Predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini imaju veću koncentraciju moći u svojim rukama od zvaničnih institucija države. O tome najbolje svjedoči činjenica da se stranački lideri ne ustručavaju ni da kritikuju organe sudske vlasti kojim otvoreno poručuju da zbog istraga koje sprovode ugrožavaju funkcionisanje političkih koalicija.
Sudska vlast u demokratskim zemljama je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju ustava, zakona i međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka zemlje. Generalno, političari se ne bi smjeli miješati u rad pravosudnih institucija, što nije slučaj sa BiH.
Početkom 2016. godine Sud BiH i Tužilaštvo BiH oglasili su se saopćenjem za javnost u kojem su upozorili građane da političke stranke vrše pritisak na njihov rad. Riječ je o ponašanju predsjednika političkih stranaka nakon hapšenja predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, čija stranka čini parlamentarnu većinu na nivou države i entiteta FBiH.
U januaru prošle godine predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je da je hapšenje Radončića zadalo ozbiljan udarac koaliciji SDA-SBB, a zajednički stav SDA i SBB-a bio je da se Radončić treba braniti sa slobode. Na takav način direktno je sugerisano organima sudske vlasti šta očekuju predsjednici političkih stranaka.
“Potpuno je neprimjereno da političke stranke na ovako otvoren način vrše pritisak na rad pravosudnih institucija i predvode medijski linč državnih tužilaca i sudija. Sud i Tužilaštvo su i do sada procesuirali predstavnike političkih stranaka, ali nikada nisu bili izloženi ovakvoj vrsti otvorenog pritiska”, pisalo je u saopćenju za javnost Suda i Tužilaštva BiH nakon hapšenja Radončića.
Javnost u BiH nedavno je ostala iznenađena i najavom predsjednika SBB-a da će narediti direktoru Agencije za privatizaciju FBiH da obustavi prodaju Sarajevo-osiguranja. Naime, Radončić koji je delagat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u FBiH je obični građanin koji nema pravo da se miješa u rad federalnih organa vlasti s obzirom na to da je Agencija za privatizaciju FBiH u nadležnosti Vlade FBiH.
“Agencijom Federacije BiH upravlja Upravni odbor. Upravni odbor se sastoji od devet članova. Upravni odbor ima predsjednika i potpredsjednika. Predsjednik i potpredsjednik Upravnog odbora ne mogu biti pripadnici istog naroda. Upravni odbor imenuje i razrješava Vlada Federacije”, piše u Zakonu o Agenciji za privatizaciju FBiH.
Predsjednici stranaka imenuju nestranačke direktore javnih preduzeća
Predsjednici političkih stranaka mimo svih zakonskih ovlasti odlučuju i o imenovanjima direktora u javnim preduzećima. Podsjećamo da je duži periodu u potpunosti bio blokiran proces imenovanja direktora u Javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH, jer lideri političkih stranaka nisu postigli dogovor o izboru direktora.
Tako je u zgradi Predsjedništva BiH, organu izvršne vlasti koji je prema Ustavu BiH zadužen za vođenje vanjske politike, u junu 2016. godine dogovoreno imenovanje direktora javnih preduzeća na sastanku predsjednika vladajućih političkih stranaka, uključujući i upravljačku strukturu Autocesta FBiH.
“Upravu bira nadzorni odbor većinom glasova na osnovu javnog konkursa iz reda kandidata koji po menadžerskim znanjima i iskustvu najbolje odgovaraju za izvršenje operativnih i poslovnih potreba javnog preduzeća. U upravu ne mogu biti imenovane osobe koje vrše funkciju u političkim strankama”, piše u Zakonu o javnim preduzećima FBiH.
Postavlja se pitanje koja je uopće poenta raspisivanja javnih konkursa kada već politički lideri dogovaraju izbor direktora i prije samog raspisivanja konkursa. Jedna od distorzija svakako jeste i činjenica što direktori javnih preduzeća ne bi trebali imati veze s političkim strankama. Ova stavka je sama po sebi nelogična jer te iste direktore zapravo imenuju predsjednici političkih stranaka.
Jedan od primjera direktnog nepoštivanja Ustava BiH jeste i raspisani referendum o neustavnom Danu Republike Srpske. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je uprkos odluci Ustavnog suda BiH raspisao referendum u manjem bh. entitetu i time pokazao svu nesposobnost državnih institucija da spriječe direktno kršenje najvišeg pravnog akta države, Ustava BiH.
Dodik je nakon najave referenduma kazao da odluka Ustavnog suda BiH o Danu RS-a odlazi mačku o rep kada narod izađe na referendum, a visokog predstavnika u BiH koji već duži period nema nikakvu praktičnu ulogu u našoj zemlji nazvao je “mrtvacem” kojeg će međunarodna zajednica aktivirati po potrebi.
“Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta te između institucija Bosne i Hercegovine (…). Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće”, piše u Ustavu BiH kojim se definiše uloga Ustavnog suda BiH.
Stranački lideri u BiH su i eksperti za monetarnu politiku
Predsjednik RS-a, a i premijerka manjeg bh. entiteta Željka Cvijanović ove godine dali su sebi za pravo da se miješaju i u rad Centralne banke BiH. Oni odavno traže novac iz rezervi Centralne banke BiH, od koje između ostalog očekuju da u opticaj pusti novih milijardu KM. Prema njihovoj zamisli, ovaj novac bi bio korišten za rješavanje finansijskih problema manjeg bh. entiteta.
Centralna banka BiH je prema Ustavu BiH u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, a monetarna stabilnost u našoj zemlji je jedna od rijetkih pozitivnih priča u BiH koja održava bilo kakvu ekonomsku i finansijsku stabilnost u zemlji.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlaštena institucija za štampanje novca i monetarnu politiku na cijelom području Bosne i Hercegovine. Nadležnosti Centralne banke odredit će Parlamentarna skupština. Međutim, u periodu od šest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka neće moći davati kredite štampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija, nakon tog perioda Parlamentarna skupština može tu nadležnost dati Centralnoj banci”, piše u Ustavu BiH.
U prijenosu nadležnosti s institucija na političke stranke učestvuje i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović. Naime, iako odluku o raspisivanju izbora u BiH donosi Centralna izborna komisija BiH, HDZ je zaprijetio odgađanjem Općih izbora 2018. godine ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH.
“Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu s Izbornim zakonom, obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora (…). Centralna izborna komisija BiH objavljuje datume izbora za sve nivoe vlasti u Službenom glasniku BiH, u službenim glasilima entiteta i Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH i sredstvima javnog informiranja”, piše u Izbornom zakonu BiH.
Politički lideri u BiH se mogu, čak i suprotno ustavnim odredbama, tokom obavljanja mandata koristiti i neustavnim zastavama. BiH ima Zakon o zastavi koji precizira službeno isticanje zastave. Uprkos tome, predsjednik HDZ-a BiH koji je i član Predsjedništva BiH često u javnim istupima uz državnu ističe i neustavnu zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Javnost u BiH ostala je negativno iznenađenja nakon što se ispostavilo da je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić imenovao Nermanu Hadžijahić za ambasadoricu BiH u Sloveniji. S obzirom na to da Radončić nema zakonsko pravo da imenuje ambasadore, imenovanje je na njegov prijedlog izvršio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
Nermana Hadžijahić je na poziciju ambasadorice imenovana kao kadar SBB-a, dva dana prije hapšenja Radončića. Njenom mužu, tada zaposleniku Ambasade SAD-a, zajedno s Radončićem, Bakirom Dautbašićem i Bilsenom Šahman, sudi se pred Sudom BiH po optužbi za djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela, ometanja rada pravosuđa te davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.
Prema optužnici, Zijad Hadžijahić je trebalo da, preko svojih kontakata, provjeri vodi li tužilaštvo istragu protiv Radončića i ostalih, a zauzvrat bi njegova supruga bila imenovana na ambasadorsku funkciju. Hadžijahić na kraju nije izabrana na poziciju ambasadorice u Sloveniji s obzirom na to da joj ova zemlja nikada nije dala agreman.
Greške u praktičnom sistemu: Izvršna vlast šef zakonodavnoj vlasti
Posljednjih godina vidljive su i devijacije u odnosima organa izvršne i zakonodavne vlasti. Državni parlamentarci prošle godine žestoko su kritikovali Vijeće ministara BiH zbog potpisivanja Pisma namjere MMF-u u kojem su obećali da će Parlamentarna skupština BiH usvojiti određene zakone, a prije toga se ne konsultujući sa zastupnicima.
Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH, gdje se sve veći broj zastupnika žali da se Vlada Federacije BiH postavlja kao šef Parlamentu FBiH, odnosno da se prema parlamentarcima odnosi isključivo kao prema osobama koje bi bez razmišljanja trebale podržati njihove prijedloge.
“Premijer, zamjenik Premijera, ministri, njihovi zamjenici i Vlada Federacije u cjelini su za svoj rad odgovorni Parlamentu Federacije”, piše u Zakonu o Vladi Federacije BiH.
Jedan od posljednjih primjera je smanjenje budžeta Uredu za reviziju institucija Federacije BiH. Iako je Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju usvojila nacrt budžeta Ureda za reviziju za 2017. godinu u sadržini kako je i predložen, Federalno ministarstvo finansija isti nije uključilo u nacrt Budžeta Federacije BiH za 2017. godinu. Čak je izvršilo umanjenje budžeta Ureda za reviziju bez prethodnih konsultacija, a koji je Vlada Federacije BiH, odnosno Parlament FBiH u tako umanjenom iznosu usvojio.
Član Komisije za reviziju i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Aner Žuljević potvrdio nam da je odluka Federalnog ministarstva finansija i Vlade FBiH o smanjenju budžeta Ureda za reviziju kontinuitet u nezakonitom i bahatom ponašanju ove vlade koji gledamo od početka mandata
“Parlamentarna komisija u kojoj sjede predstavnici svih političkih stranaka iz oba doma je kao ovlaštena po Članu 5 Zakona o reviziji analizirala i odobrila prijedlog finansijskog plana Ureda za reviziju koji je nakon toga Vlada FBiH nezakonito iz samo sebi poznatih razloga reducirala”, rekao je Žuljević.
Dodao je da je zakon i više nego jasan i propisuje da Vlada FBiH nema zakonske ovlasti niti mandat da utječe na finansijski plan Ureda za reviziju.
“Meni sve ovo predstavlja direktni politički udar Vlade FBiH na neovisnost rada jedne od ključnih institucija u sistemu za kontrolu i zakonitost utroška javnih sredstava. Očigledno Vladi ne odgovaraju izvještaji revizije koji su jasni, precizni i argumentovani u činjeničnom razotkrivanju manipulacija javnim novcem i imovinom FBiH pa na ovaj način nezakonito koristi svoju poziciju da finansijski oteža rad ove institucije. Na kraju, žao mi je da su zastupnici i delegati parlamentarne većine glasanjem za Budžet FBiH faktički legitimizirali ovaj nezakonit potez Vlade”, kazao je Žuljević.
Ekspert za Ustavno pravo i politički analitičar Vehid Šehić kazao je za Klix.ba da ponašanje političkih lidera u našoj zemlji govori da BiH još uvijek nije demokratska država.
“Kada imamo ovakav politički ambijent onda se postavlja pitanje zašto BiH uopće ima ustave, zakone i institucije kad to nema nikakvu svoju svrhu. Činjenica da ne postoji politička odgovornost u BiH rezultira time da se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH, međunarodno preuzete obaveze, šta više ni odluke međunarodnih sudova, kazao je Šehić.
Šta će nam zavodi za zapošljavanje kada imamo političke stranke
Kako kaže, građani se s pravom pitaju zašto mi uopće plaćamo toliku administraciju u BiH kada o našoj sudbini u praksi odlučuju tri čovjeka.
“Institucije države su protočni bojler. Koriste se samo kada treba izglasati nešto što je unaprijed utvrđeno. Time se gubi demokratski kapacitet prije svega Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji je dom građana BiH. Država sa takvim političarima ne zaslužuje da ikada bude članica Evropske unije”, rekao je Šehić.
Istakao je da u BiH prevladava troetnički totalitarni sistem u kojem je pojedinac samo broj ili procenat. Dodaje da poseban problem predstavlja to što domaći političari obmanjuju javnost.
“Politički lideri u BiH su iznad Ustava BiH i institucija. Uspjeli su podijeliti bh. društvo pa često građani na izborima glasaju sami protiv sebe jer im je nametnuta izborna volja i strah od drugog i drugačijeg”, kazao je Šehić.
Što se tiče imenovanja i raspisivanja konkursa, Šehić je rekao da se u BiH monter ne može zaposliti ako nema političku vezu ili novac.
“Ovdje je apsolutno sve korumpirano. To je dokaz da se kod nas izbori održavaju ne da se upravlja interesima građana, već da bi se dijelio izborni plijen. Telefonskim sjednicama Vlada FBiH vršila je imenovanja i to je generalni problem. Ne znam koja je funkcija zavoda za zapošljavanje kada su političke stranke ti zavodi”, rekao je Šehić.
