ŠTITI LI UOPĆE VAKCINA ILI NE
Četiri mjeseca kasnije, u nedelju, 26. decembra, osjetio sam prve simptome korone. Imao sam temperaturu iznad 38 stepeni, curio mi je nos i kašljao sam. Sutradan sam otišao na testiranje i nalaz mi je bio pozitivan – ispričao je Beograđanin, koji je nakon testiranja dobio još jedan simptom
Primio treću dozu pa se zarazio koronom: Muškarac detaljno ispričao simptome koji su ga ‘uhvatili‘ nakon što je primio booster
Od samog početka imunizacije, proizvođači vakcina objasnili su da vakcinacija protiv korone ima svoj rok trajanja, te smo nakon isteka šest mjeseci od druge doze, primili booster dozu. U zavisnosti od proizvođača, imuniteta osobe, odgovora na vakcinu, zavisi dužina trajanja zaštite. U prosjeku vakcina štiti šest mjeseci, što opet zavisi od vrste vakcine ali i od stanja organzima.
Sada se nameće pitanje, kada je vrijeme za četvrtu dozu, jer već u februaru i martu mnogima ističe šest mjeseci od treće doze.
Tu je još jedno pitanje, koliko ćemo se puta vakcinisati godišnje, s tim što u ovom momentu ljekari apeluju da je potrebno strpljenje kako bi Nacionalni koordinacioni tim za imunizaciju donio krajnji sud o tome kada je vrijeme za četvrtu dozu.
Ono što je do sada poznato je da mRNK vakcine daju jaču i nešto dužu zaštitu od Sinofarma, te se booster doza za ovu vakcinu preporučuje nešto ranije, već poslije pet mjeseci. Dok čekamo odgovor struke, bavićemo se primjerima iz prakse, a to je šta se dešava kod pojedinih ljudi nakon četiri mjeseca od treće doze?
Beograđanin N.M. (39) zarazio se koronom tačno četiri mjeseca nakon što je primio booster dozu, piše Blic.rs.
Njegov slučaj pokazuje dvije stvari, prvu, da vakcine i te kako štite od teškog oblika bolesti i nakon četiri mjeseci od booster doze, ali i nameće odgovor na to da je možda vrijeme razmišljati o četvrtoj dozi, bar dok se epidemija ne svede na sporadične slučajeve, kada će vjerovatno biti potrebno vakcinisati se kao protiv gripa. Tako barem kažu iskusni epidemiolozi.
– Pošto sam početkom godine primio dvije doze „Sinofarma“, 30. avgusta sam se vakcinisao „Pfizerom“ kao booster dozom. Četiri mjeseca kasnije, u nedelju, 26. decembra, osjetio sam prve simptome korone. Imao sam temperaturu iznad 38 stepeni, curio mi je nos i kašljao sam. Sutradan sam otišao na testiranje i nalaz mi je bio pozitivan – naglašava za Blic N.M.
Kako kaže, nakon testiranja dobio je još jedan simptom.
– Dan i po sam imao dijareju. Maltene ništa nisam mogao ni da jedem. Na sreću, nisam imao upalu pluća. Doktor mi je prepisao samo vitamine. Dakle, nisam dobio ni aspirin da pijem. Temperatura me je držala tri dana, ubrzo sam prestao i da kašljem – objašnjava N.M.
Sagovornik Blica ističe da se nakon nedjelju dana oporavlja u svakom smislu.
Šta kaže struka, koliko nas od novih sojeva štite postojeće vakcine?
Tokom pandemije, virus mutira, modifikuje se, te se javljaju novi sojevi virusa. Ono što je prvo pitanje, koliko vakcine koje već imamo štite od novih sojeva, dok je drugo svakako, kada primiti narednu dozu kako bismo u kontinuitetu bili zaštićeni?
U novogodišnjem intervjuu, članica Kriznog štaba, virosulog prof.dr Tanja Jovanović objasnila je za Blic da su sve dostupne vakcine napravljene na prvu, vuhansku varijantu virusa sa kojom je započela pandemija covida 19.
– Na osnovu rezultata kliničkih ispitivanja, efikasnost vakcina iznosila je od 80 – 95% u odnosu na ovu varijantu. Virus se tokom vremena mijenjao, javljale su se nove varijante. Varijanta virusa od posebnog značaja, zbog kojih smo najviše bili zabrinuti su one u kojima je došlo do djelimične izmjene najpovršnijeg S-spike proteina, koji je upravo target za pokretanje vakcinalnog imuniteta. Dok se na primjer u delta varijanti virusa nalaze dvije promjene u ovoj strukturi, kod omicrona je dokazano prisustvo deset promjena aminokiselina u odnosu na 222 amninokiselina od kojih se sastoji ovaj protein. Tako je došlo do minimalnog gubitka efikasnosti vakcinalnog imuniteta u odnosu na alfa, britansku varijantu virusa, pa malo više na deltu, indijsku varijantu. Pošto je kod omikrona došlo do najveće promjene ovog proteina, još više je došlo do smanjenja efikasnosti vakcina. Ali ono što je najvažnije, vakcinalni imunitet je još uvijek dovoljno efikasan da nas zaštiti od teških forme i smrtnog ishoda. Posebno su zaštićene osobe koje su primile tri doze vakcine. Znači, i vakcinisane osobe mogu da se inficiraju, ali vakcinalni imunitet neće dozvoliti da dobijete tešku formu oboljenja – objasnila je profesorica Jovanović za Blic.
Što se tiče četvrte doze, profesorica objašnjava da je za sada aktuelna treća doza vakcine, za koju je pokazano da vrlo dobro podstiče specifičan imunitet protiv infekcije i drži ga na vrijednostima koje nas dosta dobro štite.
-Treća doza vakcine povećava nivo antitijela, ali i imunitet posredovan limfocitima. Koja i kada će sljedeća doza vakcine biti preporučena zavisi od dalje cirkulacije virusa i njegovih mutacija. Ona se već preporučuje osobama sa neadekvatnim ili oslabljenim imunitetom koje ni poslije treće doze nisu razvile adekvatan vakcinalni imunitet – objasnila je profesorica Jovanović.
Da li ćemo se vakcinisati svake godine?
Epidemiolog i član Kriznog štaba, prof.dr Branislav Tiodorović u novogodišnjem intervjuu za Blic istakao je da ćemo vjerovatno doći u situaciju da ćemo se vakcinisati jednom godišnje kao protiv gripa.
-Sada moramo biti svjesni nekih stvari, jer ako pogledamo Izrael, tamo je uvedena četvrta doza. A zašto? Pa oni su prvi počeli da se vakcinišu, prvi su imali masovnu vakcinaciju. Treća doza im je mnogo značila, ali vidjeli su da postoji proboj imuniteta, a to znači da i taj procenat nije bio garancija. Jer, ako postoji i 10 odsto stanovništva koje nije vakcinisano, virus tamo kruži i dobija nove forme, i sad oni su uveli četvrtu dozu. Mislim da ćemo i mi na proljeće da uvedemo četvrtu dozu. Jer što je više vakcinisanih, više smo zaštićeniji – izjavio je profesor Tiodorović.
