VEĆINA U JAVNOM SEKTORU bi dobila otkaz ako bi se provjeravale diplome!
Znanje je moć, a novac je očigledno kupuje. Naročito u BiH u kojoj je korupcija u obrazovanju postala uobičajena.
Kupuju se diplome, lažiraju prisustva na fakultetima, a i sama metodologija rada više je nego upitna. Visoko obrazovanje postaje tek prečica za pozicije, koje su nerijetko već ranije planirane za novopečene diplomce. Čini se kako cilj opravdava sredstva, a ona se kod nas već odavno ne biraju.
Najaktuelnija afera o diplomama sasvim sigurno je ona o diplomi direktora Obavještajno-bezbjedonosne agencije BiH Osmana Mehemedagića. Republička prosvjetna inspekcija naredila je poništavanje njegove diplome na banjalučkom Univerzitetu za poslovne studije. Također, pripomenućemo i nedavnu situaciju ministra u Vladi RS Petra Đokića, za kojeg se utvrdilo da nije diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. On je pak diplomu stekao na „Megatrend International Expert Consortium Limited“ u Londonu.
Ali šta bi se tek desilo da se diplome provjere i ostalima, kako zahtijeva opozicija u RS?
Nakon afere „Osmica“ oglasio se i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je izjavio da će svaka lažna diploma biti osnov za zatvaranje fakulteta na kome je izdata. Što je samo po sebi vrlo interesantno, s obzirom na to da je 2007. godine na otvaranju fakulteta na kojem Osmica navodno diplomirao, presjekao traku upravo on, kao tadašnji predsjednik Vlade RS. Ipak, praćenjem njegovog traga, i ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević, rekao je da će se uskoro u parlamentarnoj proceduri naći nova zakonska rješenja.
Njihovim će se odredbama definisati mogućnosti izdavanja mjera prestanka rada visokoškolskim ustanovama koje učestvuju u izdavanju lažnih diploma. Međutim, koliko se i da li se uopšte na taj način rješava postojeći problem, pitanje je za društvo unutar postojećeg sistema. Narodna poslanica PDP-a Jelena Trivić uvjerena je da nije rješenje u tome da se fakulteti zatvaraju, jer se na taj način ne rješava suštinski problem.
“Takve izjave su potpuno populističke, a nama treba sistemsko rješenje za ovaj problem. Ja sam kao narodni poslanik kroz poslanička pitanja tražila podatke iz diploma zaposlenih u javnom sektoru. Dakle ime i prezime zaposlenog sa podacima iz diplome. Ustanova, mjesto i datum sticanja diplome i onda se na svakom fakultetu na osnovu zakona o slobodnog pristupu informacijama može provjeriti da li je ta osoba na toj ustanovi i diplomirala“, izjavila je Trivić za BUKU.
Dodaje kako će ići korak dalje, jer nisu svi odgovorili na traženi zahtjev te su se pri tome pozivali na Zakon o zaštiti ličnih podataka, što je kako navodi potpuno besmisleno, jer ljudi koji rade u javnom sektoru trebaju imati javni interes preči od privatnog. Naročito zbog toga što se finansiraju iz javnih izvora sredstvava.
„Dužni su da daju podatke o svom školovanju i svojim referencama na uvid. Ne traže se nikakvi lični podaci koji se mogu zloupotrijebiti, kao što je JMBG ili broj lične karte. Nego podaci iz diplome. Ne vidim zašto bi to iko krio“, naglasila je Trivić.
Narodni poslanici idu korak dalje te planiraju podnijeti građansku inicijativu uz dovoljan broj potpisa građana prema Narodnoj skupštini. Na taj način bi naveli Skupštinu da obaveže nadležno ministarstvo da uđe u proces revizije svih diploma zaposlenih u javnom sektoru.
Trivić dodaje kako je problematika toliko ozbiljna da bi se trebala politizovati i sistemski rješiti. A i kompletan proces formalnog obrazovanja time dolazi u pitanje, čega je svjestan i profesor Miloš Šolaja koji ističe kako ni to nije adekvatno provjereno.
„Sankcija jeste zatvaranje fakulteta, ali je pitanje ako se već tako radi, koliko toga ima zapravo. Trebalo bi vidjeti recimo koliko puta se neko pojavljivao i u kom periodu na fakultetu. Sve i da je vanredno morao je više puta da se pojavi. U nekim visokoškolskim ustanovama taj se dio formalno samo sprovede. Neki kandidati se nikada ne pojave, samo kruže papiri“, naglasio je Šolaja za BUKU.
On navodi kako je prvi korak u obračunu sa nekvalitetnim visokim obrazovanjem pregled stanja svih diploma koje su izdane i na osnovu kojih se neko zaposlio. Dodaje kako bi bilo neophodno uvesti pojam funkcionalnog znanja, a ne samo formalnog posjedovanja diploma.
„Nažalost bojim se da bi mnoge institucije na svim nivoima u BiH vrlo brzo morale otpustiti izvjesan broj službenika, ako bismo gledali kako je ko diplomirao. Mnogo je zaposlenih u javnom sektoru gdje se ne traži znanje već samo formalni uslov. A pogledajte kako rade ljudi koji imaju privatne kompanije. Možete donijeti diplomu, ali i ne morate, oni vide imate li potrebno znanje“, zaključio je Šolaja.
Na konstataciju da su se neki od prozvanih za provjere diploma pozivali na Zakon o zaštiti privatnih podataka, Šolaja vrlo jasno poručuje:
„To se treba jednostavno razriješiti na način ko ne dostavi informaciju gubi posao. Ne znam zašto ljudi idu na ta prepucavanja, molbe, žalbe itd. Ako su oni plaćeni iz javnog novca, dakle iz onoga što mi plaćamo, ne mogu se pogravati sa time. Javni interes treba da bude dominantan u odnosu na zaštitu podataka“.
Pitanje je samo koliko bi ih onda u slučaju istinskih zastupanja javnog interesa zadržalo pozicije koje obnašaju. Ovako im je lakše zadržati privatnost u kontekstu prikrivanja istine o nekompetentnosti kao i mnogo puta ranije. Sve do novog slučaja Osmice.
