Zašto predajem filozofiju u osnovnoj školi?

U svojoj biti, filozofija znači misliti i dobro rasuđivati. Ona je učenje kako biti logičan, kako predstaviti argumente i uočiti one loše

Autor: Giacomo Esposito (theguardian.com)
Izvor fotografije: flickr.com

Kad god kažem ljudima da predajem filozofiju u osnovnoj školi, reakcija je uglavnom ista. Lice im napravi izraz nevjerice dok zamišljaju kako podučavam Wittgenstenov Tractatuszapanjenim sedmogodišnjacima. Stvarnost je, međutim, posve drugačija – filozofi se rijetko kad i spominju, a dugačke riječi su svedene na minimum – no ipak temeljno pitanje ostaje: čemu sve to? Ne bi li djeca trebala učiti čitati i pisati, a ne mozgati o tome prave li stabla u nenaseljenim područjima ikakav zvuk kada padaju?

Filozofiju sam počeo u osnovnim školama predavati kroz organizaciju „Philosphy Foundation“ početkom godine. Nakon što sam diplomirao filozofiju prije četiri godine, činilo mi se pametnim staviti diplomu u praksu, posebno kad ima vrlo malo toga što se s tim može raditi izvan akademije. No, dok je broj poslova s riječju „filozofija“ u njihovom naslovu ograničen, vještine i tehnike koje sam naučio na univerzitetu dobro su mi dolazile od kada sam otišao – osobito što me privlačila ideja da ih predajem djeci.


Mislim da ljudi često pogrešno smatraju ovu primjenu kroz sva područja kao ne postojanje primjene u bilo kojem području te tako proglašavaju filozofiju beskorisnom. Moje iskustvo govori upravo suprotno


Satove koje držim obično počinju pričom ili kratkim „poticajom“ koji oslikava tradicionalni filozofski problem, ali ga uokviruje kako bi uključio mlađe slušateljstvo. Priča potom završi pitanjem i nastavi se raspravom. Za vrijeme predavanja pokušavam zauzeti zadnje mjesto; tu sam da djeci pomognem izraziti vlastito mišljenje, no na njima je da odluče u kojem će smjeru ići rasprava i, što je najvažnije, što oni sami misle. Zapravo, umjesto da se kaže kako poučavam filozofiju, točniji opis moga posla jest da „radim“ filozofiju s djecom.

Djeca mogu fantastično filozofirati. Njihovoj prirodnoj dispoziciji za čuđenje svijetu dana je puna sloboda za vrijeme lekcija. Nedavno sam predavao o putovanju kroz vrijeme. Kao odgovor na tvrdnju da je vrijeme osjećaj, desetogodišnji dječak ozbiljno je promišljao oko minutu i ona rekao: „Vrijeme je drukčije za nas nego što je za svemir, jer 100 godina za svemir prođe u trenutku, no nama se čini kao puno vremena … pa je vrijeme pomalo nešto kao osjećaj.“

Ne samo da je ovo nevjerojatna misao sama po sebi, nego pogledajte kako je prezentirana kao argument za određeni stav. Dječak podržava tvrdnju da je vrijeme osjećaj navodeći primjer kako se ono „čini“ drugačijim iz druge perspektive i stoga konačno nema fiksnog objekta stvarnosti.

U svojoj biti, filozofija znači misliti i dobro rasuđivati. Ona je učenje kako biti logičan, kako predstaviti argumente i uočiti one loše. Da, to se često radi čudnim, nevjerojatnim primjerima, koji mogu izgledati – i stoga biti irelevantni – izvan stvarnog svijeta (kao drvo u šumi). No, ove vježbe mentalne gimnastike vježbaju um da misli jasnije i kreativnije, što koristi svim aspektima života.

Mislim da ljudi često pogrešno smatraju ovu primjenu kroz sva područja kao ne postojanje primjene u bilo kojem području te tako proglašavaju filozofiju beskorisnom. Moje iskustvo govori upravo suprotno. Osim što prirodno uče načiniti argument, djeca su isto tako pozvana da ih preispituju – kako svojih drugova iz razreda tako i svoje vlastite. Kada se čini da je u čitavom razredu došlo do čvrstog, nepokolebljivog konsenzusa, potrebno je samo da im kažem da se stave u cipele „zamišljenoga nekog tko se ne slaže“ pa da se ruke krenu dizati.

Što više podučavam, sve sam uvjereniji da je učenje propitivanju samoga sebe najveća korist filozofiranja. Poučavajući djecu da preispituju svijet ne samo iz svoje perspektive, filozofija njeguje generaciju radoznalih umova koji će odrasti dovodeći u pitanje pretpostavke koje nas zadržavaju. I nadajmo se, jedan od njih mogao bi konačno riješiti pitanje: pravi li stablo zvuk?

S engleskog preveo Hrvoje Vranješ

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close