ŠTA SE KRIJE IZA PROJEKTA LOPARE?
JENKI IZ LAKTAŠA Dodikov separatizam svijetli jače na američkim milijardama za bosanski litij: Sarajevo, budi se!
Rasim Belko
Iskopavanje rude litija na Majevici iznad općine Lopare sve je intrigantnija priča u BosniHercegovini, u kojoj se o ovoj temi iz nekog razloga još ne govori koliko bi trebalo.
Dok mediji informišu da iza svega stoji kompanija “Ar Core” iz Švicarske, a da su u taj posao uključeni i biznismeni iz Njemačke, Slovenije i Slovačke, zastupnik u NSR-ima Nebojša Vukanović tvrdi da je to sve paravan.
Vukanović u kratkom razgovoru za Patriju kaže: “Iz povjerljivih izvora dobio sam informaciju da su dogovorili Amerikance i Milorada Dodika. Iza kompanije i imena koja se spominju kriju se Amerikanci, preko off-shore računa”.
Kompanija iz Švicarske “Ar Core” objavila je promotivni film “Projekat Lopare” u kojem kažu: “Projekat Lopare je borlitijski istraživački projekat sa značajnim resursnim potencijalom od 750 tona grube čija vrijednost se otprilike procjenjuje na oko 10 milijardi dolara potencijalnog prihoda. Imamo pozitivna očekivanja od projekta. Procijenili smo da postoji do deset miliona tona bure i milion tona litija na ovom mjestu”.
Naučni savjetnik Tehničkog instituta u Bijeljini Neđo Đurić je nedavno rekao za BN da se nakon istraživanja podataka prodaju na londonskoj berzi, nakon čega bi zainteresovane kompanije mogle doći da iskopavaju litij.
Zanimljivo je da je sve oko ovog projekta pod velom tajnom, pa u priču o njemu nije uključena ni domaća stručna javnost, ali ni lokalna zajednica kojoj bi u slučaju iskopavanja litije na Majevici život postao skoro nemoguć.
Dakle, utjecaj iskopavanja litije na životnu sredinu, opstanak ljudi i životinja, flore i faune iznimno je velik i predstavlja realnu opasnost.
Među tim posljedicama je ogromna potrošnja velikih količina vode, što može dovesti do suše, zagađenja i smanjenja dostupnosti vode za piće i upotrebu u blizini prostora na kojem se eksploatacija obavlja.
Ne, odbrana biodiverziteta i normalnih uslova za život svih koji žive u blizini potencijalnog mesta rudarenja litija je prvenstveno na lokalnoj zajednici, koja bi se morala ugledati na Loznicu u Srbiji i dići svoj glas. U tome ih mora pratiti i ostatak države, kao što je većinska Srbija pratila Loznicu. Jer, život nakon litije je skoro pa nemoguć.
U cijelu priču mora se uključiti prodržavna i propatriotska politika, koja na ovaj problem mora reagovati podjednako kao i na problem odlaganja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori u Hrvatskoj, koji bi ugrozio stanovništvo u slivu Une.
Tim prije ukoliko su Vukanovićeve informacije istinite. U slučaju da iza cijele priče stoje američki biznismeni i da je postignut dogovor s Miloradom Dodikom, tim je priča mnogo složenija. S obzirom na nijemo američko posmatranje Dodikovih rušilačkih pohoda na državu Bosnu i Hercegovinu, tim je veće moranje politike u Sarajevu da se odupru prljanju Bosne i Hercegovine iskopinama litija.
Time bi učinili dvostruko dobar potez. S jedne strane branili bi sve građane ove zemlje od opasnosti koje nose iskopavanja litije, kao i druge strane uskratili bi američko zaleđe Dodikovom secesionizmu.
Priča s litijem stoga je i ekološka i politička i ekonomska. Bosna i Hercegovina kao država, ai lokalne zajednice podno Majevice, ne bi baš profitirale dopuštanjem iskopavanja litije. Profitirali bi otimači naših ruda, koji bi zarad svog profita uništili izvorišta vode za piće, ali i staništa biljnog i životinjskog svijeta.
Profitirao bi i Milorad Dodik, jer bi u biznismenima skrivenim iza of-šor računa i evropskih kompanija imao podršku za svoje političko djelovanje.
Izgubila bi Bosna i Hercegovina u svakom pogledu.
Neminovno je zato da se Sarajevo probudi i gleda na ostatak Bosne i Hercegovine, jer ukoliko nastavi spavati jednog dana probudit će ih Dodik s krampom preko ramena. Krampom kojom će iskopati litij, trajno zakopati državnost Bosne i Hercegovine.
A sve što je do sada (u)radio na rušenju države bez posljedica pokazuje da postoji neka tajna veza njega i Amerikanaca. Američka pasivnost spram Dodika možda je plaćena “naftom 21. vijeka”, a je li i sudbina Bosne i Hercegovine, ovisi samo o činjenicama koliko je Sarajevo spremno na buđenje i djelovanje.
