Zahvaljujući našim političarima: Srbiji 1,5 milijardi, BiH samo 165 miliona eura od EU

Europska unija planira u sljedećih sedam godina izdvojiti 11 milijardi eura kroz novi Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II) kao potporu reformskim procesima u zemljama zapadnog Balkana i u Turskoj.
Najviše sredstava u razdoblju 2014. – 2020. godina dobit će Turska i to oko 4,45 milijardi te Srbija oko 1,508 milijardi eura. Za Makedoniju je planirano 664,2 miliona, Albaniju 649,5 miliona, Kosovo 645,5 miliona, a Crnu Goru 270,5 miliona eura. Najmanje će pripasti Bosni i Hercegovini i to 165 miliona eura, s tim što se to ne odnosi na razdoblje od sedam godina kao u slučaju Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore, već za četiri godine, navodi se u Indikativnom strateškom dokumentu za BiH, koji je usvojila Europska komisija.
Hvala vladajućim strankama
Indikativne godišnje alokacije sredstava iz europskog IPA fonda za 2014. i 2015. godinu iznose po 39,7 miliona eura, za 2016. godinu 42,7 miliona eura, a za 2017. godinu 43,7 miliona eura. Ovakav “mizeran” iznos, ukoliko se usporedi s iznosima koje će dobiti susjedne zemlje, rezultat je višegodišnjeg nerada vlasti u BiH i nedogovaranja ključnih političkih stranaka – SNSD-a, dvaju HDZ-ova, SDA, SDP-a BiH, SDS-a i SBB-a, koji su na vlasti u posljednje četiri godine – o sveobuhvatnom mehanizmu koordinacije.
Podsjetimo, vlasti u RS-u na čelu sa SNSD-om blokirale su prijedloge rješenja tog pitanja inzistirajući na entitetskim nadležnostima, gdje bi se o svemu najviše pitali entiteti, prvenstveno RS. Bošnjačke pak stranke su inzistirale i inzistiraju da ključne budu vlasti na razini države BiH, dok su hrvatske stranke inzistirale i inzistiraju na županijskim nadležnostima i uključivanju predstavnika županija kod odlučivanja o pitanjima koja se moraju rješavati kod ispunjavanja kopenhaških kriterija i provođenja reformi na putu prema punopravnom članstvu u EU-u.
U Indikativnom strateškom dokumentu za BiH je navedeno kako će “zbog odsutnosti sveobuhvatnog mehanizma koordinacije pretpristupna pomoć za BiH biti usmjerena k sektorima u kojima postoje dogovorene strategije i dostatna koordinacija”. Zbog toga će trpjeti područja gdje je potreban sveobuhvatni rad, dogovor i strategije, posebno u oblastima velikih infrastrukturnih zahvata poput okoliša, transporta, poljoprivrede i energetike koji će biti na čekanju.
Osim izostanka uspostave učinkovitog mehanizma koordinacije, poznatijeg kao “jedan glas iz BiH”, tu je i provedba presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju “Sejdić – Finci” te odnedavno i presude u slučaju “Zornić”. Te provedbe zahtijevaju izmjenu Ustava BiH i Izbornog zakona kako bi se svaki građanin, bez obzira na nacionalnu pripadnost, mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH te državni Dom naroda. Ova dva uvjeta ključni su preduvjeti za kredibilnu aplikaciju za članstvo BiH u EU-u ta kasnije stjecanje statusa kandidata.
BiH naknadno ubačena
BiH će tako dobiti mogućnost povući novac ukoliko pripremi projekte, za sad samo za razdoblje 2014. – 2017., i to za projekte koji će se fokusirati na “upravljanje i vladavinu prava, te na konkurentnost i rast”.
Štoviše, BiH nije uopće bila navedena na zajedničkoj listi država zapadnog Balkana i Turske za izdvajanje sredstava potpore EU-a reformskim naporima početkom oktobra 2014., kad je objavljen Indikativni strateški dokument, već je ubačena u kasnijoj fazi, sredinom decembra.

 

BiH nema strateške ciljeve
Vlasti Turske, Srbije, Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore i BiH, zemalja obuhvaćenih programom, bile su uključene u identificiranje ključnih područja koja će imati najviše koristi od pomoći. Konzultirat će se i Europski parlament i zemlje članice EU-a, kao i organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije i financijske institucije. Nažalost, vlasti u BiH nisu se mogle dogovoriti o tome.

(Dnevni-list.ba)

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close