Pesah: Praznik slobode i dobijanja Tore
U ponedjeljak navečer Jevreji dočekuju svoj najveći praznik Pesah koji traje osam dana. To je praznik slobode i dobijanja Tore. Pesah se slavi u spomen spasenja Jevreja iz misirskog (egipatskog) ropstva.
Piše: Fedžad Forto
Savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednici BiH Eli Tauber rekao je u razgovoru za Agenciju Fena ovim povodom da nijedan jevrejski praznik nema u sebi toliko jevrejskog duha niti toliko komplikovanih obreda i propisa kao Pesah.
– Pripreme za ovaj praznik počinjale su nekada, u pobožnim jevrejskim porodicama, čak mjesec dana prije samog praznika. Veličina praznika ogleda se u činjenici da je jedistveni čin oslobađanja jednog naroda iz ropstva, koji historija ne poznaje, spojen s jednim drugim jedinstvenim vjerskim događajem- dobijanjem Tore- Deset Božijih zapovijesti. Tako je ovaj praznik Pesah u isto vrijeme i istorijski i vjerski i nesumnjivo najznačajniji jeverejski praznik – kazao je Tauber.
U početku se slavio sedam dana, ali je zbog nepreciznosti starog jevrejskog kalendara usvojen običaj da se u zemljama galuta (dijaspora) slavi osam dana i to svake godine od 15. do 22. nisana, pri čemu su prva i posljednja dva dana puni praznici, a ostala četiri polupraznici.
Tauber navodi da su obimne pripreme za praznik koje su se sastojale od detaljnog proljećnog spremanja kuće, poznate kod Sefarda pod nazivom: las Hadras di Pesah.
Pesah je, također, jedan od tri hodočasna praznika. “Praznik proljeća” (Hag aavim), a također i “Praznik beskvasnog hljeba” (Hag amacot).
Seder Pesah i Agada – seder je poseban vjerski obred koji se u jevrejskim kućama održava prve večeri Pesaha. Seder je hebrejska riječ i znači red, a seder Pesah je praznična obredna večera na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi običaji, odvijaju po strogo utvrđenom redu.
Tauber kaže da se na stolu obavezno morala nalaziti pashalna Hagada, seder činija sa simbolima praznika i vino kašer šel Pesah. Propis nalaže da u toku večere svi treba da ispiju po četiri čaše vina.
(FENA)