Sve dosadašnje izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH bile su na štetu građana a u korist političkih stranaka, ističe Šehić
Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prije dva dana usvojio Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, predsjedavajući Doma naroda PSBiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović je kazao kako će opći izbori biti održani po novim pravilima, ukoliko prijedlog zakona dobije podršku i zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH.
“Ako se usvoji izborni zakon, on je usvojen. Pravila za izbore su vrlo jasna. Mostarski sporazum je usvojen u sedmom mjesecu 2020. godine i ta pravila su se primjenjivala na izborima te godine”, rekao je Čović nakon sjednice Doma naroda.
Izborna pravila jesu jasna, ali ne i Čoviću
No, kako je za Buku kazao predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić, ove tvrdnje predsjednika HDZ-a nemaju nikakvog smisla.
“Ne mogu se mijenjati pravila. Izbori će biti provedeni po Izbornom zakonu koji je važio na dan donošenja odluke o održavanju izbora. Dakle, 4. maja je bio krajnji rok za bilo kakve izmjene koje bi bile usvojene i implementirane na ovogodišnjim izborima. Nakon toga, nema primjene bilo kakvih izmjena Izbornog zakona. Dok sam ja bio u Centralnoj izbornoj komisiji 2004. godine, tada su u parlamentarnoj proceduri bile dopune Izbornog zakona o učešću nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima na lokalnom nivou. Na dan kada smo mi donijeli odluku, taj zakon nije stupio na snagu. Tek je naknadno objavljen u službenom listu i mi ga nismo mogli primijeniti. On je primijenjen tek 2008. godine”, pojašnjava nam Šehić.
Bivši član CIK-a je pojasnio i situaciju na koju se poziva Dragan Čović, a odnosi se na održavanje izbora u Mostaru nakon što je izmijenjen Izborni zakon 2020. godine.
“Dragan Čović se poziva na lokalne izbore i grad Mostar. Ali, Centralna izborna komisija je donijela odluku o održavanju lokalnih izbora osim u gradu Mostaru. Dakle, CIK nije bio raspisao izbore za grad Mostar, pa se moglo to kasnije primijeniti nakon što je stupilo na snagu, pa su izbori održani u skladu sa Izbornim zakonom, odnosno 150 dana od donošenja odluke o raspisivanju. A trenutno su raspisani izbori za sve nivoe vlasti, niko nije izuzet, ni predstavnički domovi ni bilo šta drugo, tako da se to dvoje ne može porediti. Ako bi se to desilo, onda bi Izborna komisija kršila Izborni zakon. Ovo govorim kao pravnik”, ističe Šehić.
Podsjeća kako je evropska praksa u demokratskim državama da čak ni u izbornoj godini nema izmjena Izbornog zakona.
Ipak, od evropskih standarda smo daleko zbog težnji političara u Bosni i Hercegovini da ubijede javnost kako je 14 prioriteta Evropske komisije konfuzno, oštro i nemoguće za ispuniti. Tako je barem prije nekoliko dana ustvrdio član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik.
Prioriteti nisu teški, već ih političari ne žele ispunjavati
Šehić smatra kako uopšte nije bilo teško ispuniti prioritete koji se tiču unapređenja izbornog procesa u BiH, pogotovo prioritet koji nalaže da se u našoj zemlji izmijeni Zakon o finansiranju političkih stranaka kako bi se došlo do transparentnog finansiranja stranaka.
“Nije bilo teško promijeniti taj zakon, ali je pitanje da li oni žele bilo šta da mijenjaju. Zakon o finansiranju političkih stranaka je donešen 2001. godine, i prvobitno je bilo da se politički subjekti ne mogu finansirati iz budžeta svih nivoa vlasti, nego samo klubovi poslanika u predstavničkim domovima. Međutim, oni su 2012. godine promijenili to, tako da ti novci sada idu političkim strankama a ne klubovima. Bila je intencija da klub dobije novce, pa, s obzirom da su ovlašteni predlagači zakona, da tim novcem mogu angažovati stručne osobe da im pomognu u izradi prijedloga zakona. Međutim, oni su to promijenili i sada imate da se stranke finansiraju direktno iz budžeta od lokalnog nivoa do državnog”, naglašava sagovornik Buke.
On konstatuje kako su sve dosadašnje izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona BiH bile na štetu građana a u korist političkih stranaka.
“Oni hoće samo izmjene koje će odgovarati strankama, a one izmjene koje će ići u korist građana, političari dočekuju na nož. Vi u Ustavu BiH imate vladavinu prava i slobodne i demokratske izbore. A mi nemamo ni slobodne izbore, niti su oni demokratski. Tako da te priče političara da su prioriteti EK-a visoki padaju u vodu. Vi danas ni u izviđače ne možete ući ako ne poštujete njihov statut. Predstavnici vlasti čak nisu ni pročitali 14 prioriteta, to njih ne interesuje. Oni bi išli u Evropsku uniju, ali da idu po svojim nekakvim kriterijima, e ne može to tako”, jasan je Šehić.
U jednom od prioriteta Evropske komisije, iznenadit će se mnogi političari, stoji da se mora izmijeniti Zakon o finansiranju političkih stranaka, s naglaskom na to da rezultat tih izmjena treba biti transparentno finansiranje političkih organizacija.
Kupovina glasova novcem građana
Našeg sagovornika smo pitali koliko je danas transparentno finansiranje političkih stranaka.
“Apsolutno netransparentno. Netransparentno je trošenje budžetskih sredstava koja oni dobijaju. Navest ću samo jedan primjer. Koalicija Pod lupom angažuje posmatrače. Sa svakim posmatračem sklapa se ugovor o djelu po kojem ide neka naknada i na to se plaća porez. Mi to redovno radimo i redovno plaćamo. Bilo je mnogo posmatrača koji su prvobitno prihvatili da budu posmatrači Koalicije Pod lupom, a onda su me neki roditelji zvali da zatraže izvinjenje, pa kažu: “Znaš, stranka mu nudi 100 KM”, i posmatrač ode. Tražili smo od 15 političkih stranaka da nam dostave podatke o tome koliko su oni platili svoje posmatrače. Odgovorilo nam je 13 stranaka i svih 13 je reklo da oni ne plaćaju svoje posmatrače, te da su to volonteri. A, mi znamo da ih plaćaju. Pitanje je odakle im te pare koje ne prikazuju. To je netransparentno trošenje budžetskog novca. Kako drugačije kupuju birače sa po 30, 40 ili 50 KM. Od kojih para? Ne kupuju od svojih sigurno. A nikada to neće prikazati u svojim izvještajima”, riječi su Šehića.
Na kraju razgovora nam je naveo i primjer kako uoči izbora ne možete u bankama naći novca u sitnim apoenima.
“U jedan grad u blizini Tuzle sam otišao dan uoči izbora i tražio po bankama da mi razmijene 500 KM u apoenima po 20 i 50 KM. Ni u jednoj banci nema. Sve su to stranke uzele radi kupovine birača”, otkrio nam je naš sagovornik.
Podsjetimo, godišnje se iz državnog budžeta izdvaja skoro 20 miliona maraka za finansiranje političkih stranaka u BiH, a od njih nikakve koristi nemamo.
Adem Džaferović
Buka
