Njemačka savezna vlada će i dalje tražiti bliski kontakt i dijalog s ruskom vladom o zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini. Mi želimo da Bosna i Hercegovina dobije međunarodnu pažnju koja joj je potrebna. Za to se i zauzimamo te, naravno, pozivamo Rusiju da se konstruktivno uključi u diskusiju o budućnosti ove zemlje
Razgovarao: Sead Numanović – Politicki.ba
„Savezna vlada Njemačke pozdravlja odluku Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC Steering boarda) od 27. maja da imenuje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
U toj odluci mi vidimo izraz povjerenja međunarodnih partnera prema gospodinu Schmidtu.
A činjenica da je Upravni odbor PIC-a na nivou političkih direktora pozdravio imenovanje samo je to još jednom potvrdila“, kaže u intervjuu za politicki.ba Margaret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini.
S njom smo razgovarali kako o imenovanju novog visokog predstavnika, tako i o predstojećem samitu Berlinskog procesa na kojem bi se mogle donijeti i neke bitne odluke, poput prava građana zapadnog Balkana da po regionu putuju samo s ličnim kartama.
Time bi se, na primjer, ukinule vize između Kosova i Bosne i Hercegovine, što je stvar koju je u više navrata osuđivala i Evropska unija.
Ambasadorica Uebber osvrnula se i na prigovore zvanične Moskve na način na koji je Schmidt izabran za visokog predstavnika.
„Naravno da nam je poznat načelni stav Rusije kao i njihove zadrške.
Međutim, mi ih ne dijelimo, jer je imenovanje obavljeno u skladu s pravilima.
Visoki predstavnik Inzko je izjavio da Christian Schmidt ima dovoljnu političku podršku („sufficient political support“).
Time je imenovanje Christiana Schmidta zakonito, u to nema nikakve sumnje.
Ipak, je li Schmidtov izbor „uobičajen“? On je na dužnost stupio nakon što je Inzko podnio ostavku. Visoki predstavnici baš i ne podnose ostavke…
– Ne smatram da su okolnosti neobične, jer je Njemačka pitanje imenovanja nasljednika od samog početka vrlo usko koordinirala sa samim visokim predstavnikom Inzkom.
Imenovanje gospodina Schmidta uslijedilo je znajući da gospodin Inzko odstupa. Zatim je on formalno najavio ostavku na sastanku Upravnog odbora PIC-a 27. maja.
Nakon toga je Upravni odbor PIC-a imenovao Christiana Schmidta za njegovog nasljednika.
Hoće li g. Schmidt koristiti Bonske ovlasti? Ima li podršku PIC-a za tavko nešto?
– Bonske ovlasti su dio mogućih instrumenata dostupnih Visokom predstavniku. S naše tačke gledišta, one se moraju koristiti nakon temeljitog razmatranja.
Kako će Njemačka ili PIC, pa da prozovemo – Zapad generalno, reagirati na osporavanja Schmidta kao visokog predstavnika koje forsira Banja Luka?
– Christian Schmidt nikada nije doveo pod znak pitanja da želi konstruktivno sarađivati sa svim političkim snagama u BiH na svim nivoima – čak i ako budu postojali različiti pogledi u vezi sadržaja.
Mi vjerujemo u to da će on to realizirati i nadamo se, naravno, da će takođe moći računati na konstruktivnu saradnju sa svim akterima.
Bojite li se da će Rusija u novembru blokirati produženje mandata EUFOR-a u BiH, na sjednici Vijeća sigurnosti? Kako to riješiti?
– Njemačka savezna vlada će i dalje tražiti bliski kontakt i dijalog s ruskom vladom o zapadnom Balkanu, a posebno o Bosni i Hercegovini.
Mi želimo da Bosna i Hercegovina dobije međunarodnu pažnju koja joj je potrebna. Za to se i zauzimamo te, naravno, pozivamo Rusiju da se konstruktivno uključi u diskusiju o budućnosti ove zemlje.
Kad već razgovaramo, dopustite da Vas pitam o predstojećem samitu iz Berlinskog procesa.
Šta trebamo očekivati? Posebno, da li će se donijeti odluka o slobodnom putovanju unutar zapadnog Balkana, samo s ličnom kartom?
– Pripreme za sastanak Berlinskog procesa trenutno su u punom jeku.
Nama, kao domaćinima sastanka, je posebno važno da zajedno postignemo konkretne rezultate i da postavimo temelje za daljnji razvoj Berlinskog procesa – čak i nadilazeći ono što je već postignuto. Na kraju su zapravo Vlade involviranih država zapadnog Balkana one koje se dogovaraju o povećanoj regionalnoj saradnji i istu provode.
Isto kao što je bilo i prošle godine na samitu u Sofiji, gdje je usvojen Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, što predstavlja značajan korak.
Šta trebamo, dakle, očekivati od samita u Berlinu?
– Berlinski proces tradicionalno ne uključuje samo samit, već podrazumijeva i sastanke ministara ekonomije, ministara unutrašnjih poslova, ministara vanjskih poslova i ministara zdravstva. Tu ima i dodatnih konferencija, među kojima su forum civilnog društva, forum mladih kao i ekonomski forum.
Ne smije biti zaboravljen ni Samit o digitalnim pitanjima, koji ove godine organizuje Crna Gora, kao ni sastanak ministara o integraciji Roma koji će se održati 28. juna u Sarajevu.
U svakom slučaju, mi se radujemo sastanku ministara vanjskih poslova koji će biti organiziran 08. juna ove godine.
