija je nastavak napravila u vrlo svijetlom pogledu i tradiciju olovskog tekstila i poslije ovog sukoba 1994-1995. godine još je jače ekspanzija nastavljena. Ali ovo što imamo problem sa šumama je jako teško riješiti i činimo sve da riješimo kako valja. Pregovaramo sa ljudima iz struke, federalnim i kantonalnim nivoom, i što će vrijediti i građanima Olova donijeti još više zapošljavanja i druga stvar finansijskom pogeldu da svoja bogatstva ne dajemo džaba nego da to korisitmo na izvjestan način. Tu smo u dubokim pregovorima sa Vladom Zeničko-dobojskog kantona, ŠPD-om. Nadam se da će shvatiti moju priču i priču građana Olova i da ćemo učiniti korak zakonskih rješenja kako bi to doveli do kraja. Ja ću samo reći jedan primjer, kad oni sijeku tu šumu na panju mi dobijamo pet posto od 42 marke, pa na tvrdom putu je 103 marke, pa kad oni prodaju neku bukovinu prodaju za 400 maraka a nama ostaje općini na 42 marke pet posto. Samim tim sve je rečeno, mi tražimo podračun, upravnu jedinicu u Olovu, tražimo da se nama vratimo ono što smo imali prije rata i samim tim između 400 i 600 hiljada nam uzimaju svake godine bez razloga. S tim sredstvima Olovo i njegov budžet bili bi jači.

Općine imaju zaista značajne nadležnosti i mogućnosti, ali raspodjela javnih sredstava nije takva da za sve što bi mogle uraditi dobiju i dovoljno novca. Olovo godinama raste, a kako to uspijevaju Memagić odgovara:

Hayat
  • Mi smo shvatili da treba uraditi šta je do nas. Ne možete kritikovati nekog drugog dok ne prihvatite kritiku samog sebe. Koristimo ono što možemo. Uvijek rješavamo i sa kantonom i federacijom na normalan način i pretgovorima. Ovdje je pitanje samo brzine. Nemamo više vremena govoriti da će biti bolje, hajmo da bude bolje. Mi tamo nemamo „mi“ „vi“. Za mene svaki građanin ima isto pravo, samo neka se bori za Olovo i samnom neće imati problema – tvrdi Memagić.

Ekipa Hayat televizije je na jednom od svojih putovanja, a znate i vi, poštovani gledaoci, da ste s nama putovali kroz brojne bh gradove, bila i u Olovu.

Pitanje nije bilo o načelniku, da se zna, ali odgovori su nas, s obzirom na sveukupno raspoloženje prema politici, moramo priznati, pomalo iznenadili, stanovnici Olova imali su samo riječi hvale za svoj grad a zasluge uglavnom pripisuju načelniku Memagiću.

Hayat

Gospodine Memagiću, raduje li vas ovo? Jeste li i sami svjesni da su vam građani pa recimo to tako, zahvalni zbog posla koji radite?

  • Samim činom da sam 75 posto glasova dobio na  zadnjim izborima i sve je tu rečeno, a naravno ja to uvijek kažem da su to ljudi a ne samo ja. Da nisu takvi ljudi i građani najvjerovatnije da ja ne bi uspio u ovolikom pogeldu. Olovo zaslužuje više,  ali trebamo još više raditi i boriti se za svoje, mi sm obogata općina prirodnim resursima i bogatstvima. Samo taj dio koji nama pripada mi ćemo se boriti da od vlasti koji su višeg nivoa nego općina vrate nama i mislim da nama ne treba neka posebna pomoć. Mi ćemo znati zapošljavati i uzimati koncesije na način kako valja, razvijati općinu i doći do srednje razvijene općine, a bili smo kako ljudi kažu baš „dno dna“. Ponosan sam što sam sa ljudima to uspio napraviti. Ima dosta mladih uključenih, imamo svoju priču i svoju budućnost.

Bosna i Hercegovina se suočava s problemom masovnog odlaska ljudi, načelnik kaže da taj trend nije zaobišao ni Olovo ali naglašava da to nije u tolikoj količini i brojki.

  • Nije zaobišlo ni Olovo, ali ne u tolikoj količini brojki. Zar nije bolje biti gazda u svom mjestu nego sluga negdje tamo po Sloveniji. Ne ide se tamo u nekakve velike, već viđena sredstva para i boljeg uživanja nego je ljudima ovdje dosta priče koja nema kraja. Mislim da manje trebamo političit a više raditi, imamo gdje raditi. Mladim ljudima preporučujem da ostanu u svojoj zemlji a da se na izvjestan način svojim radom učine ovu zemlju lijepom, neće se pokajati ako ostanu – kaže načelnik Olova.

Turizam je brzorastuća privredna grana u našoj zemlji. Olovo zaista ima šta ponuditi, a jedna od osobenosti vaše općine je termalna voda. I to ne bilo kakva. Prema brojnim istraživanjima relevantnih stručnjaka riječ je o  izuzetno ljekovitoj termalnoj vodi, za šta postoje i historijska svjedočanstva.

  • Jasno je to da mi imamo 120 litara u sekundi termalne vode sa temperaturom oko 140 stepeni, da smo napravili u posljednje vrijeme veliki napreda u dijelu banjskog lječilišta, da su sad popunjeni kapaciteti – ponosno govori Memagić i argumentira:
  • Primjer, prije šest-sedam godina prometovanje banjskog lječilišta je 9.000, sada je četiri miliona.  Zaposlilo se tu preko 50-60 ljudi. Uložili smo negdje pet-šest miliona, sad imamo jedan projekat desetogodišnji gdje ćemo oko 15-20 miliona ulagati i širiti, napraviti po evropskim standardima i mislimo da se razvija uz to i turizam.

Pogledajte video OVDJE.

Copyright 2016 Magazin Plus d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Programiranje: Magazin plus
Na vrh