Erdogan je naljutio Moskvu i sada plaća visoku cijenu
Rusija uvela dug popis sankcija Turskoj – Erdogan je naljutio Moskvu i sada plaća visoku cijenu
Na kraju se i to dogodilo i osim vojnog odgovora, pojačanih zračnih napada uz tursku granicu, raspoređivanja sustava S-400 u bazi Hmeymim u Siriji i ruskog ratnog broda Moskva koji je uperio svoje projektile ka sirijsko-turskoj granici, zbog obaranja ruskog vojnog zrakoplova Su-24 od strane turskog zrakoplova F-16 ruski predsjednik Vladimir Putin je jučer potpisao dekret koji sadrži dugačak popis gospodarskih sankcija protiv Turske. Kao razlog donošenja ove uredbe se navodi “sigurnost ruskih građana”.
Prema uredbi potpisanoj jučer, 28. studenog, predsjednik Vladimir Putin je naredio vladi:
1. Zabraniti uvoz određenih proizvoda iz Turske.
2. Zabraniti ili privremeno obustaviti poslovanje tvrtki koje su pod turskom nadležnosti.
3. Zabraniti ruskim poslodavcima da od 1. siječnja 2016. godine zapošljavaju državljane Turske.
4. Hitno Tursku obavijestiti o promjenama useljeničkih zakona, posebice o obustavi politike bezviznog režima za građane Turske koji je bio na snazi od 2011. godine, prema kojem su turski građani mogli ostati u Rusiji 30 dana i ruski građani 60 dana u Turskoj bez traženja viza.
5. Ruske tvrtke moraju obustaviti suradnju s Turskom u turističkom sektoru.
6. Poništiti sve čarter letove između Rusije i Turske dok sadašnja uredba ostaje na snazi.
7. Povećati granične kontrole u vodama Crnog mora i Azovskom moru kako bi se spriječio ilegalni tranzit i boravak stranih brodova u ruskim lukama.
Međunarodni analitičar Juan Manuel Karg smatra da će uredba koju je potpisao predsjednik Putin uvelike povrijediti tursko gospodarstvo. On je dodao da se ruski predsjednik usredotočio točno na one mjere koje utječu na gospodarstvo, jer je time htio najviše povrijediti Erdogana.
Posljedice za Tursku?
Od 2001. godine je bilateralna trgovina između Turske i Rusije s 4,3 milijarde porasla do 31 milijarde dolara u 2014. Krajem prošle godine je Erdogan obećao da će do 2020. godine povećati bilateralnu trgovinu između Rusije i Turske na 100 milijardi dolara.
Rušenje ruskog bombardera je udar na bilateralnu trgovinu vrijednu više od 30 milijardi dolara godišnje, te na više od 2 milijarde akumuliranih međusobnih investicija. Uzimajući u obzir trgovinu uslugama, brojke su čak i veće, jer je prošle godine obujam prodaje roba i usluga između dvije zemlje iznosio gotovo 44 milijarde dolara.
Turistički sektor također može doživjeti nepopravljive gubitke, jer su samo 2014. godine ruski turisti turskom gospodarstvu donijeli dobit od 3,7 milijardi dolara, što je oko 12% ukupnih turskih prihoda od turizma.
Kraj slobodne trgovinske zone
U ožujku ove godine je zamjenik ministra gospodarstva Turske, Adnan Yildirim, rekao kako je na dnevnom redu pitanje stvaranja zone slobodne trgovine između Rusije i Turske. Prije mjesec dana je ruski ministar razvitka Aleksej Uljukajev rekao da se dvije zemlje pripremaju sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini u uslugama i ulaganjima.
Osim toga, Tursku se smatralo za prirodnog kandidata za članstvo u Euroazijsku ekonomsku uniju, jer je geografski važna zemlja s gospodarstvom koje se brzo razvija.
Energetski sektor
2014. je Rusija isporučila Turskoj 27,3 milijarde kubnih metara plina, što predstavlja oko 60% potrebe Ankare. Dakle, Turska u velikoj mjeri ovisi o ruskom plinu i bez ove opskrbe bi tursko gospodarstvo jednostavno propalo. Naravno, to je najjači adut u rukama Rusije.
Plin se isporučuje preko Ukrajine i kroz plinovod “Plavi tok” koji prolazi kroz Crno more. Prošle godine su ruski Gazprom i turska državna tvrtka Botas potpisali memorandum o izgradnji drugog plinovoda kroz Crno more, “Turski tok”, kojim se namjeravalo zamijeniti zbog Europske unije i Bugarske propali projekt “Južni tok”.
Rusija uvodi obavezne vize za turske državljane
“Rusija od 1. siječnja 2016. suspendira bezvizni režim za građane Turske”, izjavio je u petak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nakon sastanka sa svojim sirijskom kolegom Walidom Al-Muallemom. “Prijetnje iz te zemlje (Turske) su stvarne”, rekao je Lavrov, što je po njemu glavni razlog ukidanja bezviznog viznog režima.
Rušenje ruskog Su-24 u Siriji
Rusko Ministarstvo obrane tvrdi i dalje da je ruski Su-24 letio u Siriji u blizini turske granice i da je u trenutku obaranja od strane turskog ratnog zrakoplovstva bio isključivo na teritoriju Sirije. Moskva je javno objavila svoja vojna izvješća, dok Ankara to još nije učinila.
U incidentu je ubijen jedan ruski pilot i jedan marinac koji je sudjelovao u akciji spašavanja, a likvidirani su od strane milicija Turkestanske islamske stranke koja se bori u sjeveru Latakije. Danas su islamističke milicije povezane s vladom u Ankari turskoj isporučili tijelo ubijenog ruskog pilota, kojeg su držali pet dana.
Tijelo pilota ruskog zrakoplova Su-24, potpukovnika Olega Peškova, biti će isporučeno u Tursku, te potom prebačeno u Rusiju. Noćas smo iz Sirije prebacili tijelo poginulog ruskog pilota u Hatay na jugu Turske, gdje je pravoslavni svećenik pravilo obavio potrebnu ceremoniju. Tijelo će biti predano ruskoj strani”, izjavio je turski premijer Ahmet Davutoglu, prenosi Pogled.
Izgleda da Turska čini sve kako bi ublažila napetosti. Kako potvrđujeBBC, turski premijer Erdogan je čak izjavio “kako mu je žao što se ovaj incident dogodio”, ali se odbio službeno ispričati Rusiji.
Erdogan će morati platiti zbog sukoba s “ruskim medvjedom”
Turska će morati platiti za sukob s Rusijom, a Erdogan ne može učiniti ništa da se suprotstavi Kremlju, citirajući više njemačkih medija prenoseINOTV i RT.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dajući pomirljive i oštre izjave nije mogao učiniti ništa da zaustavi Kremlj. Prema nekim njemačkim analitičarima, naljutio je “ruskog medvjeda” i sada će morati platiti.
Predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana se često uspoređivalo s liderom Kremlja, Vladimirom Putinom, piše Der Tagesspiegel. Međutim, sukob s ruskim predsjednikom baca sumnju na njegovu vjerodostojnost, kaže autor Thomas Seibert.
“U pitanju nisu samo trgovinski odnosi s Moskvom ili opskrba plinom, nego i turski planovi za izgradnju tampon zone u Siriji. Erdogan želi stvoriti Novu Tursku, koja bi, kao nezavisna regionalna sila, provodila svoje interese na Bliskom istoku, ali Rusija može poremetiti te planove”, piše Seibert.
Semih Idiz, kolumnist lista Hürriyet, ne isključuje da se u ovim okolnostima simpatizeri Turske na sjeveru Sirije nađu pod pojačanom vatrom ruskog zrakoplovstva i dodaje da je Erdogan naljutio “ruskog medvjeda” i sada mora platiti.
“Erdoganova teza da je Turska stvarna regionalna sila na Bliskom istoku je uzdrmana. Nakon incidenta s ruskim zrakoplovom Su-24 je Erdoganov viši suradnik Yiğit Bulut za list Star napisao da je Turska velika zemlja koja neće dopustiti da joj se bilo tko miješa u njezine unutarnje poslove. Turski predsjednik je sam rekao da cijelu regiju koja se proteže od Balkana do Kavkaza i sjeverne Afrike smatra područjem suverenih interesa Ankare. Međutim, u stvarnosti je stanje drugačije i Erdogan nema ništa čime bi se suprotstavio ruskoj akciji u Siriji”, tvrdi Thomas Seibert.
Prema njegovim riječima, Moskva će nastaviti bombardiranje, možda još većim intenzitetom.
“Ruska intervencija u sirijskom sukobu je pokazala razliku između svjetskih i regionalnih sila. Naravno, Moskva također pokušava izbjeći ozbiljan sukob s Ankarom, ali ne vjerujem da će Putin incident sa Su-24 ostaviti bez odgovora”, izjavio je istaknuti turski politički analitičar Behlül Özkan.
“Vjera u riječi Erdogana da je Turska nezavisni igrač na Bliskom istoku je poljuljana”, kaže Seibert. Turski lider se gubi između mekih i oštrih izjava. On s jedne strane izjavljuje da se u odnosima s Rusijom Ankara vodi parolom: “Mir, dijalog i diplomacija”. S druge strane snažno negira optužbe Moskve i izjavljuje kako bi Putina trebalo biti “sram” što je izjavio da Turska podržava “Islamsku državu”. Međutim, Erdogan je upozorio da će njegova zemlja i dalje pucati na ruske zrakoplove koji povrijede njen prostor, ali ta zastrašivanja sigurno neće utjecati na Moskvu”, zaključuje njemački novinar.
Nakon pojačanih vojnih akcija uz tursku granicu, ruskih vojnih brodova koji provociraju službenu Ankaru i kroz tjesnac Bospor namjerno prolaze ne ističući tursku zastavu, što je jasna poruka manjka poštovanja prema službenoj Ankari, danas stiže paket ruskih sankcija na koje će Turska teško odgovoriti.
Ne samo to, nego neki analitičari za turskog predsjednika Erdogana čak predviđaju najcrnji scenarij i da bi ga njegova tvrdoglavost mogla stajati mjesta turskog predsjednika.
“Ruske sankcije bi mogle dovesti do udara u Turskoj”
Vladimir Putin je potpisao dekret koji sadrži dugačak popis gospodarskih sankcija protiv Turske. Neki stručnjaci vjeruju da ove sankcije mogu izazvati društvenu eksploziju u zemlji i da će dovesti do udara. Uz ovako veliku bilateralnu trgovinu, prekid nekih gospodarskih kontakata između dvije zemlje može dovesti do recesije u Turskoj, smatra ekonomski analitičar Nikita Kričevski, prenose ruske novine Komsomolskaya Pravda.
“Trenutno je stopa nezaposlenosti u Turskoj oko 11% i jasno je da će zbog zabrane uvoza određenih turskih proizvoda i prekida suradnje s turskim turističkim sektorom od strane ruskih tvrtki još više ljudi ostati bez posla. Pod tim uvjetima, može se dogoditi društvena eksplozija, vjeruje Kričevski. U tom smislu, možemo predvidjeti da neće biti vlada ta koja će ukazati da je bio kriv Recep Tayyip Erdogan i da treba brzo obnoviti odnose s Rusijom. To bi mogla učiniti vojska, ali ona neće razgovarati se Erdoganom. Vojni vrh i dalje gaji žestoku mržnju prema trenutnom turskom predsjedniku i on bi mogao biti svrgnut vojnim udarom”, kaže ruski analitičar.
Istina, turski se predsjednik potrudio da proteklih godina vojsku “očisti od nepoćudnih kadrova” koji bi ga mogli svrgnuti, jer je svjestan da to ne bi bilo nikakvo čudo u Turskoj. Kako će se turski predsjednik i vlada nositi s novim teškoćama, nije lako prognozirati. Međutim, poznato je da su Erdogan i njegovi najbliži suradnici, kada su se osjetili ugroženima, uvijek posezali za brutalnom represijom. Dakle, svi scenariji su mogući, pa čak i da turski vojni vrh odluči da je dosta bilo Erdoganovog “igranja” s “Novim Osmanskim carstvom”, svađe sa susjedima i velikim svjetskim silama, jer će račun na kraju ionako platiti turski narod.
