PROFESOR SENADIN LAVIĆ NA SESIJI “KRUGA 99”: “Visoki dužnosnici etničko-religijskih političkih stranaka bez ikakve odgovornosti provode zloupotrebu institucija sistema i kontroliraju…”
O temi “Politička moć i anti/intelektualizam” govorili su prof. dr. Džemal Sokolović, prof. dr. Senadin Lavić, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić
Zdrav stav prema izgradnji vrijednosti intelekta u društvu podrazumijeva širok sistem vrijednosti – progresivan intelekt ne samo da misli o tome šta se može, već i o onome šta se mora kritikovati, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 organizirane u online formatu u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi “Politička moć i anti/intelektualizam” govorili su prof. dr. Džemal Sokolović, prof. dr. Senadin Lavić, psiholog Bojan Šošić i prof. dr. Hazim Bašić.
Sokolović je na konferenciji za medije istakao premisu “sve je počelo od intelektualaca i izgleda da se sve okončalo s intelektualcima”.
“Smatram da su intelektualci odgovorni za raspad Jugoslavije, za ratove u Sloveniji i Hrvatskoj, a naročito za zločine i katastrofu Bosne. Kažem katastrofu, jer je to izraz koji je koristio američki ambasador Zimmermann. Međutim, intelektualci, neki drugi, također su zaslužni za zaustavljanje zločina i rata u Bosni pa čak i za sprečavanje mnogo crnjeg scenarija”, rekao je Sokolović.
Dodao je kako zbog toga pojmu antiintelektualizma treba pristupiti dijalektički istakavši kako intelektualce treba podijeliti u one kritičke i apologetske.
Apologetske učenjake, Sokolović dijeli na poltrone i demagoge, one koji se ili ulaguju onima iznad sebe, ili dodvoravaju onima ispod, kada jednom dođu na vlast.
“Ohrabren posljednjom rezolucijom Evropskog parlamenta, ali i nizom izjava istaknutih evropskih političara, u posljednjih par dana, moram reći da još uvijek među intelektualcima ima previše onih koji ne odustaju od anahronog termina konstitutivnost naroda kao i još problematičnijeg izraza – legitimni predstavnici naroda, oba protivna evropskim vrijednostima”, rekao je Sokolović.
Smatra kako je takvo dijeljenje vlastitog naroda, Srba, Hrvata, Bošnjaka oblik nacionalizma kojeg Sokolović naziva autonacionalizam.
“Neprihvatljivo je i insistirati na bilo kakvoj teritorijalizaciji BiH zasnovanoj na etničkom kriteriju. Svaki građanin ove zemlje mora biti suveren, a to se postiže samo tako što će biti punopravan na svakom pedlju bosanske zemlje. Pravno rješenje već postoji, samo je potrebno implementirati odluke suda u Strazburu”, mišljenja je Sokolović.
Senadin Lavić je kazao kako su prava pojedinca u BiH odavno pod hegemonijom ili supremacijom kolektiva tako da je u društvenom ambijentu nametnuto vladanje “kolektivnog ja”, koje potiskuje svako pojedinačno mišljenje.
Dodao je kako su ljudi prisiljeni razumijevati se kao članovi velikog tijela etničko-religijske zajednice kojim upravljaju etnopolitičari narodnjačkih stranaka i sveštenici iz religijskih institucija.
“Zato je nacija, država-nacija u ovim krajevima zasnovana na religiji i narodnjačkom populističkom mentalitetu. Mi još nismo, u povijesno-političkom smislu, iskusili slobodno građanstvo, liberalno-republikansku demokratiju i vladavinu prava u međuljudskim interakcijama. Stoga se opravdano može reći da smo zatočenici balkanske komunitarijanske etnokratije koja nameće građanima sporne, suspektne modele političke organizacije društva i države, inaugurirajući ‘plemensku svijest’ kao paradigmu svjesnog ljudskog djelovanja”, rekao je Lavić.
Smatra kako još uvijek nismo dostigli građansko društvo kojim dominira ideal vladavine prava i slobode pojedinca.
“Visoki dužnosnici etničko-religijskih političkih stranaka bez ikakve odgovornosti provode zloupotrebu institucija sistema i kontroliraju svaku moguću kritičku ideju koja bi ih dezavuirala na bilo koji način”, rekao je Lavić.
Dodao je kako su profesori su poniženi i obezvrijeđeni, a njihovi pozivi obesmišljeni.
Bojan Šošić kazao je kako antiintelektualizam nije novost, pogotovo ako se posmatra u globalnim okvirima.
“Neki stručnjaci povezuju tendencije za razvodnjavanje očekivanja koja se postavljaju u obrazovnom procesu s pokretom za samo-pomoć još iz tridesetih godina prošlog stoljeća, koji je kao vrhovnu vrijednost instalirao samopouzdanje”, rekao je Šošić.
Smatra kako je kritičko mišljenje ključna odlika onoga za čim danas žalimo.
“Jasni i svijetli primjeri naučnih tradicija koje su iznjedrile neke od najvećih postignuća moderne civilizacije, svjedoče o važnosti kritičkog mišljenja, a time i kritike. Naime, vrijednosti i osobine mišljenja se razvijaju kroz internalizaciju onoga čemu je osoba u odgovarajućem periodu razvoja izložena u svojoj okolini. Kritičko mišljenje se razvija kroz izlaganje kritici. Drugim riječima, nema kritičkog mišljenja bez kritike”, rekao je Šošić.
Smatra kako je “teško u siromašnom društvu željnom brzog zadovoljavanja osnovnih potreba, probuditi i razviti svijest da nije dovoljno za napredak imati samo znanje ili samo uređene međuljudske odnose”.
“Nema znanja bez morala, onog kakav opću vrijednost stavlja ispred ugode pojedinca”, naglasio je Šošić.
Zaključio je i kako zdrav stav prema izgradnji vrijednosti intelekta u društvu podrazumijeva širok sistem vrijednosti, a progresivan intelekt ne samo da misli o tome šta se može, već i o onome šta se mora kritikovati.
Hazim Bašić svoje izlaganje je bazirao na tezi da je “u BiH antiintelektualizam zapravo poprimio institucionalne forme”.
Dodao je kako su univerziteti mjesta razvoja slobodnog i kritičkog mišljenja, odnosno mjesta gdje slobodnomisleći intelektualci, profesori, studenti i saradnici smiju iznijeti svoje javne stavove, po mogućnosti kritičke koji se odnose na kritiku nefunkcioniranje sistema, uređenje države i tome slično.
“U idealnom slučaju, imamo situaciju da država plaća na javnom univerzitetu ljude, intelektualce, profesore, da bi ti isti, u pravilu kritikovali tu istu državu, to je idealan slučaj”, rekao je Bašić.
S.B.
