BiHPolitika

Popis u BiH: Poigravanje sa statistikom

Bosna i Hercegovina bi trebala do 1. jula 2016. objaviti rezultate popisa stanovništva i domaćinstava, koji je proveden u oktobru 2013. godine, kako bi oni bili važeći, odnosno, kako ne bi bili poništeni. Međutim, krajnji rok za utvrđivanje kriterija po kojem je neko stalni stanovnik zemlje, o čemu ne postoji saglasnost među državnom agencijom i entitetskim statističkim zavodima je utorak 15. mart.

Nakon tri i pol sata, koliko je u ponedjeljak (14. mart) trajao sastanak Centralnog popisnog biroa, nije postignut dogovor o metodologiji obrade podataka popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine i datumu početka objave rezultata popisa.

Utorak je posljednji rok da se postigne dogovor o ključnim dokumentima vezanim za početak objave rezultata popisa stanovništva.

Kako sada stvari stoje, do dogovora neće doći i statističke institucije u BiH neće biti u mogućnosti objaviti rezultate popisa u zakonom predviđenom roku za objavu rezultata popisa, do 1. jula ove godine. Tada će popis iz 2013. postati nevažeći, čime bi u nepovrat otišlo 50 miliona maraka.

Stalni stanovnik i mjesto rada

U Federaciji BiH se smatra da je presudni podatak da bi neko bio stalni stanovnik, njegovo mjesto prebivališta, dok Republika Srpska (RS) traži da se tome dodaju i podaci o mjestu rada i školovanja.

“Zakon je potpuno jasno rekao – to je definicija uobičajenog mjesta stanovanja. Ukoliko neko ima uobičajeno mjesto stanovanja u Bosni i Hercegovini, onda je on stalni, rezidentni stanovnik, ukoliko ne, onda nije. Time se bitno mijenjaju podaci”, kaže Radmila Čičković, direktorica Zavoda za statistiku RS.

Sporno je pitanje broj 40 iz popisnog lista, o mjestu rada i školovanja, što RS traži da se uzme u obzir, dok za Federaciju BiH to nije prihvatljivo, navodi Mirsada Adembegović iz Federalnog statističkog zavoda.

“Mi ako bi uključili pitanje 40 to bi značilo da bi iz ukupnog broja stanovnika bio isključen određen broj ljudi koji po svim drugim parametrima imaju status stalnog stanovnika”, ističe Adembegović.

Hasan ZolićHasan Zolić

U Bosni i Hercegovini je, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva koji su ranije objavljeni, ukupno popisano 3.791.622 osoba, od čega 2.371.603 u Federaciji BiH, a 1.326.991 u Republici Srpskoj. Ako bi se isključili oni koji rade ili se obrazuju izvan BiH, a imaju adresu u svojoj zemlji, značilo bi to manje oko 300 000 ljudi, kaže statističar i demograf dr Hasan Zolić.

“To je više od sedam posto, koliko bi bilo umanjeno iz prisutnog broja stanovništva. Znači da bi Bosna i Hercegovina imala oko 3, 5 miliona stanovnika koliko je imala 1965. godine”, kaže Zolić.

Ekonomski analitičar i bivši zamjenik ministra finansija u Vijeću ministara BiH Fuad Kasumović kaže da, ako se ne objave ključni podaci o BiH, biće zaustavljen njen put prema EU. BiH kao zemlja koja je podnijela aplikaciju za članstvo u EU mora odgovoriti na upitnike s nekoliko hiljada pitanja, navodi Kasumović.

“Među prvim pitanjima će biti: koja je teritorija, koliko je stanovnika, koja je struktura tog stanovništva, od starosne, od obrazovne. Vi vidite da i unutar države imamo problem. Nama treba to i za lokalno, da bismo mogli organizovati školstvo, zdravstvo itd. Ako ćemo praviti reforme, moraćemo znati koliko, koga, gdje ima. Nećemo tamo gdje su penzioneri otvarati osnovne škole ili obratno, razumijete? Dakle, to su podaci od životne važnosti za svako društvo, za svaku državu. Meni to stvarno ne ide u glavu da političari toliko mogu manipulisati sa svim u životu, da to prelazi sve normalne mjere”, ocjenjuje Fuad Kasumović.

Bez statističkih podataka Bosna i Hercegovina ne može računati ni na novčane fondove EU koji su, za zemlju bez ključnih reformi, već dobro presušili.

Mirko ŠarovićMirko Šarović

“Gubimo svake godine, desetine miliona eura. Za poljoprivredu smo već izgubili 20 miliona eura, za zaštitu okoliša 50 miliona, novac iz pretpristupnih fondova je prepolovljen i gubimo oko 40 – 50 milioan eura. Sada nam se nudi za transport i energetiku 150 milioan eura i samo od nas zavisi da li ćemo ih povući”, tvrdi Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Jasno je da zemlja bez osnovnih podataka ne može naprijed, ni na unutrašnjem ni na vanjskom planu – riječi su Senadina Lavića, profesora sa Univerziteta u Sarajevu.

“Kome je u interesu da Bosna i Hercegovina dvije i po godine nema rezultate popisa, ako BiH ima statističke organizacije kojim je to posao i ako znamo da su još 2014. obrađeni svi podaci. Kako je u moguće da se jedna tehnička djelatnost pretvori u političku, u ucjene, manipulacije, zloupotrebe i u ko zna šta još?”, pita se Lavić.

 

 

 


Gordana Sandić-Hadžihasanović

sandicg@rferl.org

Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Trenutno uređuje emisiju “Na vratima Evrope”, posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

RSE

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close