Luxembourg Times o zagađenju
Dok ArcelorMittal razvija postrojenje od 200 miliona eura u Belgiji koje hvata i ponovo koristi zagađujuće gasove i teži ugljiočnoj neutralnosti, takav napredak izgleda daleko u Bosni i Hercegovini, zemlji koja ima jedan od najvećih udjela stanovništva čija je smrt povezana sa zagađenjem zraka u Evropi, piše Luxembourg Times. Međutim, kako navodi ovaj list, za ovu situaciju se ne može okriviti isključivo ova kompanija.
Luxembourg Times navodi, a prenosi N1 da su prošle skoro dvije decenije otkako je šef ArcelorMittala Lakshmi Mittal kupio fabriku dok se još oporavljala nakon što se Jugoslavija raspala u ratu početkom 1990-ih. Sada je uobičajena pritužba u Zenici da je ArcelorMittal predugo činio nedovoljno da zaštiti građane od bolesti i prerane smrti kojoj je uzrok zagađenje zraka.
Historija zagađivanja
Prema istraživanjima, željezara već dugo zagađuje zrak i tlo Zenice. Navodi se da je proizvodnja željeza i čelika dominirala lokalnom ekonomijom više od 130 godina, a vrhunac je dostigla tokom socijalističkog fokusa bivše Jugoslavije na tešku industriju, kada je desetine hiljada ljudi radilo u zeničkom kompleksu.
Kritičari navode da su vlasti također iznevjerile zajednicu zbog ekonomskog utjecaja poslovanja koji ostvaruje više prihoda od većine kompanija u zemlji.
“Vlada godinama priča istu priču: znamo da kompanija zagađuje, ali moramo zadržati zaposlenost. Oni [ArcelorMittal] su moćni, bogati i rade šta žele”, rekao je Samir Lemeš, 55, profesor Univerziteta u Zenici i vodeći član grupe građana Eko Forum Zenica.
Plate za 2.500 radnika kompanije, zajedno sa doprinosima za lokalne potrebe, iznose oko 31 milion eura godišnje, plus još 128 miliona eura za 600 lokalnih dobavljača, saopštio je ArcelorMittal. Prosječna plata u Bosni i Hercegovini je oko 630 eura mjesečno, prema podacima državne agencije za statistiku.
Međutim, zrak u području Zenice je “opasno pogođen visokim koncentracijama sumpor-dioksida i čestica koje mogu ozbiljno naštetiti javnom zdravlju”, navode iz Federalnog meteorološkog zavoda.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, Bosna i Hercegovina je u 2019. imala najveći udio stanovništva čija je smrt povezana sa zagađenjem zraka u Evropi. Druge procjene projekta Our World In Data sa Univerziteta Oxford rangiraju BiH na drugo mjesto nakon Sjeverne Makedonije po ovom pitanju. Stopa je devet puta veća nego u Luksemburgu, otkrili su istraživači. Zagađenje zraka bilo je barem faktor rizika za oko 12% smrtnih slučajeva u Bosni te godine, otkrili su istraživači s Oksforda.
“Deset ljudi u mojoj porodici umrlo je od tumora pluća. Svi su živjeli ovdje. Žive su samo dvije tetke koje ne žive u gradu”, rekao je Beudin Bajramović (63).
Najbliže komšije fabrike upozoreni su 2010. da ne jedu povrće iz bašte jer je ono, kao i tlo bilo zaprljano teškim metalima.
Fabrika čelika također iz koksne peći emituje hemikaliju benzen koja izaziva rak. Prema podacima Univerziteta u Zenici, emisije su u prosjeku 18 puta veće od zakonski dozvoljenih. U martu 2022. bile je 45 puta veće od zakonskog maksimuma. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da se nikakva količina emisije benzena ne smatra sigurnom. Najnovija ekološka dozvola kompanije za rad u Bosni, koju je ArcelorMittal dobio prošle godine, zahtijeva od kompanije da smanji proizvodnju benzena za dvije godine. ArcelorMittal se suočio sa nekoliko novčanih kazni zbog nepoštovanja rokova iz ranijih dozvola.
Kako navodi ovaj list, ArcelorMittal nije detaljno naveo poboljšanja koja planira za koksnu peć. Bosanskohercegovački zakoni zahtijevaju da kompanije koriste najbolje tehnike dostupne u EU za kontrolu zagađivača, bez preciziranja šta bi to tačno podrazumjevalo.
Međutim, kako navodi ovaj medij, za nevolje ovog područja ne može se okriviti isključivo ArcelorMittal.
Zenica i njegovo predgrađe Tetovo, gdje se nalazi pogon kompanije, nalaze se na dnu strme doline u kojoj se zadržava zrak. Pušenje cigareta je široko rasprostranjeno, a siromaštvo u ovom području znači da mnoge porodice spaljuju jeftin i prljav ugalj, stare gume ili otpad za grijanje u zatvorenom prostoru, naveli su iz ArcelorMittala odgovarajući na pitanja Luxembourg Timesa.
Nedostaju podaci
U tekstu se ističe da nedostaje solidna statistika o uticaju fabrike na zdravlje Zeničana, te da nisu provedene detaljne studije o korelaciji između kvaliteta zraka i bolesti poput raka. ArcelorMittal nije izmjerio koliko benzena oslobađa koksarena peć u fabrici, saopštila je kompanija.
“Svjesni smo da je kvalitet zraka problem u Zenici i da su zagađenje zraka i javno zdravlje pitanja od javnog interesa”, napisao je glasnogovornik kompanije u mejlu.
“Međutim, pogrešno je sugerirati da su emisije ArcelorMittala Zenica isključivo ili prvenstveno odgovorne za bolesti u Zenici. Ne postoje studije ili dokazi koji podržavaju ovu tvrdnju”, dodao je.
U nedostatku naučnih podataka, Edita Šišić i njena prijateljica, bivša medicinska sestra, vode spisak komšija sa teškim bolestima koji uglavnom pate od raka i dijabetesa. Šišić živi u blizini fabrike i brine o svom 16-godišnjem sinu sa dijabetesom i suprugu koji boluje od astme. Ona vjeruje da im je zdravlje pogoršano zbog fabrike. Sagradila je i staklenik kako bi jagode i povrće koje uzgaja u njemu sačuvala od kontaminacije.
Eko forum želi da pokrene studiju o uticaju emisije benzena na djecu predškolskog uzrasta u Tetovu. Prijedlog čeka na odobrenje državnih zdravstvenih institucija.Rašid Fetić radi u fabrici ArcelorMittal više od 15 godina, a do marta, kada je izabran za predsjednika Sindikata radnika ArcelorMittal Zenica, 39-godišnjak je radio u koks peći.
“Ima strašnih isparenja, smrada, gasova, prašine i vrućine. Postoje neki filteri. Ne mogu reći da ih nema. Ali to nije adekvatna zaštita”, rekao je on.
Naveo je da je otprilike svaki deseti radnik ArcelorMittala na bolovanju, najčešće zbog srčanog udara, moždanog udara i raka. Kompanija je saopštila da je 3% radnika na bolovanju, međutim Luxembroug Times piše da to ima tendenciju porasta u ovo doba godine kada zaposleni prijavljuju bolovanje da bi prikupili 80% svoje plate i radili poljoprivredne poslove na svojim imanjima.
Radnici u krugu fabrike obavezni su da nose zaštitnu odeću i maske za lice sa filterima za disanje, te idu na ljekarske preglede svakih 12-18 mjeseci, saopšteno je iz kompanije.
Prespor pristup rješavanju problema
ArcelorMittal će potrošiti 36 miliona eura na rješavanje problema emisija benzena do 2027. godine, uz više od 65 miliona eura na druge mjere zaštite okoliša u posljednjih pet godina, saopštila je kompanija.
Kompanija je saopštila da je prošle godine završila postrojenje koje preuzima otpadne gasove iz proizvodnje čelika i proizvodi električnu i toplinsku energiju za Zenicu. Zamjenila je stari gradski pogon na ugalj i eliminisala 150.000 tona uglja godišnje, smanjujući emisiju sumpor-dioksida za 80% i 18% ukupne emisije CO2 ArcelorMittala.
Međutim, neki su se okrenuli uličnim protestima i obratili sudovima kako bi natjerali ArcelorMittal da ubrza svoje napore.
Eko Forum je 2015. godine zatražio od tužilaca da istraže ArcelorMittal zbog ekoloških krivičnih djela, što su 2021. odbili da učine. Kompanija je “uložila napore da popravi situaciju i pronađe najbolje rješenje, imajući u vidu da se radi o složenom problemu, pa se ne može zaključiti da se radi o namjernom djelu”, kazali su tada tužioci u Sarajevu, kako piše ovaj list.
Enver Hasanbašić (80) i njegova supruga Rahima su 2016. godine naveli da im je ArcelorMittal narušio zdravlje i vrijednost kuće koju su kupili u blizini fabrike 2005. godine, kada fabrika nije bila u pogonu nakon rata. Sud u Zenici presudio je prošle godine da ArcelorMittal nije ispoštovao svoju obavezu da smanji svoje zagađenje.
“Mjere za smanjenje emisije u zraku i buke koje su propisane ekološkim dozvolama nisu u potpunosti ispoštovane”, napisao je sudija. No, s obzirom da Hasanbašićevi advokati nisu mogli precizirati tačne količine ispuštenih zagađivača, naloženo mu je da plati čeličnom gigantu oko 10.000 eura sudskih troškova.
Beudin Bajramović je rekao da bi volio da druga najveća svjetska čeličana napusti njegov grad. Njegova supruga Dijana se, međutim, ne slaže s njim.
“Postoje cijele porodice koje zavise od industrije. Ali, zaboga, neka rade po evropskim standardima da i mi udišemo čist vazduh”, rekla je ona.
A kako je u drugim zemljama?
Kako navodi u drugom tekstu Luxembourg Times, ArcelorMittal planira potrošiti milione na rastavljanje masivnog sistema za pročišćavanje zraka iz zatvorene tvornice za proizvodnju čelika u Francuskoj i premještanje iste oko 40 km sjeverno u svoju tvornicu u Differdangeu, jer se stanovnici sve više useljavaju u blizini, saopštila je kompanija. Demontaža sistema u Florangeu počela je u decembru, a kako je navela kompanija, očekuje se da će radovi biti u potpunosti završeni u Differdangeu krajem sljedeće ili početkom 2026. godine.
Više od 5 miliona eura od 17,6 miliona eura za ovo će doći iz javnih fondova, rekao je portparol ArcelorMittal Luxembourg za Luxembourg Times.
“U Luksemburgu više nego drugdje, s proširenjem urbanog područja, stambene četvrti sada se nalaze u blizini lokacija za proizvodnju čelika“, navodi se u saopštenju kompanije. Lokacija ArcelorMittal u Differdangeu “suočena je sa značajnim urbanim razvojem”, saopštila je kompanija.
Kada se aktivira, instalacija bi trebala pomoći u smanjenju difuzne emisije prašine do 80%, prema ArcelorMittal-u.
Povećani urbani razvoj u blizini proizvodnog pogona Differdange nije bio okidač za investiciju i došao je nakon decenije testiranja i poboljšanja lokacije, saopštila je kompanija.
“Ova značajna investicija je daljnji korak u ispunjavanju očekivanja naših dionika, prije svega naših zaposlenika, stanovnika u susjedstvu naših industrijskih objekata i opština u kojima poslujemo”, rekao je šef države ArcelorMittal Luksemburg Henri Reding.
ArcelorMittal se prošle sedmice također sastao sa stanovnicima i zvaničnicima Esch-Alzette kako bi razgovarali o pritužbama na buku i problemima sa nusproizvodom obrade čelika. Prema listu Luxemburger Wort, radi se na planovima za rješavanje ovih problema.
ArcelorMittal se 2021. suočio s optužbama u Francuskoj zbog zagađenja zraka koje je uzrokovala jedna od njegovih čeličana.
Buka
