Vjekoslav Bevanda: Nadam se da nakon izbora neće biti političkih kriza i da će se vrlo brzo formirati vlast

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda bio je gost ovosedmičnog Dnevnika plus sa Ognjenom Blagojevićem. Razgovarano je, između ostalog, o radu Vijeća ministara, Federaloj vladi, aranžmanu sa MMF-om, berlinskoj konferenciji, te oktobarskim izborima.

TV1: Predsjedavajući  ste Vijeća ministara BiH, koje je kočeno sa svih strana? Je li neko bio više kočen od Vas?

BEVANDA: Ne znam. Rekao bih da smo u nešto više od dvije i po godine mandata prošli kroz tri faze. Prva faza je poslije 17 mjeseci političke krize i nepostojanja Vijeća ministara, konačno formiranje Vijeća ministara BiH. Zatekla nas je apsurdna situacija jer smo prije svega trebali usvojiti tri budžeta. Na fiskalnom vijeću trebali smo domnijeti globalni fiskalni okvir i usmjeriti neke stvari. Čini mi se da je to vrijeme bilo obilježeno entuzijazmom članova Vijeća ministara. Vrlo brzo smo završavali briselske obveze, tako da sam bio veliki optimista na početku.

Međutim, nakon toga došla je druga godina, mješovita i šarolika, obilježena rekonstrukcijama i konstrukcijama. Posljednjih pola godite to ne liči na ono što bi trebalo biti Vijeće ministara BiH.

Kočenja je bilo jako puno. Možda je i najgora stvar, nakon zadnje rekonstrukcije, odnosno smjene Fahrudina Radončića i Edite Đapo, to što imamo apsurdnu situaciju da u Vijeću ministara postoje samo dva Bošnjaka, četiri Hrvata i četiri Srbina. To me nimalo ne raduje. To je jedna od stvari koja stvara probleme. Dva čovjeka ne dođu i nema nacionalnog kvoruma. Par puta nam se to događalo i odgađali smo sjednice.

Možda sam iluzionista i vjerujem da treba imati odgovornost kada radite u Vijeću ministara, to je časna funkcija i sjednica Vijeća ministara je iznad svih obveza, ali vidjećemo sutra da li ćemo imati kvorum, pa onda i nacionalni kvorum.

TV1: Hoćete li na normalan način moći provesti kraj mandata i kako biste ocijenili dvoipogodišnji aktivni mandat?

BEVANDA: Prva godina mandata mislim da je bila odlična, druga godina srednja, a zadnja jako loša.  Moramo privesti mandat i nećemo završiti izborima. Smatram da će poslije 12. oktobra sve biti drugačije, jer će se znati rezultati. Nadam se da će se brzo pristupiti formiranju vlasti. Sve do izbora novog Vijeća ministara mi moramo nastaviti raditi. To je tehnički mandat, ali ima jako puno tehničkih stvari koje stoje. Nadam se brzom formiranju Parlamenta, nakon toga i Vijeća ministara, jer smatram da BiH i svi njeni građani ne zaslužuju političku krizu od 17 mjeseci. To može donijeti jako loše stvari i nadam se da će vlast na svim nivoima biti jako brzo formirana.

TV1: Je li upitan aranžman sa MMF-om, odnosno deveta i deseta tranša?

BEVANDA: Treba jednostavno ispuniti uslove. Mi smo imali zadnji pregled prije par dana, prošli smo te preglede. Postoje strukturalne odrednice i na nivou entiteta. Bio je zakon o carinskoj politiciji na nivou države. Žao mi je što taj zakon  zbog nedostatka entitetske većine iz RS nije prošao, mada je predlagač zakona, potpuno urađenog po direktivima EU, upravo bio ministar Boris Tučić iz RS.

Sve je do nas i nema velike filozofije. Zna se na šta smo se obvezali, ali ljudi zaborave da do drugog pregleda treba izvršiti neke obveze. Kočnica je i zbog rokova. Što prije ispunimo uslove, tim prije će nam biti odobren nastavak aranžmana.
TV1: Je li nam to, na neki način, omča oko vrata?

BEVANDA: MMF je kvalifikacija za nešto dalje. Treba reći pod kojim se uslovima zadužujemo kod ove institucvije. Najveća stopa  je 1,34 posto na godišnjem nivou. To je najjeftiniji novac. Da li se taj novac koristi onako kako treba, da li se prave reforme, to je druga stvar.

TV1: Da li se novac koristi u prave svrhe?

BEVANDA: Državni nivo BiH se ne može zadužiti. Sva zaduženja idu na entitete, kantone ili opštine. Država je garant za obveze i ima mehanizam direktne naplate sa jedinstvenog računa uprave, jer je vanjski dug prioritet, tako da rizika za vraćanje nema.

Istovremeno, dolaze krize budžeta nižih nivoa vlasti, što je očito, ma šta ko govorio o tome.

TV1: Pojedini međunarodni zvaničnici ovih dana tvrde da vlasti u BiH nisu ništa uradile da odgovore na potrebe građana nakon poplava , iako su međunarodne institucije osigurale više od pola milijarde eura za pomoć, da su bh. vlasti taj novac iskoristile za krpljenje budžetskih rupa. Je li to tačno ?

BEVANDA: Vijeće ministara donijelo je zakon, a nakon toga izmjenu budžeta, uputili ga u Parlament. Mi smo jedini nivo vlasti koji je izmjenio, da bi mogli raditi rebalans jer nije postojala zakonska mogućnost. Deset miliona smo iz našeg ograničenog budžeta izdvojili. To je brzo prošlo parlamentarnu proceduru. Taj novac smo uputili entitetskim vladama strogo namjenski. U odluci stoji da se sredstva distribuišu kantonima i opštinama, u skladu sa zvaničnom procjenom štete, koju su radili UN, Evropska komisija, Svjetska banka i domaće vlasti.

Taj novac trebalo je da završi kod onih koji su u stanju potrebe, kod stradalnika ovih poplava. Sigurno je da oni koji su stradali nisu adekvatno obeštećeni. Počela je školska godina, a većina škola nije obnovljeno, većina domova nije obnovljena. Sa terena čujemo da nužna pomoć ljudima nije stigla. To je pitanje za one koji konzumiraju novac. Ako je sa Svjetskom bankom ugovoren kredit, ako je sa MMF-om ugovoren brzi kredit, on je transferiran i povučen sa računa Centralne banke, usmjeren entitetima i pitanje je za entitetske vlasti kako novac distribuišu dalje.

TV1: Njemačka kancelarka Angela Merkel je nedavno održanu konferenciju u Berlinu označila kao “uvod u četiri godine šansi za zemlje ovog regiona”. Šta BiH treba uraditi da u naredne četiri godine riješi ključne probleme?

BEVANDA: Biću totalno direktan. TV1 bila je jedna od rijetkih televizija koja je pratila konferenciju u Berlinu. Čini mi se da je efekat te konferencije u pojedinim medijima totalno zamračen. Tačna je definicija “četiri godine šanse”. Sve je do nas.

Nadam se da nakon izbora neće biti manipulacija i političkih kriza, te da će se vrlo brzo formirati vlast.  Nama je otvorena mogućnost i potencirao bih dvije stvari. Ponovo stavljenje u žižu regionalnih projekata, kao što je jadransko – jonska autocesta, ali i segment malih i srednjih preduzeća. Njemačka je u tom segmentu pružila punu podršku, bez posrednika, priča i implementatora. Dakle, konkretno povezivanje preduzeža iu regije i njemačke privrede. Zadužila je ljude koji će to raditi. Sve informacije prenio sam relevantnim ljudima.

Zbog kratkoće mandata, žao mi je što neću biti direktni učesnik, jer bih uživao da kapilarno učestvujem u tome, jer je to velika šansa. Sve je do nas. Ukoliko pod hitno nakon izbora ne budemo riješili pitanje, koje je pored presude Sejdić – Finci sve više dolazi do izražaja, a to je briselska nulta opcija – mehanizam koordinacije. Bez toga, valjaćemo se u blatu i nećemo doći do rješenja, a sve više ćemo zaostajati.

TV1: Izrazili ste nedavno nadu da će BiH postati cestovno moderno čvorište. Kako gledate na te rezultate u oblasti cestogradnje, autoputa konkretno?

BEVANDA: Već sedmu godinu, koliko sam u politici, živim i pokušavam podvući da je jadransko – jonska autocesta naša životna šansa. Donedavno mi se činilo da nema interesa za to. Uz izgradnju Koridora 5 C, mi stvarno postajemo čvorište. Tereti kreću i počinje se pokazivati ekonomska isplativost. Bez tereta, bez šlepera i svega ostalog, to je ništa.

Dalmatina završava na Bijači. Vrlo je lijepo da možete doći na autocestu i možete ići gdje god hoćete, povezani ste sa svijetom.

Autocesta nije rezultat rada ni ovog Vijeća ministara ni ove Federalne vlade, nego nešto što je započeto za vrijeme Vlade Hadžipašića, nastavljano u Federalnoj vladi Brankovića i Mujezinovića. U tom mandatu zaključeni su svi kreditni ugovori. Dionica koja je tada izgrađena finansirana je iz EBRD kredita. Nažalost,  morao sam kod tužitelja dati izjavu jer sam bio učesnik u zaključivanju ugovora o kreditu. Ponosan sam što sam bio dionik toga. Drago mi je što su ovi potrošili novac i nadam se da će i taj dio autoceste biti završen, jer se poklapa sa dijelom jadransko – jonske. Ako dođemo do Počitelja, onda je još problem da dođemo do granice sa Crnom Gorom. Šansa za osiguranje novca za to je upravo berlinski skup.  To je prioritet za budućnost naše djece.

TV1: Dosta ste kritični prema aktuelnoj Vladi Federacije. Na Vaše ocjene da se Vlada zadužuje po nepovoljnim uslovima, premijer Nikšić je prošlog utorka u Dnevniku plus odgovorio da se za razliku od prethodne Vlade, koja se zaduživala u komercijalnim bankama, aktuelna zadužuje po manjim kamatnim stopama, da je smanjen unutrašnji i vanjski dug, te da bi u konačnici volio sa vama sučeliti argumente?

BEVANDA: Svako bira kako že se ponašati, živjeti i komunicirati. Kritičan sam zbog načina na koji je Vlada formirana. Ne može niko izbrisati da je poništena odluka CIK-a i da je formirana onako kako jeste. To je činjenica i nadam se da se takvo nešto nikada više neće ponoviti. Za više od dvije i po godine mandata nikada lično nisam pomenuo nijednom ministra ili zvaničnika. Predizborno je vrijeme i vjerovatno je dotični gospodin iskoristio prostor za predizborni skup. Trebao je reći i da su kamate za trezorske zapise na mjesečnom nivou. Pomnožite to sa 12 i vidjećete koliki je to iznos.

Činjenica je da je 2008. godine Federacija bila pred bankrotom, kao i RS. Tada sam bio inicijator u Vašingtonu, nakon godišnje skupštine MMF i Svjetske banke, skretio sam boravak i došao ovamo, jer je već počela svjetska ekonomska kriza. Davao sam intervjue i bio napadan da pričam o nečemu virtuelnom, da će nas globalna ekonomska kriza zaobići. Pitao sam koliko košta novac MMF-a, a oni su mi rekli da je pod povoljnim uslovima 1,34 posto godišnje.

Međutim, bili smo u situaciji da smo imali prazan trezor. Jednostavno, stalo je sve. Trebalo je preživjeti. Mislio sam da će to trajeti tri – četiri mjeseca. Sa Vladom RS i Vijećem ministara BiH pokrenuli smo intenzivne pregovore sa Svjetskom bankom i MMF-om. Život nije mogao stati. Onda smo napravili nešto na šta sam ponosan. Napravili smo sindicij pet banaka. Sve banke nisu htjele ući u to. Zadužili smo se po kamatnoj stopi 7,99 posto na godišnjem nivou. Taj aranžman je trajao 42 dana. Za 42 dana uspjeli smo dobiti novac od MMF-a, uspjeli dogovoriti kredite sa Svjetskom bankom po nula posto kamate. Otvorili smo DPL i isti dan kada smo primili ta sredstva, komercijalnim bankama smo vratili novac.

Šta imamo ovdje? Je li ovo dobro, koliko ti treba, ne trebaš na parlament, ne trebaš ništa, trezorski zapis emitiraš, politički natjeraš banke da ti to otkupe, povučeš novac, osiromašiš privredu, povučeš novac iz civilne zaštite, iskoristiš ga za krpljenje budžetskih rupa, od vodnog područja sve potrošiš, dođe poplava i onda se kaže novac je tu, samo ga vi ne vidite. To je podbudžetski novac. Nisam mogao da vjerujem da su po dolasku na vlast prevrnuli svaki papir koji je ostao iza mene i da su se pisale krivične prijave. Čuo sam žal kako to još nisam procesuiran…

TV1: Kakav nam je sad trezor?

BEVANDA: Stabilan je. Za poplave smo izdvojili deset miliona. Bez ikakvih drama ćemo privesti godinu kraju. Kakvi su ostali trezori? Čini mi se da ono što ja dobijem kroz fiskalno vijeće i ono što je predizborna retorika, da su to nebo i zemlja… No, doćiće kraj i tome i vidjećemo.

TV1: HDZ nije u proteklom mandatu uspio biti dio izvršne vlasti na nivou Federaciji. Hoćete li, ako dobijete dovoljan broj glasova na izborima, biti “avanturisti koji će ući u federalnu vlast” i bojite li se pogrešne tablice dijeljenja nakon izbora?

BEVANDA: Ja sam to figurativno… Činjenica je da je Incko to poništio i nadam se da će matematičke operacije biti vraćene u školu i politički scenu. Nije da nismo uspjeli, nego nismo htjeli ući u vlast kako je to htjela platforma i međunarodna zajednica. Da smo tada ušli u vlast, ne bismo danas pričali ono što pričamo i u predizbornoj kampanji. Ne bismo imali hrvatski odgovor. Četiri godine neučestvovanja u vlasti, pokazalo se šta je ta vlast. Mislim da više neće biti avantura i da neće stranke koje čine dva posto glasova osvojenih na izborima biti članovi Vlade, ni predsjednici FBiH, da će demokratska volja i ono što glasači iskažu biti odrednica za sastavljanje svih nivoa vlasti.
TV1: Vi zagovarate rješavanje hrvatskog pitanja kroz promjenu Ustava. HDZ BIH je stranka na čiji se račun moglo čuti najviše kritika, odnosno optužbi, da je upravo ona blokirala provedbu presude Sejdić-Finci?

BEVANDA: Jedino je HDZ BiH u Parlamentu ponudio konkretno prijedloge rješenje za provođenje ove presude. Presuda Sejdić – Finci se mora provesti, ali istovremeno definitivno treba riješiti hrvatsko pitanje zbog svih nas. Proteklo vrijeme pokazalo je da ignorisanje konstitutivnosti hrvatskog naroda vrlo često dovodi do problema. Treba riješiti hrvatsko pitanje i pitanje svih građana koji ovdje žive, kako bismo se svi mi lagodno i komotno osjećali u svojoj državi. Ovo je moja država, moja domovina moje sve što imam je tu. Želim da živim u lijepoj državi, a za to ima potencijala.

TV1: Šta očekujete od izbora?

BEVANDA: Očekujem uvjerljivu pobjedu u okviru hrvatskog biračkog tijela, uvjerljivu pobjedu koalicije HNS. Takođe očekujem da neće biti izbornog inženjeringa, te da neće biti stvari koje su se dešavale protekla dva mandata i da će Dragan Čović uvjerljivo dobiti izbore za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, te da ćemo nakon toga prisustvovati uspješnim dogovorima, brzom formiranju svih parlamenata, te da ćemo se baviti onim što je normalno, mi forsirati naš hrvatski odgovor, pridobiti ostale na iskrenost, te da ćemo živjeti u sređenom društvu. BiH je zemlja prelijepa, zemlja neiskorištenih potencijala, ne zaostajemo za drugima da ih ne možemo stići. Nadam se da će svi koji dobiju priliku da budu izvršna i zakonodavna vlast dati sve od sebe da živimo u ljepšoj i sređenijoj BiH.

POGLEDAJTE INTERVJU.

N.Š.

(Vijesti.ba/TV1)