Rolan Žil, ambasador Francuske: BiH zadugo neće ući u EU

Neuobičajeno je direktan i oštar ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Rolan Žil (Rolland Gilles). Bez mnogo uvijanja i diplomatskih fraza, on u intervjuu za „Dnevni avaz” nedvosmisleno upire prstom i dijagnosticira probleme i uzroke.

Žil se ne želi osvrtati na balkanske političke igrice i smicalice pojedinih bh. političara. Umjesto toga, ukazuje na probleme i demonstrira odlučnost svoje zemlje da ide utabanom stazom u BiH.

Lista ulaska

Prije nekoliko dana jedan visoki francuski zvaničnik dao je izjavu da će Srbija biti 29. članica EU. Vi ste već dugo u ovoj zemlji, kada će BiH doći na red?

– Ne postoji spisak s utvrđenim redoslijedom čak i ako se uz Crnu Goru danas čini da je Srbija zemlja koja je najviše napredovala među potencijalnim kandidatima. Ne zaboravimo ni Skoplje, koje je zvanični kandidat. Albanija i Kosovo, također, teže priključenju ovoj porodici, čiji je jedan od glavnih osnivača upravo Francuska.

U vezi sa BiH treba jasno i pošteno konstatirati da, praktično, ne postoji napredak u procesu približavanja, da ne kažem da ona nazaduje ovih posljednjih mjeseci. Iskreno, prema sadašnjoj dinamici, teško je zamisliti priključenje BiH Evropskoj uniji za dugo vremena. Ne samo da je put dug nego i unutar javnog mnijenja brojnih zemalja članica sadašnje ekonomske i političke prilike nisu naklonjene samoj ideji nastavka širenja. To su činjenice koje treba imati na umu u BiH.

Evropska perspektiva BiH iz Zagreba (2000.) i Soluna (2003.) potvrđena je u Sloveniji u julu ove godine. Ali, za takvo nešto sami se Bosanci trebaju, a prvenstveno politička elita, odlučno pripremiti tu kandidaturu. Bosna i Hercegovina ima svoje puno mjesto u Evropi, pod uvjetom da budu donesene dobre političke odluke. Mi više ne očekujemo obavezivanja, nego djela. U tom pogledu, prema meni, od ključne je važnosti sastanak 1. oktobra u Briselu.

Nakon svega, Francuska je aktivnim učešćem predsjednika Fransoa Olanda (Francois Holland) na samitu Brdo 25. jula zajedno sa šefovima država zapadnog Balkana još jednom potvrdila svoju podršku ovom procesu i svom konkretnom političkom angažmanu u regiji.

Ko je kažnjen

Reforme su zaustavljene. Nema dogovora o deblokadi puta BiH prema NATO-u, ni o presudi „Sejdić – Finci“. Sve više čuju se upozorenja da bi BiH mogla trpjeti sankcije. Je li to tačno? Unija je već obustavila dva paketa projekata teška deset miliona eura, a ostatak fondova IPA 1 i cijela IPA 2 su u pitanju.

– Govorite o sankcijama, to je veoma oštar termin. Ali, ko sankcionira koga? Sigurno EU ne sankcionira BiH, nego nepostojanje domaćeg političkog sporazuma! Zbog čega je EU primorana da obustavi isplatu IPA fondova? Zašto je primorana da obustavlja projekte? Zato što bosanski političari nisu bili u stanju da se dogovore i odgovore na zahtjeve EU, koji nisu baš komplicirani (ovdje govorim o tehničkim pitanjima, ne o politički osjetljivim pitanjima kao što je „Sejdić – Finci“). Sve zemlje koje su se priključile EU, svi kandidati za priključenje morali su uspostaviti mehanizam za interministarsku koordinaciju za evropske poslove. Zbog čega je BiH jedina zemlja koja ne uspijeva uspostaviti ovo tijelo? Zato što potrebni kompromisi za uspostavu ovog mehanizma nisu pronađeni, zbog nedostatka političke volje. Ko će za to platiti cijenu? Bosanski građani.

Vratimo se na presudu „Sejdić – Finci“. Znam koliko je to pitanje delikatno i žalim što je toliko udaljeno od svog početnog cilja, prava manjina. Jasno je da se provedba ove presude  ne može odgađati unedogled i da je sastanak 1. oktobra, u neku ruku, posljednja prilika; ako dogovor ne bude postignut sada, suština i ambijent za dijalog bit će sigurno narušeni za naredne dvije godine. Ova prepreka, ipak, nije nepremostiva i može se pronaći rješenje koje će zadovoljiti i jedne i druge. Na političarima je da ga pronađu hrabro i u duhu kompromisa. Čak i ako to uključuje promjene u naslijeđenoj previše složenoj strukturi Dejtonsko-Pariskog sporazuma.

S druge strane, želim ponovo pozdraviti inicijativu koju su podržale Sjedinjene Američke Države za reformu institucija Federacije BiH. Ova reforma potrebna je radi postizanja veće efikasnosti i budžetskih ušteda i zaista se nadam da će biti uspješno provedena.

Obilježavanje atentata na Franca Ferdinanda

Ima li nekih promjena na planu obilježavanja stote godišnjice atentata na Franca Ferdinanda predviđenog za 2014. godinu?

– Naravno da ne. I ne smijemo se prevariti u vezi sa simbolikom tog posebnog trenutka iduće godine. Šta je njegov smisao? Važno je da se ne zaustavimo na činjenici da je to bilo ubistvo, već da, povodom te godišnjice, pokažemo i ponudimo sadašnjim i budućim generacijama drugačiju viziju budućnosti, da stavimo pomirenje i mir, zajednički život, naspram patnji i tragedije deset miliona mrtvih u ovom svjetskom sukobu.

Dodikove izjave već su osuđene

– Nemam namjeru ulaziti u bilo kakvu polemiku niti komentirati odnose predsjednika Dodika i nekih mojih kolega ili mene, kao ni izjave. Što se tiče upotrijebljenih riječi, neću da dajem povoda kritičkoj reakciji, koja će samo poslužiti autoru tih istih riječi. Uostalom, svako je već osudio taj vid izražavanja. Ono što mene interesira jeste rješavanje konkretnih pitanja, na osnovu kojih moja zemlja stvara sliku o budućnosti Bosne i Hercegovine. Upravo zbog toga redovno obilazim zemlju, pogotovo RS, gdje ću se sutra susresti sa svim političkim sagovornicima. Radim i nastavit ću raditi sa svim vlastima, iz entiteta ili općina.

avaz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close