28. august (kolovoz) (28.8.) je 240. dan godine po gregorijanskom kalendaru (241. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 125 dana.
Događaji
1521 – Osmanlije okupirale Beograd.
1995. – Masakr na Markalama
2005 – Uragan Katrina postao oluja pete kategorije.
Rođeni
1749 – Johann Wolfgang von Goethe (Frankfurt am Main (Hessen), 28. august 1749. – Weimar 22. mart 1832.) njemački književnik i mislilac. Studirao je pravo u Leipzigu i Strassburgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobija plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog teatra.
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se naučnim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Svoju književnu karijeru započeo je u okrilju književnog pokreta Sturm und Drang. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko naučnih područja. Mnogobrojni su uzori i uticaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, narodna poezija različitih naroda, široko područje historije, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih nauka. Nakon što se oduševio “Hasanaginicom” bio je prvi koji ju je preveo na njemački jezik, i samim tim promovisao njemačkoj književnoj javnosti.
Nametnuo se savremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.
Njegovo ime bez plemićkog dodatka “von” danas nosi Frankfurtski Universitet.
1965 – Shania Twain, kanadska kantautorica
1965 – Amanda Tapping, kanadska glumica
Umrli
430 – Aurelije Augustin, kršćanski svetac i filozof. Jedan je od najvećih kršćanskih filozofa. Rođen je u Tagasti, u Numidiji, a porijeklom je Berber. Bio je jedan od filozofa srednjovjekovne filozofije koji je imao veliki utjecaj na razvoj dalje skolastike. U početku bio učitelj gramatike i retorike, a kasnije se oduševljava kršćanstvom i postaje svećenik. U djelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u činjenici samoizvjesnosti: “Sumnjam, dakle, jesam”. Pod utjecajem je Platona i neoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Zastupao je voluntarističko gledište – volja je bitna moć, čovjekova je volja i odluka sloboda – nezavisna od razuma i svijesti. Zastupnik je teocentralizma – Bog stvara svijet odlukom svoje volje.
Srednji vijek je obilježila Augustinova eshatologija. Ovaj biskup iz Hippa, koga smatraju “najutjecajnijim misliocem zapadne intelektualne tradicije”, strukturirao je historiju prema Kristova “tri adventa”: stvaranje, utjelovljenje i Sudnji dan. Pozivao je da se kršćani ne bave samo početnim i prošlim događajima već i krajem historije. Uostalom, svu svoju teologiju zasnovao je na dva grada i prema toj teologiji pravi građani Božijeg grada žive očekujući konačni advent. Također je podsjećao one koji su željeli odrediti kada će se Krist vratiti da je u Djelima 1 (6-7) Krist čak i apostolima odbio otkriti kad će to biti: “Stoga je zaludno kad pokušavamo računati i ograničiti broj godina koje preostaju ovom svijetu, pošto iz usta Istine čujemo kako nije naše da to znamo.”
Iako je bio teolog, Augustin je u svom promišljanju o historiji društva i čovjeka realist i racionalist. Njegovo poimanje historije i društva ima veliki značaj jer on nadilazi jedno stoičko, pesimističko i metafizičko kršćansko poimanje svijeta, koje se zadržavalo na socijalnoj statici, a odbacivalo historiju kao takvu.
Dijeli historiju na 6 perioda: Od Adama do potopa, od Noe do Abrahama, od Abrahama do Davida, od Davida do Babilonskog carstva, od Babilonskog carstva do Isusa i od Isusa do Apokalipse.
On želi spoznati dušu i Boga. Smatra da sva dobra potječu od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin ističe značaj volje za čovjekov život. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma. Poznata djela Aurelija Augustina jesu: Ispovijesti i O državi Božijoj.
On razlikuje državu u kojoj je centar čovjek i Božiju državu, koju smatra prâvōm. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje.
876 – Ludovik Njemački, prvi istočnofranački (njemački) kralj
www.magazinplus.eu – Wikipedia
