Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u Evropi bez Vrhovnog suda. Osnivanje takve instance sudske vlasti Venecijanska komisija preporučila je još 2012. Više od deceniju vlasti nisu ništa uradile, a čini se da to neće ni “nova” vlast.
U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU jedan od 14 prioriteta je ”Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se: garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.”
To znači da Evropska unija od Bosne i Hercegovine očekuje uspostavu Vrhovnog suda, ali se taj prioritet izgubio iz javnog diskursa i sada se samo govori o Zakonu o sudovima koje ne podrazumijeva uspostavu Vrhovnog suda.
Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH iz opozicionih redova Milan Dunović (DF) za Buku kaže da je najbolje pratiti Mišljenje Venecijanske komisije, iz marta 2023. godine, u kojem se navodi i Mišljenje Evropske komisije o napretku BiH, koji se odnosi na dio o sudovima u BiH. Dodaje da se u medijima često govori o sjedištu apelacionog odjela Suda BiH, ali se zanemaruju neke druge važne činjenice.
“Mišljenjem Venecijanske komisije se propisuje i osnivanje Vrhovnog suda, o kojem vladajuća većina šuti, sa izuzetkom sporadičnog spominjanja, ali bez ozbiljne namjere za formiranje istog. Nadležnost Suda BiH je tema koja je potpuno nestala iz javnog prostora kada slušamo lidere vladajuće petorke”, kaže Dunović. Sve se radi, vjeruje, s namjerom da se Sud BiH razvlasti.
Direktorica Transparency International Ivana Korajlić govoreći za Buku kaže da je formiranje Vrhovnog suda dugogodišnja obaveza, ali da do sada nije bilo volje da se uspostavi ta institucija.
„Bile su brojne opstrukcije, pravdalo se to nekim prenosom nadležnosti i slično iako ti „argumenti“ nemaju uporište. Cijela priča sa Zakonom o sudovima je trebalo da ide u smjeru uspostavljanja Vrhovnog suda, međutim na kraju smo dobili situaciju da će se samo Apelacioni odjel suda BiH izdvojiti kao zasebna institucija, a neće se uspostavi Vrhovni sud“, uočava Korajlić.
Zakon o sudovima jedan je od preostala dva zakona koji mora usvojiti Bosna i Hercegovina do kraja februara da bi dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. U ranije predloženom nacrtu zakona ne navodi se uspostava Vrhovnog, već Višeg suda.Međutim, iz Delegacije EU u BiH kažu da su takvim prijedlogom zadovoljni.
Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Ferdinand Koenig za Buku kaže da novi Zakon o sudovima ima dva glavna cilja: Formiranje posebne sudske instance za žalbe, kako bi se ojačala nezavisnost sudskog preispitivanja odluka Suda Bosne i Hercegovine i razjašnjavanje krivične nadležnosti Državnog suda.
„Venecijanska komisija je u martu 2023. godine ocijenila nacrt Zakona o sudovima koji je Ministarstvo pravde podnijelo u septembru 2022. godine i utvrdila da on u velikoj mjeri ispunjava ciljeve: 1) formiranja posebne sudske apelacione instance s posebno izabranim i stalno postavljenim sudijama, posebnim budžetom i sjedištem, kao i svojim predsjednikom”, kaže Koenig.
Drugi cilj je razjašnjavanje krivične nadležnosti Suda BiH u skladu s članom 83. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
“U tom kontekstu, Ured EU stoga smatra da nacrt upućen ranije u proceduru (juni i septembar 2023. godine) u velikoj mjeri ispunjava tražene standarde. Međutim, politički pregovori o nacrtu zakona još uvijek su u toku. Ured EU očekuje da će konsolidovani nacrt zakona biti usklađen s evropskim standardima“, dodaje Koenig.
Korajlić kaže da je predloženim Zakonom o sudovima insistirano na smanjivanju nadležnosti Suda BiH, te da godinama nećemo dobiti Vrhovni sud.
„Ovo što je bilo predloženo kroz Zakon o sudovima nije podrazumijevalo formiranje Vrhovnog suda već opet samo izdvajanje apelacionog gdje je došlo do sporenja oko samog sjedišta itd“, kaže Korajlić za Buku.
Iz Delegacije EU kažu da se ne miješaju u odluku države BiH o lokaciji suda, ali da se to mora uraditi na način da se imaju u vidu „preporuke Venecijanske komisije o kvalitetu i efikasnosti pravosuđa, te udaljenosti ključnih relevantnih institucija i usluga.“
Dunović je mišljenja da će vlasti usvajanjem Zakona o sudovima prenijeti nadležnosti na entitet i oslabiti državu u smislu sudske vlasti.
„Namjera vladajuće većine je usvojiti Zakon, kojim će se: potreba za formiranje Vrhovnog suda potpuno obesmisliti; sjedište apelacionog odjela suda fizički odvojiti što je moguće više od sjedišta Suda BiH; nadležnost Suda BiH što je moguće više reducirati, implementirati etnički princip u svim sudovima, što bi se primjenjivalo i na Ustavni sud BiH“, smatra Dunović.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić je pitanje uspostave Vrhovnog suda pokušao riješiti predlaganjem zakona lex specialis. To bi značilo da se donese poseban zakon o Vrhovnom sudu. Uputio je prijedlog u hitnoj i skraćenoj proceduri što su zastupnici SNSD-a zaustavili.
“Na narednoj sjednici Predstavničkog doma zakazanoj za 28. februar razmatraće se ovaj Prijedlog zakona po redovnoj proceduri. Imajući u vidu dirigovano glasanje prilikom hitne i skraćene procedure, mogu pretpostaviti kako će zastupnici koji dolaze iz entiteta Republika Srpska glasati protiv ovog Zakona i u redovnoj proceduri. To je jedan od najboljih primjera političkog licemjerstva, jer dok mjesecima slušamo pokliče kako treba izbaciti strane sudije iz Ustavnog suda BiH, kada se na dnevnom redu nađe stvarni prioritet iz Mišljenja Evropske komisije koji se odnosi na uspostavu Vrhovnog suda BiH, oni se kaže to je neprihvatljivo za zastupnike iz Republike Srpske”, kaže Zvizdić.
Zašto je bitna uspostava Vrhovnog suda?
Rad Vrhovnog suda BiH ne bi bio ni po čemu drugačiji od rada svih ostalih vrhovnih sudova u regionu i u Evropi, i to je sistem koji u evropskom kontinentalnom pravu već dugo vremena uspješno funkcioniše i obezbjeđuje pravnu sigurnost građanima, kaže predlagač Zakona o Vrhovnom sudu Denis Zvizdić.
“Vrhovni sud je jedna vrsta trećestepenog organa, odnosno kasacionog tijela koje odlučuje po vanrednim pravnim lijekovima i redovnim pravnim lijekovima tamo gdje je to zakonom propisano, prati sudsku praksu i predlaže mjere za ujednačavanje prakse kada je evidentna nekonzistentnost u donošenju odluka. Vrhovni sud bi predstavljao jednu vrstu korektivnog faktora za rad državnog Suda BiH”, rekao je Zvizdić za Buku.
Na pitanje kako bi uspostava ovog suda uticala na pravnu sigurnost, na dosljednost i usklađenost sudske prakse odgovora: “Jedan od osnovnih pravnih principa je konzistentnost u donošenju sudskih odluka. Šta to znači? To znači pravnu sigurnost, u smislu da za isto djelo jedna osoba ne može biti oslobođena, a druga osuđena ili da u istom parničnom ili vanparničnom postupku jedna osoba ne može biti oštećena, a druga privilegirana. Time se obezbjeđuje vladavina prava, na način da se osigura da niko nije iznad zakona.”
Kada ne bi bilo ovog principa imali bi pravnu anarhiju u kojoj bi sudovi proizvoljno donosili odluke bez ikakve kontrole i sistematičnosti. Vrhovni sudovi upravo obezbjeđuju strukturu u pravosudnom sistemu jedne države.
“Uspostavom Vrhovnog suda BiH finalizirali bi piramidu pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. I to je jasno svima, osim antievropskim i antidemokratski orijentiranim političarima koji imaju ogroman strah od stvarne uspostave vladavine prava”, pojašnjava Zvizdić.
Advokatica Emina Zahirović Pintarić za Buku pojašnjava da u ustavnom sistemu BiH postoji jedan jurisdikcijom nepokriven pravni prostor. Zbog njega je neophodno uspostavljanje sudskog tijela koje će po svojoj prirodi odgovarati vrhovnom sudu, a što nije pokriveno nadležnostima Suda BiH i Ustavnog suda BiH.
“Najmanje što obuhvata ovaj pravni prostor jesu regulativna područja državnih zakona. Ustavno načelo o slobodi kretanja lica, roba, usluga i kapitala iz čl. I/4 Ustava BiH podrazumijeva postojanje jednog vrhovnog suda. Ono propisuje jedinstvenu primjenu državnih zakona koji su donešeni u svrhu uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog prostora: zakoni o autorskim i srodnim pravima, o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, o žigu, o patentu, o industrijskom dizajnu, o zaštiti potrošača, o konkurenciji, zaštiti životne sredine”, kaže Zahirović Pintarić.
Objašnjava da jedinstvenu primjenu može osigurati samo jedan vrhovni sud, što sada trenutno nemamo i što kreira pravnu nesigurnost i pravnu neujednačenost.
“Ovo se ne odnosi samo na krivično zakonodavstvo, dodaje naša sagovornica, već i na niz drugi pravnih oblasti koje su od značaja za građane i građanke BiH i koje ih direktno pogađaju. Ovo nije pitanje koje samo zadire u odnose između entiteta i njihovih nadležnosti, bez konkretnih posljedica na svakodnevni život u BiH”, zaključuje naša sagovornica.
Buka
