Vlast od poslodavca i radnika na svaku marku plaće uzima više od 70 feninga!

Zbog velikih opterećenja uzrokovanih različitim nametima, a prema izračunu nekih nevladinih organizacija u BiH ima ih više od 300 na svim nivoima, bh. privredi prijeti gušenje. Svi dosadašnji sazivi vlasti ovu činjenicu nisu uvažavali. Štaviše, svojim nerazumnim potezima privredu u našoj državi su doveli u situaciju da na svaku isplaćenu marku plaće poslodavac, a dijelom i sam radnik državi moraju platiti 72 feninga.

Nužnost smanjenja

Kada je riječ o Federaciji, od nameta koji se mjesečno plaćaju državi treba u prvom redu izdvojiti 10 posto, koliko iznosi porez na dohodak. Tu su još i doprinosi iz plaće, koji idu na teret zaposlenika, pa se za PIO/MIO izdvaja 17 posto, za zdravstveno osiguranje 12,5 posto te za osiguranje od nezaposlenosti 1,5 posto.

Ni to nije sve, osim ovih nameta koji idu na teret plaća, sam poslodavac mora državi platiti dodatnih šest posto doprinosa za PIO/MIO, četiri posto za zdravstveno osiguranje te 0,5 posto za osiguranje od nezaposlenosti.

Uz se navedeno idu i naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda od 0,5 posto, kao i vodne naknade od 0,5 posto, naknade za turističke zajednice koje se u ovisnosti od sjedišta radog mjesta plaćaju u iznosu od 0,035 do 0,05 posto, te naknade za šume koje se polugodišnje i po završnom računu plaćaju po stopi od 0,07 posto.

Stoga i ne čudi da je prema podacima Svjetske banke Bosna i Hercegovina između 189 zemalja rangirana na 131. mjestu prema kriterijima za „jednostavnost plaćanja poreza“.

Za razliku od naših vlastodržaca, nužnost smanjenja nameta na privredu prepoznala je Evropska unija, te je ovu reformu za buduće sazive vlasti nametnula kao prioritetnu obavezu na evropskom putu BiH.

Raniji prijedlozi

Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra finansija FBiH za poreznu politiku, bio je u radnoj grupi Vlade FBiH koja je u proteklim godinama predlagala određena rješenja za rasterećenje privrede. Međutim, nije bilo političke volje da se one provedu kroz izmjene zakona.

– Krucijalno je pitanje kako smanjiti zbirnu stopu doprinosa na plaću. Bilo je prijedloga da se u prvoj godini ide sa smanjenjem dva procentna poena, te da se to onda radi fazno. Naravno, to onda predstavlja određeni gubitak za fondove, pa se moraju tražiti rješenja kako bi se osigurala njihova stabilnost. Onda se pojavila ideja da se uvedu pune stope na ugovore o djelu, te za sve one naknade koje se isplaćuju u upravnim i nadzornim odborima – kaže Hadžimehanović za „Avaz“.

Hadžimehanović: Sve je do politike vlasti

Smatra da treba raditi na postepenom smanjenju zbirne stope poreza, ali da se kroz druge mjere omogući nesmetano funkcioniranje fondova, te pojača rad kontrolnih organa u sivoj zoni.

– Sve je opet do politike Vlade, odnosno izvršne, ali i zakonodavne vlasti, da to podrži. Mi možemo predlagati svašta, ali moramo čekati usvajanje smjernica i politika nove Vlade u ovom mandatnom periodu – kaže Hadžimehanović.

Bakšić: U prvoj fazi smanjiti zbirnu stopu za 10 posto

Predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić kaže za „Avaz“ da u gotovo svim evropskim zemljama stopa doprinosa iznosi nešto više od 40 posto, te da se BiH također mora kretati u tom pravcu.

– Zbog tolikog opterećenja bh. privreda nije konkurentna na inozemnom tržištu. Ipak, smatram da je nemoguće očekivati dramatične promjene u kratkom vremenskom periodu, ali bi nova vlast trebala, u najmanju ruku, zbirnu stopu smanjiti za 10 posto, a da se onima koji prvi put pokreću biznis izađe ususret sa znatnim poreznim olakšicama, barem u nekom grejs periodu dok ne stanu na noge – cijeni Bakšić.

Autor: A. DUČIĆ – avaz.ba