Visokoobrazovani mladi ljudi najviše napuštaju Srbiju i BiH

Nakon raspada Jugoslavije i ratova početkom devedesetih godina većina zemalja Balkana suočava se sa ozbiljnim problemom “odljeva mozgova”, odnosno migracija visokoobrazovanih stručnjaka, znanstvenika i intelektualaca u inostranstvo.

Rezultati istraživanja novinara agencije Anadolija pokazali su da najveći problem sa sve većim odlaskom visokoobrazovanih mladih ljudi bilježe Srbija i Bosna i Hercegovina odakle godišnje oko 12.000 odnosno 10.000 obrazovanih osoba preseli u inostranstvo.

Ugledni hrvatski stručnjak za migracije Silva Mežnarić za agenciju Anadolija je kazala da poseban problem za sve zemlje Balkana predstavlja odlazak visokokvalificiranog i stručnog kadra.

“Posljednjih godina se povećava broj građana svih profila iz zemalja regiona koji žele otići vani. A posebnu pažnju privlači populacija između 25 i 35 godina, odnosno visoko školovani ljudski kapital. Mladi ljudi su shvatili da ljudski kapital u zemljama Balkana nije na cijeni i oni žele organizovati život negdje drugdje”, smatra Mežnarić.

Od zemalja regiona, Srbija posljednje dvije decenije bilježi najveći procenat odlaska mladih obrazovanih ljudi u inostranstvo. Prema posljednjim podacima međunarodnih institucija Srbija je na drugom mjestu u svijetu po broju iseljavanja mladih školovanih osoba.

Prema srbijanskim institucijama, u posljednjih 25 godina Srbiju je napustilo više od 300.000 obrazovanih mladih osoba, odnosno oko 12.000 godišnje, u potrazi za boljim životom. Također, posljednja istraživanja USAID-a pokazala su da je po odlivu mozgova od Srbije u cijelom svijetu u lošijoj situaciji samo Gvineja Bisao. Štaviše, rektor Univerziteta u Beogradu prof. Branko Kovačević izjavio je da se procenjuje da je u posljednjih 20 godina Srbiju napustilo oko pola miliona obrazovanih građana, a da je država odlaskom onih najboljih u stručnom i obrazovnom smislu izgubila oko 12 milijardi eura.

Prof. Mežnarić je potvrdila da su sva relevantna istraživanja pokazala da tokom prethodne dvije decenije najveći problem odljeva mozgova bilježi Srbija.

“Srbija posljednjih godina ubjedljivo bilježi najveći procenat odlaska mladih školovanih osoba u inostranstvo. Također, taj trend porasta odlaska u inostranstvo broja mladih i obrazovanih ljudi iz svih zemalja regiona nastavit će se i u budućnosti”, kazala je Mežnarić.

Odmah poslije Srbije slijedi Bosna i Hercegovina koja posljednjih godina zbog teške ekonomske situacije i društvenih problema bilježi visok procenat odljeva mozgova.

Prema posljednjim podacima, BiH je od 1995. godine napustilo više od 150.000 mladih ljudi, što je skoro 10.000 osoba godišnje, dok bi danas više od 60 posto mladih isto učinilo kada bi im se pružila prilika.

Zadnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) pokazao je da je BiH po odljevu mozgova na petoj poziciji najlošije pozicioniranih zemlja u svijetu. Prema toj analizi, BiH je smještena na 140. mjesto od 144 rangirane zemlje svijeta, a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Pored informatičara, najveći odljev visokoobrazovanih kadrova bilježi se u zdravstvu, pa je tako samo entitet Republiku Srpsku za tri godine napustilo više od 340 liječnika i specijalista.

Eminentna profesorica iz Zagreba tvrdi da mnogi mladi školovani ljudi iz zemalja regiona odlaze u inostranstvo najviše zbog egzistencijalnih problema.

“Dok se u Hrvatskoj radi o pokušaju mladih da vani nađu sebi primjeren posao gdje će recimo, doktor raditi svoj posao, a ne da radi kao konobar, u BiH, Makedoniji i Albaniji mladi visokoobrazovani kadar odlazi prvenstveno zbog egzistencijalnih problema”, mišljenja je ugledna profesorica.

Također, Hrvatska je prema statističkim podacima pri vrhu ljestvice zemalja regije Balkana prema udjelu iseljenika, a posebno stručnog i visokoškolovanog kadra. Prema podacima Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, u inozemstvu živi između dva i 2,5 miliona Hrvata. Najviše hrvatskih državljana živi i radi u SAD-u, Australiji, Njemačkoj, zemljama bivše Jugoslavije, Argentini, te Kanadi.

Bečki institut proveo je studiju o evropskim migracijama, prema kojoj je u periodu od 2000. do 2007. godine iz Hrvatske otišlo 67.473 osobe, odnosno oko 9.000 Hrvata godišnje. Među njima je čak 12 posto sa fakultetskom diplomom, 58 posto sa srednjom stručnom spremom i 30 posto sa nižim obrazovanjem. Prema tvrdnjama hrvatskih stručnjaka, strahuje se da bi se ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju (EU) znatno mogao povećati broj mladih i obrazovanih ljudi koji će u potrazi za zaposlenjem i boljim životom otićiti u neku drugu evropsku zemlju.

Također, značajan procenat odljeva mozgova bilježi i Makedonija gdje mladi i visokoobrazovani ljudi napuštaju zemlju najviše zbog visoke stope nezaposlenosti i društvenih tenzija. Prema posljednjim istraživanjima vlade Makedonije, iako ne postoje zvanični podaci, procjenjuje se da je tu zemlju u posljednjih 20 godina napustilo više od 150.000 mladih visokoškolovanih osoba, što je oko 7.500 osoba goidšnje.

Prema rezultatima istraživanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), od zemalja regije najmanji odljev mozgova bilježi Crna Gora, koja je zauzela 60. mjesto na globalnoj ljestvici, ispred Slovenije na 83, Albanije na 96, Hrvatske 126, Bugarske 128, Makedonije 135, Rumunije 136, Moldavije 137. i spomenute Srbije koja zauzima 143. mjesto od ukupno 144 rangirane zemlje svijeta.

Napominje da mladi obrazovani ljudi iz zemalja Balkana odlaze u inostranstvo kako bi pronašli “primjereno zaposlenje” i tako ostvarili svoje mladalačke ambicije.

“Rezultati istraživanja koje sam ja uradila sa svojim saradnicima pokazali su da glavni razlog odlaska obrazovanih nije nezaposlenost, kao što se to obično misli, nego pokušaj da pronađu sebi primjeran posao. Mladi ljudi iz zemalja regiona žele otići u inostranstvo kako bi pronašli zaposlenje koje bi im omogućilo da ostvare svoje ambicije i planove. Na Balkanu to očigledno ne mogu”, kazala je Mežnarić.

Prema mišljenju stručnjaka, odljev mozgova jedna je od najvažnijih posljedica problema nezaposlenosti kako u svijetu, tako i u zemljama regiona. Posljedice odljeva mozgova širokog su razmjera i imaju vrlo negativan pa čak i poguban učinak na društvo u kojemu je ova pojava prisutna. Vrhunski stručnjaci svojim znanjem i radom pridonose povećanju stepena razvoja zemlje, njene proizvodnje te standarda stanovništva. Stoga, njihov odlazak neizbježno uzrokuje usporavanje ili čak nazadovanje privrede matične zemlje i s druge strane, napredak privrede zemlje u koju su otišli.

Najveći postotak doseljenika, odnosno stranih državljana bez obzira na zemlju porijekla, od ukupnog broja svojih stanovnika imaju Švicarska, zatim Belgija, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Švedska. Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma pokazao je da vlastite visokoobrazovane kadrove najviše cijene Švajcarska, Singapur, Katar, Velika Britanija i SAD.

Prema tvrdnjama stručnjaka za migracije, mjere koje mogu zaustaviti odljev mozgova iz neke zemlje nisu nimalo jednostavne. One uključuju reformu obrazovnog sistema koja bi omogućavala korištenje stečenih znanja i vještina nakon školovanja, poboljšavanje radnih uvjeta, adekvatne uvjete za istraživački rad, povećanje plaća osobama s posebnim profesionalnim sposobnostima, itd. Okolnosti koje bi povećavale motivaciju naučnika i stručnjaka za ostanak uključuju i sigurnost egzistencije kao i mogućnost rješavanja stambenog pitanja.

Anadolija

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close