AMERIKA i Europa ne mogu se složiti koliko daleko bi trebale ići u prisiljavanju Rusije da plati za obnovu Ukrajine. O jednom prijedlogu, koji je ne tako davno odbačen s obje strane Atlantika, sada se sve ozbiljnije raspravlja. No, taj plan ujedno uzrokuje i ozbiljne napetosti među saveznicima.
Ideja bi bila zaplijeniti imovinu koja pripada ruskoj državi, a koja je zamrznuta kada je Kremlj prije dvije godine pokrenuo svoju invaziju na Ukrajinu. Takav bi napad potencijalno oslobodio više od 250 milijardi eura, što je ozbiljan novac koji bi itekako mogao pomoći Ukrajini.
Biden to želi, ali Pariz, Berlin i Rim se zasad protive
To je plan koji administracija američkog predsjednika Joea Bidena snažno podupire, ali najmoćnije europske vlade u Parizu, Berlinu i Rimu nisu uvjerene u to. Kreatori politika u Washingtonu pojačavaju pritisak na svoje saveznike da se okane neslaganja oko tog plana, koji bi predstavljao korak bez presedana, prepun pravnih, etičkih i političkih poteškoća.
“Još nikad nisu zaplijenjene rezerve neke zemlje”, rekao je Charles Lichfield, analitičar Atlantskog vijeća i vodeći stručnjak za rusku zamrznutu imovinu. “Ali prelazak praga, nepovratnog praga, pri čemu ih oduzimate i dajete Ukrajini, iako se moralno može činiti ispravnim … Europljanima još nije ugodno to raditi bez zdravije pravne osnove, koja još nije pronađena”, dodaje.
Što brine Europu?
Odlučnost Washingtona uzbunila je europske vlade koje se brinu da bi takav potez prestrašio ulagače u euro. Drugi strahuju da bi Moskva mogla uzvratiti ciljanjem europskih dobara u Rusiji i pokretanjem kibernetičkih napada na zapadne zemlje. Neki kažu da, koliko god gnjusno bilo ponašanje Moskve, ta zemlja ne bi trebala biti prisiljena na plaćanje odštete dok rat još bjesni.
Problem za Ameriku je taj što se velika većina imovine čuva u Belgiji, u sigurnosnom depozitoriju Euroclear, tako da bi svaki potez prema zapljeni trebao europsko odobrenje. Postoji nada da će skupina G7, koja okuplja najmoćnije ekonomije svijeta, kasnije ove godine izaći sa zajedničkim stavom o tom pitanju.
EU ne planira potpunu zapljenu
Visoki dužnosnik Bidenove administracije, kojemu je Politico odobrio da govori anonimno jer se radi o osjetljivom pitanju, potvrdio je da postoje napetosti između SAD-a i nekih njegovih europskih saveznika po tom pitanju.
Europska komisija, izvršni ogranak EU, nije spremna ići dalje od postojećeg plana koji cilja samo prihode generirane od zamrznutih sredstava, a ne na opsežnu zapljenu imovine.
“Ohrabreni smo bilo kojom radnjom koju bi EU mogla poduzeti za korištenje zamrznute ruske imovine za dobrobit Ukrajinaca”, rekao je izvor iz američkog State Departmenta, pa dodao: “I dalje smo u aktivnim razgovorima s našim saveznicima i partnerima, uključujući G7, o dodatnim koracima koji bi mogli biti mogući unutar odgovarajućih pravnih sustava i prema međunarodnom pravu.”
Svađa saveznika dolazi u teško vrijeme za Kijev
S obzirom na to da ruska invazija ulazi u treću godinu, a ukrajinskoj vojsci nedostaje topničkog streljiva, zapadna neslaganja oko financiranja pomoći došla su u teško vrijeme za Kijev. SAD je imao problema s pronalaženjem gotovine za slanje Ukrajini, a Bidenova nastojanja da progura Kijevu paket vrijedan 60 milijardi dolara kroz Kongres osujetili su republikanski zastupnici.
Visoki dužnosnik američke administracije odbacio je ideju, koju su iznijeli neki promatrači, uključujući Lichfielda iz Atlantskog vijeća, da je borba u Kongresu pridonijela spremnosti Washingtona na potpunu konfiskaciju zamrznute imovine, inzistirajući na tome da se na tome radilo i prije zastoja na Capitol Hillu.
“Uvijek smo to predviđali za obnovu Ukrajine jer je to jedini realan način da se zadovolje potrebe Ukrajine za rekonstrukcijom”, rekao je dužnosnik Bidenove administracije.
Njemačka, Francuska i Italija su zabrinute
Europski glavni gradovi uglavnom su zazirali od te rasprave. Za njih je to previše rizično. Europska komisija iznijet će svoj znatno konzervativniji plan korištenja samo dobiti generirane imovinom, koji bi bio vrijedan znatno manje – oko 3 milijarde eura godišnje.
Dužnosnik iz zemlje G7 rekao je za Politico da je korištenje prihoda jedina ideja na stolu jer se to smatra pravno sigurnijom opcijom. Dodali su kako u Bruxellesu ne žele govoriti o zapljeni. “Ne govorimo o zapljeni zamrznute imovine”, rekao je jučer novinarima visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell. “Rasprava se vodi o prihodima koje proizvodi ta imovina.”
Tri zemlje EU, koje su ujedno i članice G7 – Njemačka, Francuska i Italija – zabrinute su da će oduzimanje imovine ukaljati ugled eurozone i potencijalno obeshrabriti međunarodna ulaganja. Našli su saveznika u Europskoj središnjoj banci (ECB), koja je opetovano upozoravala na nestabilnost valute eura ako se strane zemlje prestraše i prebace svoju imovinu izvan bloka.
EU oklijeva
Taj otpor je natjerao Europsku komisiju, izvršnu vlast EU, da odustane od predstavljanja čak i svog ograničenijeg plana.
Komisija je prvotno signalizirala da će se vrijeme podnošenja prijedloga poklopiti s dvogodišnjicom ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. No rok je pomaknut jer su glavni gradovi država tražili više vremena za procjenu pravnih i financijskih posljedica.
“Tekst prijedloga za korištenje prihoda je spreman”, rekao je dužnosnik EU za Politico pod uvjetom anonimnosti. “Čekamo samo politički signal država članica.”
No, Komisija je zasad iznijela još manje značajan prijedlog, koji bi prisilio da se prihodi od uložene imovine polažu na poseban račun klirinških kuća – financijskih institucija koje omogućavaju transakcije – u kojima je zamrznuta imovina.
EK testira reakciju financijskih tržišta
Izvršna vlast EU poduzela je ovaj postupni pristup kako bi procijenila reakciju financijskih tržišta i ublažila strahove nacionalnih prijestolnica, rekla su dva dužnosnika Komisije. Iako je SAD pozdravio napredak, pozvao je svoje europske saveznike da krenu brže i istraže načine za “napad” na samu rusku imovinu, a ne samo prihode od nje.
“Moji europski kolege sada su poduzeli važan prvi korak kako bi iskoristili prihode od ruske državne imovine, što je akcija koju u potpunosti podržavam”, rekla je američka ministrica financija Janet Yellen.
Dobit bi se mogla koristiti za kupnju vojne opreme
(Pre)spori napredak stvara određenu neugodnost za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, koja je uspostavila bliske vanjskopolitičke veze s Bidenom. Ona, naime, želi iskoristiti svoj ugled kao zagovornice Ukrajine kako bi osvojila drugi mandat kasnije ove godine.
Njezin naizgled improvizirani prijedlog da iskoristi dobit od imovine za kupnju oružja za Kijev prošlog tjedna ostavio je europske vlade zbunjenima, pa čak i njezine povjerenike, rekli su dužnosnici.
“Vrijeme je da započnemo razgovor o korištenju neočekivane dobiti od zamrznute ruske imovine za zajedničku kupnju vojne opreme za Ukrajinu”, rekla je Von der Leyen zastupnicima EU prošle srijede. Prethodno je Komisija signalizirala da će se prihodi dodati u namjenski fond za Ukrajinu, koji se ne može koristiti za kupnju oružja.
Europski diplomati strahuju da će se vlade koje već oklijevaju podržati Ukrajinu usprotiviti usmjeravanju prihoda od zamrznute imovine u vojne svrhe.
Ukrajina želi napredak na summitu G7
U lipnju će se u južnoj talijanskoj regiji Pugliji održati summit čelnika G7, na kojem će se itekako raspravljati o toj temi SAD će pojačati pritisak na svoje europske saveznike, a Ukrajina se nada da bi summit mogao donijeti napredak.
Možda, piše Politico u analizi, postoji srednji put koji predstavlja korak dalje od postojećeg plana EU, ali ne i potpunu zapljenu ruske imovine.
Alternativni plan
To bi se sastojalo od korištenja te imovine kao kolaterala za bankovni zajam za financiranje obnove Ukrajine, prema prijedlogu koji je iznijela belgijska vlada. O tom planu se raspravlja na razini G7. Zapadne zemlje bi predale rusku zamrznutu imovinu Kijevu samo ako Kremlj odbije vratiti zajmove kao ratnu odštetu nakon završetka sukoba.
Ta bi ideja bila pravno sigurnija kratkoročno jer ostavlja imovinu u neizvjesnosti, ali ne bi zaustavila daljnju zapljenu, rekao je Pierre Klein, stručnjak za međunarodno pravo na Slobodnom sveučilištu u Bruxellesu.
“Ne smatram da bi postojao velik pravni problem u oduzimanju imovine… pravna pitanja su opravdanja ili izgovori”, rekao je Klein. “To je uglavnom politička odluka.”
Index.hr
