Bodo Weber za Vijesti.ba
Uprkos novoj EU inicijativi, bh. političari nalaze način da skrenu pažnju sa suštinskih pitanja i reformi
Iako je akcenat njemačko-britanske inicijative na socio-ekonomskim reformama, bh. političke elite ipak nazale način da skrenu pažnju sa suštinskih pitanja i reformi. Ta praksa nije prestala ni u posljednje tri godine, uprkos novoj EU inicijativi, koja je donijela određene reformske napretke, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba njemački analitičar i stručnjak za politiku EU prema Balkanu Bodo Weber.
VIJESTI.BA: Kako tumačite izjavu slovačkog ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka, da su “dvije države Zapadnog Balkana pred raspadom, a tri u dubokoj krizi“, ne precizirajući o kojim državama je konkretno riječ?
WEBER: Trenutak u kojem je izrečena ta izjava nije slučajan, to se desilo uioči astanka ministara vanjskih poslova EU i nakon turneje visoke predstavnice EU Federike Mogerini u zemljama Zapadnog Balkana, gdje je ona zatekla poprilično teške političke situacije. Počnimo od od Crne Gore, u kojoj je govorila ispred polupraznog Parlamenta, te Skoplja, gdje imamo duboku krizu i gdje na nekin način prijeti krah posredničke misije EU i SAD zadnje dvije godine. Zatim ponašanje zastupnika Radikala u Skupštini Srbije, mada mislim da je to od manjeg političkog značaja, te na kraju odlaganje, pa ipak realizovanje posjete Sarajevu, gdje su se, ako su naknadne izjave lidera i time šta se dešavalo na samom sastanku tačne, svađali predstavnici pozicije i opozicije u RS ispreg visoke predstavnice Mogerini.
Stoga postoji neka opravdanost trezvenih izjava o trenutnoj situaciji na Zapadnom Balkanu. Međutim, mislim da se radi o jednoj nespretnoj, neozbiljnoj i opasnoj izjavi. Izjava da su dvije ili tri zemlje pred raspadom, dakle, neozbiljna je izjava političkog zastupnika jedne od EU članica, koji je takođe duboko angažovan na Zapadnom Balkanu. On čak nije ni precizirao koje su to zemlje koje su pred raspadom, pa samim tim ne otvara mogućnost da se vodi ozbiljna rasprava na osnovu njegove neozbiljne izjave.
Osim toga, moramo vidjeti o kome se radi, odnosno ko je dao tu izjavu. Da je Lajčak politički analitičar, ja bih se složio sa njim da na Balkanu teška situacija većim dijelom zbog toga što je EU više od decenije zakazala u vodećoj ulozi u ovoj regiji, kao i zbog svoje nedoslijedne politike. No, kao što je poznato, Lajčak ima i svojih poglavlja unutar te nedoslijedne politike EU. Takođe, trenutna kriza unutar same EU otežava politiku prema Zapadnom Balkanu.
Više bih volio da vidim da Lajčak nudi neke političke inicijative i rješenja za probleme na koje je ciljao, umjesto da jedinim takvim populističkim načinom uznemirava javnost i političke elite na Zapadnom Balkanu.
VIJESTI.BA: Mogu li se Lajčakove izjave tumačiti u kontekstu stavova pojedinih ljudi u BiH, koji kaži da je ovaj slovački ministar lobista predsjednika RS Milorada Dodika u zvaničnom Briselu?
WEBER: Ne bih toliko išao u tom pravcu. Vidjeli smo tokom predsjedavanja Slovačke EU određenu sklonost ka razumijevanju pozicije RS, ali ne bih išao u tom pravcu da je Lajčak lobista. Mislim da to nije baš tako i da je to manji problem, a veći problem je to što Slovačka nije ozbiljan igrač kada govorimo o zajedničkoj evropskoj politici prema Zapadnom Balkanu.
VIJESTI.BA: U situaciji u kojoj se sada i sama nalazi, koliko EU može pomoći zemljama Zapadnog Balkana, između ostalog, i BiH?
WEBER: Mislim da više nije nikakva tajna da je EU u dubokoj unutrašnjoj krizi. Imamo vrlo važne izbore ove godine u nekoliko zemalja članica, poput Holandije, Francuske i Njemačke. Takođe, počele su i ozbiljne diskustije o putevima reforme EU. To sve ima odjek i na regiju.
Iako je bila nezahvalna stvar, smatram da je vrlo dobro što je visoka predstavnica Mogerini u ovom trenutku napravila turneju po državama Zapadnog Balkana, te da pokušala uvjeriti te države i javnost da je obećanje puta ka članstvu i dalje otvoreno.
No, to zavisi i od toga koji put će EU izabrati u kontekstu prijedloga o reformama same Unije. Dakle, da u cijeloj diskusiji oko reforme EU ne bude zaboravljeno da ona ima strateški interes na Zapadnom Balkanu i da putem proširenja doprinese dugotrajnom pomirenju i demokratizaciji regije. Takođe, potrebno je ponuditi i rješenje za regiju, jer ako se EU samo koncentriše, a to smo vidjeli zadnjih deset godina, na unutrašnje krize, to će uvijek vrlo lako moći voditi do destabilizacije regije.
VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete dinamiku BiH na evropskom putu?
WEBER: BiH je u malo čudnoj situaciji. Imali smo njemačko-britansku inicijativu, koja ima tri stepena napretka u EU integracijama BiH. Ona je uspjela odblokirati taj put. U septembru je završena treći stepen, odnosno predaja aplikacije.
Međutim, imamo dio reformske agende, koji nije završen i čini mi se da trenutno ne postoji plan o tome koji je dalji mehanizam do potpune implementacije reformske agende. Istovremeno imamo i Upitnik Evropske komisije, kod kojeg se opet na površinu isplivale suštinske razlike između političkih elita, odnosno oko suštinskih pitanja BiH.
Iako je akcenat njemačko-britanske inicijative na socio-ekonomskim reformama, bh. političke elite ipak nazale način da skrenu pažnju sa suštinskih pitanja i reformi. Ta praksa nije prestala ni u posljednje tri godine, uprkos novoj EU inicijativi, koja je donijela određene reformske napretke. No, čini mi se da na drugoj strani nema ni makar nekog srednjoročnog plana pristupa EU. Mislim da je vrijeme da EU ove godine razmišlja o tome kakva će biti krajnja politika prema BiH. To je politika koja mora naći odgovor i na suštinska pitanja i na ustavne reforme, ali i odgovor na to kako zaustaviti političke elite u tome da skoro svaka dva, tri mjeseca proizvode krize koje služe pokušaju blokiranja suštinskih reformi.
Razgovarala: Nevena Ćosić
(Vijesti.ba)
