Natezanje oko izručenja osnivača Vikiliksa ulazi u sljedeću – i možda posljednju rundu. Poslanici njemačkog Bundestaga govore o političkom motivisanom procesu. Smatraju da je u opasnosti sloboda štampe.
Matthias von Hein
1776 dana. Toliko će Džulijan Asanž (Julian Assange) već biti u britanskom zatvoru Belmarš kada u utorak (20. februara) bude počelo možda posljednje ročište u natezanju oko njegovog izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. No, i prije toga 52-godišnji Asanž, osnivač Vikiliks-a nije bio slobodan: sedam godina je proveo u azilu ambasade Ekvadora u Londonu. A ako bude onako kako to priželjkuje Američko državno tužilaštvo, dobiće još dodatnih 175 godina zatvora.
Rasprava pred Višim sudom u Londonu bavi se pitanjem: da li je Asanž već iscrpio sva pravna sredstva u borbi protiv izručenja SAD-u? Ili može da nastavi sa borbom za svoju slobodu na britanskim sudovima.
Ako sud otvori put za ekstradiciju, Asanž bi mogao da bude optužen i osuđen u SAD po takozvanom Zakonu o špijunaži. Zakon je donijet prije više od sto godina da bi se osudili izdajnici i špijuni tokom Prvog svjetskog rata. Nikada ranije nije korišćen protiv novinara. Optužba: zajedno sa uzbunjivačicom Čelsi Mening (Chelsea Manning), za krađu i objavljivanje tajnog materijala vojnih operacija SAD u Iraku i Avganistanu. Ovo je takođe dovelo u opasnost živote američkih doušnika, tvrde američke vlasti.
Nenašminkana istina
Publikacije Vikiliksa bile su veoma neprijatne za američku vladu. Stotine hiljada tajnih dokumenata pokazalo je svijetu drugačiju, neuglađenu, krvavu stranu akcija američke vojske. Mjesto gdje su počinjeni ratni zločini – i zataškavani, gdje je broj civilnih žrtava bio znatno veći od Pentagonovih uljepšanih cifara.
Međutim, tako nešto bi jedna živa demokratija morala da izdrži. Barem tako misle sve glavne organizacije za ljudska prava, građanska prava i novinarske organizacije, od Amnesti internešenela preko Komiteta za zaštitu novinara, CPJ, do Reportera bez granica. Dvije krovne organizacije Međunarodna federacija novinara, IFJ, i Evropska federacija novinara, EFJ, upozorile su u zajedničkom saopštenju u srijedu (14. februara): „Progon Džulijana Asanža ugrožava slobodu medija širom svijeta“. Navodi se da je predsednica EFJ Maja Sever rekla: „Novinari i njihovi sindikati su od samog početka prepoznali da je Džulijan Asanž bio na meti jer obavlja zadatke koji su dio svakodnevnog posla mnogih novinara – pronalaženje uzbunjivača i otkrivanje zločina.”
Podrška Asanžu širom svijeta
Sve je više glasova širom svijeta koji govore protiv progona Asanža od strane SAD i plediraju njegovo oslobađanje. Samo nedelju dana prije suđenja, australijski parlament donio je rezoluciju o oslobađanju australijskog državljanina Asanža, uz podršku premijera Entonija Albanezea (Anthony Albanese). Glavni grad Italije Rim proglasio je Džulijana Asanža počasnim građaninom. Grupa od preko 35 američkih profesora prava upozorila je u otvorenom pismu američkom državnom tužiocu Meriku (Merrick) Garlandu da krivično gonjenje Asanža po Zakonu o špijunaži ugrožava Prvi amandman Ustava SAD koji štiti slobodu štampe i slobodu izražavanja.
Kristijan Mir (Christian Mihr) to vidi na isti način. Zamjenik generalnog sekretara Amnesti internešenela Njemačke rekao je za DW: „Slučaj Džulijana Asanža govori o fundamentalnim pitanjima slobode medija i ljudskih prava. Džulijan Asanž nije kriv ni za jedan zločin. Vikiliks je razotkrio kršenje ljudskih prava, a to nije zločin.” Zajedno sa Reporterima bez granica, čiji je Mir bio predsjednik desetak godina, Amnesti planira demonstracije ispred Američke ambasade u Berlinu prvog dana saslušanja.
Kritički glasovi u njemačkoj politici
I među njemačkim političarima ima kritika na račun progona Džulijana Asanža. Poslanik Zelenih Maks Luks (Max Lucks) govorio je za DW o Džulijanu Asanžu kao političkom zatvoreniku. Luks nalazi jasne riječi o činjenici da je osnivač Vikiliksa skoro pet godina držan u strogo obezbijeđenom zatvoru Belmarš sa izuzetno prijetećim izgledima za budućnost: „Ono što se tamo dešava je mučenje. Nema racionalnog razloga za ovaj pritvor gospodina Asanža. To je politički motivisano.“
Luks je jedan od inicijatora otvorenog pisma britanskom parlamentu u kojem je više od 80 poslanika Bundestaga prije dvije godine pozvalo na oslobađanje Asanža. Pismo počinje rečenicom: „Novinari ne smiju biti proganjani i kažnjavani za svoj rad. Nigdje”. Potpisnici su rekli da su „duboko zabrinuti zbog jezivog efekta koji bi Asanžovo izručenje i osuda mogli da imaju na slobodu štampe i istraživačko novinarstvo širom svijeta”. Njemački poslanici nikada nisu dobili odgovor na svoje pismo.
Optužba: dvostruki standardi
Peter Hajt (Heidt), jedan od potpisnika pisma, je portparol za ljudska prava poslaničke grupe FDP. On kaže da kada kritikuje nedostatak zaštite ljudskih prava u inostranstvu, više puta doživljava da mu se kontrira postupanjem prema osnivaču Vikiliksa. Sve u kombinaciji sa optužbom da Njemačka i Zapad imaju dvostruke standarde. „To vam svuda govore, možete da razgovarate sa kim hoćete“, potvrđuje svoje iskustvo poslanik njemačkih Liberala u intervjuu za DW.
Inače, Peter Hajt već godinama završava svoje govore u Bundestagu istom rečenicom: „Uzgred, mišljenja sam da Džulijan Asanž treba odmah da bude pušten na slobodu”.
Parlamentarci Peter Hajt i Maks Luks su obojica članovi partija vladajuće koalicije. Ali od same vlade se malo čuje o Asanžu. Samo nekoliko nedelja nakon otvorenog pisma u ljeto 2022. Bundestag je donio rezoluciju kojom se osuđuje „politički progon” novinara kao napad na slobodu štampe. Takođe je pozvao saveznu vladu da radi na oslobađanju Asanža i neizručenju SAD.
Savezna vlada „prati” proces ekstradicije
Vlada je saopštila da „pažljivo“ i „kontinuirano“ prati proces izručenja Džulijana Asanža i javnu raspravu o slučaju. Međutim, „u osnovi ne komentariše“ postupak koji je u toku niti sadržaj povjerljivih razgovora sa predstavnicima drugih vlada, stoji u odgovoru njemačke vlade na pitanje poslaničke grupe Ljevice krajem prošle godine.
Najekstremnija kritika postupka protiv Asanža iz savezne vlade zvuči kao ova izjava portparola ministarstva spoljnih poslova na saveznoj konferenciji za novinare početkom decembra: „Mi imamo drugačije shvatanje slobode štampe od onog kako je definisano u SAD. Ono što je gospodin Asanž uradio kod nas ne bi bilo kažnjivo”.
Portparol se osvrnuo i na sudski postupak koji je u toku. I da bi se možda mogla uložiti žalba i Evropskom sudu za ljudska prava. To je bila utjeha za Asanža, ali slaba: jer bi ostao u britanskom pritvoru tokom višegodišnjeg suđenja. Poslije dvanaest godina bez slobode. Istraživački novinar Ginter Valraf (Günter Wallraf) kaže: “Igrate na vrijeme. Po vašem, trebalo bi da umire u ratama.”
dw.com
