Primjeri uvođenja nacionalnih kvota na izbornim listama

Ilustracija: Šukrija Meholjić
Autor

Pozivam sve političke stranke i NGO sektor da povede aktivnosti kako bi se promijenile konkretne izmjene izbornog zakona.

Ovaj članak predstavlja nastavak ranijeg članka o potrebi ukidanja tzv. „nacionalnih stranaka“. Za razliku od ranijeg članka, koji je bio više teorijske prirode, ovaj bi pokazao neke praktične primjere. Kao što je već istaknuto, obrazac političkih subjekata koji se nazivaju „nacionalne stranke“ je moguće razbiti uvođenjem obaveznih kvota pripadnika koji dolaze iz reda konstitutivnih naroda i Ostalih na izbornim listama. Nacionalne kvote već postoje za Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske, kao i za čitav niz drugih institucija na BH nivou i nivou entiteta i kantona i zakonodavnog i sudskog i izvršnog tipa vlasti. Jedino gdje ne postoji zagarantirano pravilo nacionalnih kvota jesu izborne liste, što je direktno ugrožavanje nacionalnih prava konstitutivnih naroda i Ostalih. Tako postoje izborne liste koje su ili potpuno jednonacionalne ili u velikoj većini sačinjene od pripadnika jedne od konstitutivnih nacija. To je sukladno ustavnim odredbama o ravnopravnosti konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH direktno kršenje načela ravnopravnosti.

Da bi se spriječila neravnopravnost konstitutivnih naroda po ovom pitanju, potrebno je kao i u slučaju sprečavanja neravnopravnosti po rodnoj pripadnosti uvođenje obaveznih kvota. Pa kao što postoji obavezna kvota na izbornm listama za žene, potrebno je imati i takve kvote za pripadnike sva tri konstitutivna naroda i one iz reda Ostalih. Znači svaki politički subjekt koji izlazi na izbore bi morao na svojim izbornim listama za BiH, entitetske, kantonalne i gradske nivoe da ima najmanje 20 % pripadnika konstitutivnih naroda i najmanje 10 % iz reda Ostalih. To naravno podrazumijeva izmjenu izbornog zakona, što uopće nije teško izvesti. Riječ je o jednom stvarno sitnom zahvatu u obimni izborni zakon, kojim bi se stvarno osigurala ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i onih iz reda Ostalih. Mislim da je to rutinska stvar, koja u suštini uopće ne mijenja ustavni poredak niti ustaljene zakone. Usvajanjem ove minorne stavke u izbornom zakonu, bi se spriječila majorizacija nad bilo kojem konstitutivnom narodu na bilo kojem dijelu BiH. Ujedno bi i Ostali dobili priliku da budu u dovoljnoj mjeri zastupljeni.

Te kvote bi se mogle praktično vrlo lako primijeniti za izborne liste na nivou izbora za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske, skupštine svih 10 kantona i skupštinu distrikta Brčko. Na općinskom nivou je postojanje nacionalnih kvota iz praktičnih razloga teže provoditi, ma ne bi trebalo na tome pretjerano insistirati, osim možda u većim gradovima.

Kako bi to praktično izgledalo, najbolje možemo vidjeti na primjerima izbornih lista za Zastupnički dom FBiH i Narodnu skupštinu RS. U prvom slučaju, ako bi SDA imala npr. 98 kandidata za Zastupnički dom, od njih bi najmanje po 19 moralo biti sprske ili hrvatske nacionalnosti, 9 iz reda ostalih i najviše 49 iz reda bošnjačke nacionalnosti. Ako bi HDZ imao npr. 98 kandidata za Zastupnički dom, od njih bi najmanje po 19 moralo biti sprske ili bošnjačke nacionalnosti, 9 iz reda ostalih i najviše 49 iz reda hrvatske nacionalnosti. U Narodnoj skupštini RS, SDS i SNSD bi ako bi imali po oko 83 kandidata, od njih bi najmanje po 16 moralo biti bošnjačke ili hrvatske nacionalnosti i 8 iz reda Ostalih.

Pozivam sve političke stranke i NGO sektor da povede aktivnosti kako bi se promijenile konkretne izmjene izbornog zakona.

 

Publicola
tacno.net

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close