Vlast BiH obmanjuje Evropu i građane

Tokom prošle godine Vijeće ministara BiH generalno je malo toga uradilo, a posebno se to odnosi na ključne probleme građana.

(Maja Isović – Buka)

Zaključak godišnjeg monitoringa o radu Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara BIH  koje je sprovelo udruženje Centri Civilnih inicijativa je da je vlast BiH nastavila da obmanjuje i Evropu i vlastite građane, odnosno da se bavi sama sobom i vlastitim političkim igrama, intrigama i profitom i tako guraju zemlju u izolaciju i još veću katastrofu.

Prema rezultatima ovog monitoringa aktuelna vlast BiH je po rezultatima dva puta lošija od prethodnog, a čak četiri puta lošija od pretprošlog saziva.

Iz Centra civilnih inicijativa ističu da ni skoro 40 mjeseci od presude Evropskog suda za ljudska prava, nisu otklonjene diskriminatorne odrednice koje našu zemlju stavljaju na stub srama, kao zemlju sa Ustavom propisanom diskriminacijom vlastitih građana. Oni ističu da je doveden u pitanje i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nastavak euro-atlantskih integracija BiH.

“Neodgovornost ovdašnjih političara dovela je čak i do prijetnje da će BiH, nakon desetogodišnjeg članstva, biti izbačena iz Savjeta Evrope i da joj, neće biti priznati rezultati sljedećih izbora. I ni takva dramatična upozorenja ne nailaze ni na kakav odjek kad je u pitanju Parlamentarna skupština i Savjet ministara BiH. Prepuštajući neformalnim, vaninstitucionalnim tijelima odlučivanje o najznačjanijim pitanjima u zemlji, PS BiH je samu sebe dezavuirala, duboko ponizila i obesmislila svoje postojanje. Kao nosioci izvornog, izbornog legitimiteta, poslanici, kao od građana izabrani predstavnici vlasti, pretvorili su se u ponižavajući servis svojih stranačkih lidera, koji misle i odlučuju umjesto njih”, ističu iz ove organizacije.

Napominju da se Parlament od ključnog mjesta političkog života jedne zemlje pretvorio u tehničku službu za formalizovanje dogovorenog na sastancima stranačkih lidera, a oba doma Parlamentarne skupštine BiH su i u prošloj godini nastavila raditi bez usvojenih programa rada, što se, prema riječima iz CCI, bez sumnje odrazilo i na ukupne rezultate Parlamenta, koje najbolje oslikava trenutno stanje u Bosni i Hercegovini.

USVOJEN MALI BROJ ZAKONA

Majda Stojanov, portparolka CCI istakla je da je, prema ovom monitoringu, broj usvojenih zakona zanemariv u odnosu na potrebe zemlje, a nastavljen je, u svjetskim okvirima, endemičan trend obaranja velikog broja zakona.

“U posljednjih nekoliko godina, Parlamentarna skupština BiH usvaja iznimno mali broj zakona, dok je broj odbijenih zakona skoro identičan broju usvojenih, ponekad i nešto veći! Tako je 2010. godine usvojeno 27 zakona, odbijeno 35, u 2011. godini je usvojeno 12 zakona, a odbijeno 15, dok su u prošloj, 2012. godini, usvojena 23 zakona, a odbijeno je 19. Oko 80 odsto zakona koji su pali u PS BiH u periodu 2006 – 2012. godina oboreni su negativnim entitetskim glasanjem. Posebno zabrinjava odnos prema novim, takozvanim temeljnim zakonima”, objasnila je Stojanova.

 

Savjet ministara BiH

 

Dodaje da su u posljednje dvije godine, ne računajući zakone o Budžetima, usvojena tri temeljna zakona, a sve ostalo su bile samo izmjene i dopune postojećih zakona, a tokom dvije godine odbijeno je čak 13 temeljnih zakona, među kojima se nalaze i zakoni bitni za euro-atlanski put BiH.

“Tokom prošle godine Vijeće ministara BiH generalno je malo toga uradilo, a posebno se to odnosi na ključne probleme građana. Samo petnaest mjera, ili tek 1,3 odsto od ukupnog broja realizovanih tačaka na održanim sjednicama Vijeća ministara BiH tokom 2012. godine, može ozbiljnije uticati na rješavanje najznačajnijih problema građana BiH. Rezultat je još lošiji ako znamo da se među tih petnaest izdvojenih mjera nalazi i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u BiH, a koji je u međuvremenu, odbijen u Predstavničkom domu PS BiH”, rekla je Stojanova.

NEREALIZACIJA MNOGIH OBAVEZA

Prema ovom monitoringu nerealizovana je čitava gomila preuzetih obaveza, u vidu zakona i strategija, važnih za euro-atlantski integrativni put BiH, a tokom prošle godine BiH je ponovo bila najlošije ocijenjena zemlja u regionu, od strane Evropske komisije.

Posjetimo, da je osim već pomenute presude Suda za ljudska prava, Savjet ministara BiH po preuzetim obavezama trebao realizovati: Strategiju socijalne uključenosti BiH, jedinstveni Zakon o sudovima BiH, Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH, Zakon o javnim nabavkama, Strategiju za razvoj sistema infrastrukture kvaliteta i horizontalnih koordinacionih mehanizama, Sveobuhvatnu strategiju ruralnog razvoja, državni Zakon o unapređenju malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, Energetsku strategiju, uskladiti Carinski zakon BiH sa Carinskim kodeksom EU, uspostaviti Agenciju za zaštitu životne sredine BiH, i druge obaveze.

Iz Centra civilnih inicijativa ističu da je u utvrđivanju zakona tokom prošle godine najproduktivnije bilo Ministartsvo pravde, a najlošije ocjene dobilo je Ministarstvo prometa i komunikacija.

“Na prijedlog Ministarstva pravde, na čelu sa ministrom Barišom Čolakom, Savjet ministara BiH, tokom 2012. godine, utvrdilo je ukupno 11 zakona, što je više od trećine od ukupnog broja utvrđenih zakona. Najlošije u realizaciji zakonodavnih aktivnosti je bilo, bez sumnje, Ministarstvo prometa i komunikacija, na čelu sa ministrom Damirom Hadžićem, koje je planiralo 10 zakona, a utvrdilo – tek jedan”, objašnjavaju rezultate monitoringa koji je sproveden.

Majda Stojanov  je istakla da je saradnja Savjeta ministara i Parlamentarne Skupštine BiH je i dalje nekoordinisana i neproduktivna.

“Za dvanaest mjeseci prošle godine od 29 zakona koliko je u tom periodu utvrđeno na Vijeću ministara BiH, Parlamentarna skupština je usvojila tek 8, plus tri zakona o Budžetu – za 2011, 2012. i 2013. godinu. Istovremeno, 6 zakona je odbijeno ili vraćeno. Među odbijenim zakonima Vijeća ministara iz 2012. godine su i tri temeljna zakona (Zakon o udruženjima BiH, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakon o fondacijama), a sva tri su pala korištenjem mehanizma entitetskog glasanja poslanika iz RS. Sa druge strane, među usvojenim zakonima temeljni su samo pomenuti zakoni o budžetima. Posmatrajući odnos planiranog i usvojenog, u 2012. godini, dolazimo do podatka da je od 63 zakona planiranih, Programom rada Vijeća ministara, u Parlamentu, procedura usvajanja završena za njih samo – sedam”, istakla je Stojanova.

Na kraju se ističe da je svako poređenje sa zemljama iz okruženja porazno za BiH, jer sve vlade regionalnih zemalja mnogo više rade i imaju višestruko bolje rezultate.

Trebamo napomenuti da je tokom prošle godine, Savjet ministara BiH održao 35 zasjedanja, dok je za isti period Vlada Republike Hrvatske održala duplo više, a Vlada Srbije čak tri puta više sjednice od kolega iz BiH. Savjet ministara BiH za godinu dana utvrdio je 29 zakona, za isto utrošeno vrijeme Vlada Crne Gore utvrdila je duplo više (tačnije  61), Vlada Srbije tri i po puta više (104) a Vlada Hrvatske pet puta više (148).

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close