Branislav Borenović: BiH može računati na 850 miliona eura od IPA II, ako bude “pametna”

Narodnim poslanikom i predsjednikom Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srpske EWB nastavlja seriju intervjua sa predstavnicima opozicionih stranaka u parlametnima Zapadnog Balkana. Ovaj put razgovaramo sa potpredsjednikom Partije demokratskog progresa (PDP) Branislavom Borenovićem (@BBorenovic), narodnim poslanikom i predsjednikom Odbora za evropske integracije Narodne skupštine Republike Srpske. Borenović, diplomirani ekonomista sa Univerziteta u Banjoj Luci je od 2006. godine biran za narodnog poslanika, a iste 2006. godine imenovan za ministra za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske. Tada je sa 32 godine bio najmlađi ministar ikada u ovom entitetu. Prije toga Borenović je obavljao funkciju direktora Agencije za strane investicije Bosne i Hercegovine.

Nemanja Todorović Štiplija: Poštovani gospodine Borenoviću, hvala Vam što ste se odazvali pozivu da se sretnemo u ovom prijatnom ambijentu, krenut ćemo sa pitanjem koje bi Vam prvo postavio svaki naš čitalac – Koja je važnost evropskih integracija za Bosnu i Hercegovinu, konkretno za Republiku Srpsku?

Branislav Borenović: Mišljenja sam da je to vrhunski prioritet. Prioritet oko koga se svi slažemo, ako ništa drugo, bar formalno. Sve političke partije, kako iz Republike Srpske, tako i iz Federacije Bosne i Hecegovine, su za evropske integracije. Suštinski imam osjećaj da mnoge političke stranke i njihovi lideri strahuju od evropskih integracija jer Evropa znači red, disciplina, principi, kriterijumi, standardi, gdje zakoni važe jednako za sve. Imam osjećaj da ta formalna podrška nije dovoljno potkovana tom suštinskom podrškom. Gledano tako, Republici Srpskoj je vrlo bitno biti dio evropskih integracija, jer smo mi jedan od dva ravnopravna entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Mi možemo da iskoristimo određene šanse koje nam pruža sam evropski put unutar Bosne i Hercegovine i zato smo na tom putu uradili sve formalne pretpostavke koje su potrebne, kako za zakonodavstvo, tako i za izvršne strukture po pitanju evropskih integracija.

NTŠ: Možete li nam objasniti koja je uloga Odbora za evropske integracije Parlamenta Republike Srpske u reformi zakonodavstva?

BB: Kao što sam rekao, Republika Srpska je jedan od dva ravnopravna entiteta unutar Bosne i Hercegovine, možda po organskoj strukutri mnogo jednostavniji entitet nego Federacija. Mnogo nam je lakše da donosimo odluke. U martu 2011. godine smo donijeli novi Poslovnik o radu Narodne skupštine, uz konsenzus svih političkih stranaka, u kome smo dali ogroman značaj Odboru za evropske integracije i samom procesu evropskih integracija. Po ovom Poslovniku skoro da su Odbor za evropske integracije i Odbor za zakonodavstvo izjednačeni, što znači da svaki akt koji dolazi u formi nacrta ili prijedloga zakona mora proći kroz Odbor za evropske integracije, tj. mora dobiti njegovu saglanost da bi mogao otići u zakonodavnu proceduru.

Propisali smo da svaki nacrt zakona mora da dobije saglasnot da je u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, mora da ima uporedni prikaz članova koji se usklađuju sa evropskim zakonodavstvom i mora da ima mišljenje Vlade o stepenu usklađenosti sa evropskim pravnim sistemom. To znači da smo nakon promjene Poslovnika u prethodnom sazivu održali 45 sjednica Odbora za evropske integracije, razmatrali smo preko 450 tačaka dnevnog reda i imali smo vrlo intezivan rad kao zakonodavni odbor. Prije promjene Poslovnika, imali smo jednu ili dvije sjednice godišnje. U izradi Poslovnika koristili smo najbolja iskustva iz Hrvatske i Srbije – iz iskustva Hrvatske smo uzeli da predsjedavajući odbora treba biti neko iz opozicije, što mislim da je dobro. Ja dolazim iz opozicione stranke. Sam proces evropskih integracija podrazumijeva konsenzus i pozicije i opozicije koje se razlikuju po stavovima. Odbor broji 9 članova, od koji su 7 iz redova poslanika, a 2 su iz reda stučnjaka. Iz srbijanskog iskustva smo uzeli to da svaki akt mora imati izjavu o usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom. Na ovaj način smo „natjerali“ izvršne strukture da se na mnogo ozbiljniji način bave procesom harmonizacije našeg zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom. To nije nimalo jednostavan posao, ali je praksa do sada pokazala da postoje četiri nivoa usklađenosti, koje smo definirali, a to su – da je akt djelimično usklađen, u potpunosti usklađen, da nije usklađivan jer ne postoji izvor u evropskom zakonodavstvu ili da nije usklađivan jer postoje određene specifičnosti. Dakle, praksa je pokazala da je najveći dio zakonodavstva još uvijek neprimjenjiv sa aspekta usklađenosti sa evropskim zakonodavstvom, ali je dio od oko 40% uglavnom djelimično usklađivan.

NTŠ: Da li imate zajedničke sjednice sa drugim odborima za evropske integracije unutar BiH? Složit ćete se da je to zanimljiv koncept.

BB: Što se tiče saradnje sa drugim parlamentima, uspjeli smo da prije tri godine uspostavimo jednu intenzivnu saradnju sa drugim odborom, prije svega sa Odborom za evorpske integracije Parlamenta Federacije, tj. drugog entiteta i sa Zajedničkom komisijom za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH. Ustanovili smo i takozvani parlamentarni forum za evropske integracije koji sačinavaju ova tri odbora. Ovaj forum je neformalno tijelo, a zamisao je da se on sastaje najmanje jednom u šest mjeseci u cilju razmjene iskustava i preko koga pozivamo Direkciju za evropske integracije da nam podnosi izvještaj o stepenu napretka Bosne i Hercegovine na putu evropskih integracija, ali i da pozivamo predstavnike Delegacije EU da nas informišu kakvo je njihovo najnovije stanovište. Plan je da nastavimo sa ovakvom praksom, pre svega zbog toga što smo mi u Republici Srpskoj otišli mnogo dalje od kolega iz Federacije i da na taj način dijelimo iskustva na kolegama iz Federacije i na nivou zajedničkih institucija, a da od institucija koje su u direktnom kontaktu sa EU dobijemo što kvalitetnije informacije o samom procesu evropskih integracija.

NTŠ: Koliko je važno prihvatanje evropskih standarda nevezano za to što Bosna i Hercegovina ima status potencijalnog kandidata?

BB: Ovo je tek početak. Mislim da je dobro da u ovoj fazi odradimo što više posla, kako bismo bili spremniji za narednu fazu. Također, mislim da je bitno da mi počnemo da se učimo nekim evropskim normama, evropskom načinu razmišljanja i da kroz sve to dajemo šansu posebno mladim ljudima da budu što više uključeni u proces evropskih integracija. To je proces koji nas neminovno čeka. Mi nemamo druge alternative. Naš jedini pravi put je put ka Evropskoj uniji.

Sada je jako bitno da odradimo što je moguće veći dio posla kako bismo sebi olakšali proces kada budemo krenuli da radimo na otvaranju poglavlja. Također, sada je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i mi treba da radimo na tome da iskoristimo sredstva iz pretpristupnih fondova IPA II. Do sada nismo dovoljno iskoristili ta sredstva, da li zbog toga što smo imali loše projekte ili smo imali političku nestabilnost ili zbog toga što smo se do sada bavili nekim trivijalnim političkim temama. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja koja još uvijek nije jasno definisala principe za korištenje sredstava iz IPA II za naredni period. Mi još uvijek ne znamo sa koliko sredstava možemo da raspolažemo u narednom petogodišnjem periodu do 2020. godine, za razliku od Makedonije koja može već sada da računa na nekih 650.000.000 € do 2020. godine, što je sličan slučaj i sa Albanijom. Bosna i Hercegovina bi po broju stanovnika ako bude „pametna“ i ako bude dovoljno zrela i ima političke strukture koje su spremne da razgovaraju o korištenju IPA fondova, može da računa na nekih blizu 850.000.000€ po našoj procjeni. Mi moramo da usvojimo strateške dokumente i da počnemo da koristimo ta sredstva koja će pomoći svakom čovjeku ne samo u Republici Srpskoj, veći i u Federaciji BiH.

NTŠ: Poslije dolaska na mjesto Visoke predstavnice, Federika Mogerini se je odmah počela baviti Bosnom i Hercegovinom. Veoma brzo SSP je stupio na snagu. Šta je po vama Brisel najjasnije zahtijevao?

BB: Evropska unija je jasno rekla – mi želimo da razgovaramo na jednoj adresi. Mi kažemo – uredu, to je naše unutrašnje pitanje. Mi hoćemo jednu adresu koja će biti usaglašena i zato insistiramo da je prioritet budućeg rada Savjeta ministara koji je nedavno formiran da u što kraćem roku definiše mehanizam koordinacije koji ne postoji ni u jednoj zemlji u regionu, već postoji samo u BiH zato što smo mi složena zemlja. To znači da ćemo mi kroz mehanizam koordinacije definisati kako izgleda usaglašavanje tog jednog glasa, te jedne ruke koja se pruža prema Briselu. U tom jednom glasu bi bili sadržani i Republika Srpska i Federacija i zajedničke institucije i kantoni i lokalne zajednice i sve ono što čini jednu zemlju zrelom. Zato je danas ključno deifinisati mehanizam koordinacije u što kraćem roku, gdje bi se poštovao stav svih institucija u skladu sa Ustavom. Nadležnosti institucija Republike Srpske su dvije trećine nadležnosti jedne zemlje, dok je jedna trećina u nadležnosti zajedničkih institucija. Republika Srpska na taj način ima najveći broj nadležnosti kada su u pitanju teme koje su od najvećeg interesa za građane i zato je za nas bitan mehanizam koordinacije. Prvo treba utvrditi kako se donosi taj jedan zajednički glas, a zatim će veliki zadatak Savjeta ministara biti da zajedno sa Direkcijom za evropske integracije i sa ostalim institucijama koje dolaze iz entiteta napravi ozbiljan plan evropskih integracija u kome bi se preciziralo šta su zadaci svakog nivoa vlasti i koji su rokovi. Nakon toga moći ćemo da mjerimo šta je koji nivo vlasti uradio u zadatom roku u skladu sa tim programom integrisanja kako se ne bi bavili time ko je kriv za nešto što nije urađeno i kako ne bismo tražili izgovor, kao što je do sada bilo…

(European Western Balkans)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close